Stanovnici Viškova: Smrad s Marišćine ne prestaje

Stanovnici općine Viškovo, pogotovo oni iz naselja Marčelji - već godinama muku muče sa smradom koji se širi iz županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Kažu, protekli su im dani nepodnošljivi, a kvaliteta života narušena. 

Najgore je predvečer i rano ujutro, neugodni mirisi s Marišćine, ovisno o vjetru koji puše, već 13. ljeto zaredom šire se Marčeljima i okolnim naseljima.

- Živi se tako da zatvaramo prozore, navečer nema šanse da otvorimo, Zavod za javno zdravstvo kaže da smo 1. kategorija, to je nemoguće, rekla je Marina Gulin, Marčelji.

Mjerenja kvalitete zraka koja provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ pokazuju da su svi parametri u granicama dopuštenog.

U ljetnim mjesecima na Marišćinu tjedno stigne oko dvije tisuće tona komunalnog otpada iz cijele županije, a neugodne mirise uzrokuje biootpad.

- Ono što je zamišljeno kao Centar za gospodarenjem otpada je ustvari klasično odlagalište i zato smrdi, kad bi se obradilo, kako je predviđeno onda ne bi moglo smrdjeti, istaknuo je Bojan Kurelić, Viškovo. 

Iz tvrtke Ekoplus, koja upravlja Marišćinom, kažu da se svi tehnološki i operativni procesi odvijaju se u skladu s važećim procedurama i standardima.

- Povremena pojava neugodnih mirisa može se pripisati kombinaciji visokih temperatura, povećanoj vlazi u ulaznom otpadu kao i njegovom sastavu, na što ne možemo izravno utjecati. Odlagalište se redovito prekriva s COVER-UP PEHD folijom, jalovinom i dnevnom folijom te je spojeno na sustav otplinjavanja i baklju(...) kako bi se utjecaj na lokalno stanovništvo sveo na minimum, poručuju iz tvrtke Ekoplus.

Odvojeno prikupljanje biootpada i njegovo pravilno zbrinjavanje jedino je rješenje, smatraju mještani.

- To može biti kompostana, ali i anaerobne digestije. Vi danas imate kvartovske kompostane, to su kao veliki bubnjevi, koji mogu primiti biootpad čitavog kvarta, kazao je vijećnik Županijske skupštine PGŽ i stanovnik Marčelja Josip Katalinić.

Drugi korak u rješavanju ovog problema je, ističu, poticanje reciklažne industrije kako bi se količine otpada na Marišćini smanjivale, a ne rasle.