Bilaver: Pristup plažama neće se ograničavati

29.08.2022.

10:37

Autor: Studio 4/P.F./HRT

Josip Bilaver, državni tajnik Ministarstva mora prometa i infrastrukture

Josip Bilaver, državni tajnik Ministarstva mora prometa i infrastrukture

Foto: Studio 4 / HRT

Osim uspješne borbe za svakog turista i turističku zaradu ovu ljetnu sezoni obilježio je tihi rat najprije otočana, ali i udruga za zaštitu pomorskog dobra koji se otvoreno protive novim Vladinim izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama. U javnosti se stekao dojam kako Vlada zastupa naplaćivanje pristupa privatnim plažama a to bi bio početak kraja javnih plaža. Je li to baš tako u emisiji Studio 4 HTV-a govorio je Josip Bilaver, državni tajnik Ministarstva mora prometa i infrastrukture.

Državni tajnik Josip Bilaver govoreći o tome kakav je stav ministarstva prema koncesijama na plažama i je li točno da će ovim Zakonskim odredbama nestati pravo na opće dobro i da građanima neće biti omogućen slobodan pristup plažama i moru rekao kako su plaže i dosad bile javno dobro u općoj uporabi i one će to biti ubuduće.

- Nigdje u nijednoj verziji otpočetka rada na izradi novog prijedloga zakona nije bilo govora o tome da bi se plaže na bilo koji način ograničile ili privatizirale. To nije istina. Došli smo u situaciju da su pojedinci koji su vidjeli dio nacrta novog zakona krivo to interpretirali ili nisu razumjeli i onda su s time izašli u javnost. Još jednom ponavljam - to nije istina. Plaže se neće privatizirati i pristup plažama se neće ograničavati, naglasio je Bilaver.

Rekao je kako također nije istinita informacija da su izbjegli javnu raspravu prije nego je zakon pušten u hitnu saborsku proceduru.

- Zakon nije u hitnoj proceduri. Zakon ide kao i više od 95% svih zakona u normalnu proceduru u dva čitanja u Sabor. Radna skupina još radi na izradi novog nacrta zakona. Kad se dovrši, zakon ide u javnu raspravu, a potom u prvo čitanje te drugo. Zakon nije u hitnoj proceduri i nije izbjegnuta javna rasprava. Nama je stalo da čujemo sva mišljenja na određene dijelove zakona, želimo postići veliki konsenzus kada je u pitanju Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama jer je zakon izuzetno važan za Hrvatska, a prije svega na one koji žive na obali, priobalju i otocima i koji se bave djelatnostima koje se odnose na more. Stalo nam je da donesemo dobar i kvalitetan zakon koji će prije svega zaštititi pomorsko dobro, a onda i pružiti mogućnost razvoja, objasnio je Bilaver.

- Da je prijedlog zakon onakav kakvim su ga interpretirali pojedinci ja bio prvi prosvjedovao protiv toga iako sam u radnoj skupini za izradu tog zakona. Svi smo jako osjetljivi na pristup plažama, na slobodu dolaska na bilo koju plažu i svima nam je to stalo da se očuva, rekao je te dodao da će zakon zaštititi to i ići će na ruku građanima i nema nikakvog straha da ćemo ograđivati i privatizirati plaže.

- Želim još jednom poslati poruku da zakon ni u kom slučaju neće zabraniti ili ograničiti pristup plažama, posebno u naseljenim područjima. Dosadašnji zakon je bio u tom dijelu dosta nedorečen, a mi u novom zakonu stavljamo odredbu da nema ograničavanja pristupa plažama u naseljenom području, naglasio je Bilaver.

Hrvatska ima više od 2000 plaža a prihodi na pomorskom dobru izvan luka iznosi tek 150 milijuna kuna godišnje. Španjolci recimo dvije trećine zarade svog turizma temelji na plažni turizam, a Amerikanci godišnje od plaža zarade 170 milijardi dolara. Na ove podatke Bilaver je rekao da se ne želi da na plažama bude sve puno ležaljki koje ograničavaju pristup moru.

- Ima nekih zemalja na Mediteranu gdje nemate ni 100 metara praznog prostora gdje nema ležaljki, gdje nema plažnih objekata. To nama ne treba, trebamo sačuvati našu obalu kakva jest. No, trebamo pružiti i sadržaj našim plažama, ali toj je i na općinama i gradovima koji upravljaju pomorskim dobrom u općoj uporabi. Tu nema vlasništva, ono se ni u novom zakonu ne uređuje na način da je itko vlasnik Zato se i kaže da je to opće dobro u javnoj uporabi i tu čak ni RH nije vlasnik. Tako će to ostati ubuduće. Što se tiče prihoda od plaža i načina na koji način će se one eksploatirati ovisi o jedinicama lokalne samouprave (općinama, gradovima, županijama) i država je tu da stavi sve to u zakonski okvir da bi oni mogli kvalitetno upravljati plažama i plažnim objektima, rekao je Bilaver.

Upitan Je li se razmišljalo da plažama gospodari državna tvrtka iako u Hrvatskoj često to nije najsretnije rješenje Bilaver je rekao kako ima dobrih primjera gdje jedinice lokalne samouprave imaju tvrtke koje upravljaju plažama.

- Primjerice grad Nin ima uređene plaže, ima jako dobar prihod od upravljanja plažama. Nismo razmišljali da centraliziramo na jednu tvrtku. Ne smatram da je to dobro rješenje, a ne bih ograničio niti razvoj privatnog poduzetništva ni na koji način, dodao je državni tajnik.

Što se tiče prihoda od pomorskog dobra rekao je kako se dosad prihod dijelio na tri jednaka dijela - županije, grada ili općine i države.

- Naš je prijedlog da država još manje dobije u budućnosti i da se postotak države smanji na 30% i da više dobiju gradovi ili općine odnosno županije. Inzistiramo da se kvalitetnije upravlja pomorskim dobrom, da se kvalitetnije brine o održavanju plaža, šetnica i obalnih zidova. Jedna od novina je da se novim zakonom želi ukinuti koncesijska odobrenja koja su se dobivala na najbrži prst i trajala su godinu dana te da se sada ide na natječaj i da se dozvola izdaju na minimalno pet godina. Prihod bi i dalje išao gradovima i općinama, ali da komunali redari održavaju red i na plažama i na cjelokupnom dobru i da se na taj način prevenira i spriječi devastacija pomorskog dobra, pojasnio je Bilaver.

Rekao je kako su se odlučili temeljito promijeniti zakon o pomorskom dobru te ga prilagoditi novim vremenima i novim uvjetima jer je u proteklih 25 godina došlo do ogromnih promjena i u tehnologiji i načinu upravljanja i očuvanja okoliša.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!