08:44 / 12.02.2020.

Autor: HRT

Što donosi nacrt prijedloga zakona nacionalne mirovine?

Foto: Steve Buissinne/Pixabay

Foto: Steve Buissinne/Pixabay

Foto: - / -

U prijedlogu je uvesti nacionalnu naknadu u iznosu od 800 kuna za starije od 65 godina koji nemaju 15 godina radnog staža.
Treba li uvesti nacionalnu mirovinu? Da li bi ona pomogla najugroženijim starijim osobama? Kakvi bi kriteriji trebali biti? To su neka od pitanja na koje smo odgovore pokušali dobiti u emisiji "U mreži prvog", urednice i voditeljice Ane Krolo Molnar. Gostovali su: pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Melita Čičak, predsjednik stranke umirovljenika Silvano Hrelja i potpredsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Biserka Budigam.

Ono što se moglo do sada vidjeti i pročitati u medijima je da se uvodi nacionalna mirovina - nacionalna naknada za starije osobe u iznosu od 800 kuna, a dobivali bi je stariji od 65 godina koji nemaju 15 godina radnog staža. To je ono što se za sada zna, a što još donosi nacionalna mirovina, na samome početku je pojasnila pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava.

- Radna skupina radi jako vrijedno već godinu dana. Sastavljena je od Akademske zajednice, Udruge umirovljenika, međuresorne suradnje drugih ministarstava i uzimajući u obzir Europsku praksu predlažemo uvođenje nacionalne naknade za starije osobe, znači za one koji imaju više od 65 godina, a nemaju uvjete za mirovinu, koji nemaju dodatne prihode i koji su RH prebivali 20 godina prije podnošenja zahtjeva.

Mirovinski sustav s ovim nema veze

- Radi se o jednom novom Institutu koji nema nikakve veze s mirovinskim sustavom, ali isto tako nije izravno iz sustava socijalne skrbi, nego se radi o jednom novom Institutu socijalne sigurnosti gdje želimo pokriti one koji do sada nisu na odgovarajući način bili zaštićeni niti u jednom od ova dva sustava koja sam navela.

Pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava je i naglasila kako je to sukladno i Europskom stupu socijalnih prava EU gdje je potrebno osigurati određenu sigurnost i opću pokrivenost prihodima svim ljudima.

- Mi smo identificirali da ima oko 59 000 ljudi u Hrvatskoj koji nemaju mirovinu i koji nisu u sustavu socijalne skrbi i na ovaj način po kriterijima imovinskog cenzusa bi im osigurali određeni minimum socijalne sigurnosti, kazala je Melita Čičak.

Koliko su u Sindikatu umirovljenika Hrvatske zadovoljni tim rješenjem, prokomentirala je njihova potpredsjednica Biserka Budigam.

- Naš prijedlog je bio oko 1 300 kuna. Od njega smo odustali i prihvatili smo rješenje koje je sada ponuđeno i definirano i smatramo da bi to moglo i trebalo riješiti u svakom slučaju ovaj problem osoba koje je gospođa Čičak navela, kazala je Budigam i dodala:

- Mi godinama upozoravamo na siromaštvo žena u ruralnim sredinama: Slavonija, Međimurje su poznati po tom dijelu zbog toga što mladi odlaze, stari su prepušteni sebi, ostali su na minimalnim mogućnostima za život.

- Odmah da korigiram, mislim da je Međimurje poprilično dobro naseljeno i teško odlaze ljudi. Imaju dnevne migrante, ali nemaju tako izraženu razinu siromaštva koliko ja znam, kazao je predsjednik stranke umirovljenika Silvano Hrelja.

To su novci svih poreznih obveznika

- Na ovaj Institut gledam vrlo principijelno, da po principima europske prakse treba povećati naknade za one siromašne koji nemaju drugih prihoda - iz sustava socijalne skrbi, ne iz mirovinskog sustava. Što znači da nikako nisam i ne mogu biti zadovoljan s tih 800 kuna, to mora biti više. Naravno, to mora biti i u suodnosu s najnižom mirovinom koja je isto tako mala. Trenutno je najniža mirovina za 15 godina staža je 1 020 kuna, kazao je Hrelja i dodao:

- Ne može se to siromaštvo riješiti kroz jedan zakon, nego je to skup mjera kroz više zakona, uključujući i mirovinski zakon drugačijim vrednovanjem određenih karakteristika mirovine i guranje, odnosno zahvaćanje većom zaštitom građane RH, jer čim ste nekome dali građansko pravo, morate brinuti o tome da ne živi ispod granice siromaštva. To je ustavna kategorija na kojoj počiva socijalna država.

- Htjela bih iskorigirati gospodina Hrelju u nekoliko stvari. Za 15 godina mirovinskog staža najniža mirovina iznosi 1 019 kuna, a to smo imali u vidu razmatrajući ovaj novi Institut. Nasuprot toga imamo zajamčenu minimalnu naknadu u sustavu socijalne skrbi koju prima oko 80 000 ljudi, a koja iznosi 800 kuna je znači ta osnovica 100 posto, a za samce to je 920 kuna plus još neka druga prava koja osoba u sustavu socijalne skrbi ima, kazala je Čičak i dodala:

- Od tih 80 000 ljudi, oko 8 000 su korisnici iznad 65 godina. Znači zajamčena minimalna naknada odnosi se na cijelo pučanstvo, a ne samo na stare. Mi ovdje uvodimo jedan Institut gdje štitimo starije ljude. To je jedan novi Institut, zato nismo išli tražiti rješenje kroz sustav socijalne skrbi ili nekakav zmn sa 65 godina. Znači ovdje smo izbalansirano, s prethodnom analizom koju nam je napravio Institut za javne financije, predložili jedan model, također uzimajući Europsku praksu. A što se tiče hrvatskog Zavoda za mirovinsko osiguranje, on ovdje samo provodi postupak.

- Ja bih volio da se ljudi pomogne, onima koji nemaju sredstava za život. Imate jednu ideju da se svaka godina staža može u 70. platiti kao mirovina, mogu se uvesti novi Instituti u mirovinski sustav za sve oni koji imaju staža, dakle postoji masa rješenja koju još nismo dodirnuli i istražili. Ja dijelim nezadovoljstvo sa svima koji nisu za ovo, jer sustav mirovinskog osiguranja počiva na uplatama doprinosa kroz godine, kroz desetljeća i te mirovine se ne smiju obezvrjeđivati. Bit ću zadnji čuvar sustava mirovinskog osiguranja, a ovo neka ide u socijalu, ali znajte to ide iz novaca svih poreznih obveznika, kazao je Hrelja.

- Ja bih htjela reći da ovaj nacrt prijedloga zakona ide krajem ovog mjeseca u savjetovanje od 30 dana, bit će u mogućnosti za sve da se relevantne dionike uključi, da daju svoje ideje, znači ovo je nacrt kako mu samo ime i kaže - on ide u dva čitanja, u redovnu proceduru, kazala je Čičak.

Cijeli razgovor možete poslušati u videu.
-

-

Foto: - / -

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!