Je li novi Zakon o lobiranju iskorak u borbi protiv korupcije?

- Od početka neovisnosti Hrvatske nismo imali normirano područje lobiranja i tako je "bačena sjena na uslugu koja je stvorila u javnosti privid da se pod tim uslugama podrazumijevaju radnje koje su protuzakonite ili koruptivne", kazao je u emisiji U mreži Prvog, Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

- Cilj Zakona o lobiranju je da se demistificira ova usluga i da bi se svela u normativni okvir. Lobiranje je djelatnost koja je u cijelom svijetu prihvatljiva, normalna i uobičajena. Postavili smo i samu definiciju riječi lobiranje, naznačili tko su lobisti, tko su korisnici, potpisali smo uvođenje registra lobista, sankcije za nepoštovanje normativnog okvira, istaknuo je.

- Dalija Orešković, članica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije i saborska zastupnica,  smatra kako je potreban registar lobističkih aktivnosti, zbog toga što javnost mora imati uvid u to tko je lobirao kod koga i u koju svrhu, i to u realnom vremenu zbog transparentnosti.

- Što se tiče Zakona, on je takav kakva je i vlast. Ne može se očekivati da će politička stranka koja ima pravomoćnu presudu za koruptivno kazneno djelo, politička stranka koja je stvorila ilegalnu skupinu Borg koja je napisala jedan zakon, a zatim na istom masno zaradila, kako će takva stranka razumjeti čemu bi reguliranje lobističkih aktivnosti trebalo služiti, zapitala se.

Dodala je kako bi ovaj Zakon trebao koristiti samim lobistima, a država je odredila da će im o trošku građana ustrojiti registar, da se vidi tko je certificirani lobist, a tko nije. Smatra da bi to lobisti trebali napraviti o svojem trošku.

Postavila je pitanje što je s lobiranjima svih onih osoba koje se u registru nalaze, kako kaže, to je sve ispod radara.

Lobiranje se ne može uspoređivati s korupcijom

Lobist Natko Vlahović je pozdravio uvođenje Registra lobista.

- Mi imamo obaveznu registraciju, za razliku od registra u Bruxellesu koji ima dobrovoljnu registraciju, rekao je.

Naglašava kako se lobiranje ne može uspoređivati s korupcijom jer je korupcija kazneno djelo, pogodovanje je kazneno djelo, a, kako kaže, lobiranje je jasno normirano i definirano Zakonom.

- Ovaj Zakon ima propisano da se državni tajnik, ministar, rukovodeći tajnik u ministarstvu, ne smiju lobirati, naglasio je.

Dodaje kako postoje kategorije nedopuštenog lobiranja.

- Ne možete ići u ministarstvo i promovirati svoj interes, a da niste u Registru. Lobirana osoba dužna je to provjeriti, rekao je.

Habijan je odbacio tvrdnju Dalije Orešković, koja je rekla da HDZ ima presudu za koruptivno kazneno djelo.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa

Habijan je rekao da, dok se radio Zakon, surađivalo se i s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Ono je, kako kaže, apsolutno spremno za posao vođenja Registra lobista.

- Povjerenstvo će voditi Registar upotrebljavajući postojeće alate koje ima, kada govorimo o informatičkim rješenjima. U drugom kvartalu 2025. godine bit će uspostavljen pravi elektronički Registar, rekao je ministar.

Što se tiče godišnjeg izvješća lobista, u njemu, među ostalim, moraju izvijestiti o lobiranim osobama.

Vlahović je rekao da "kod lobiranja dolazi do razmjene informacija" i zapravo je, kako kaže, "lobiranje dijalog koji treba biti vidljiv i intencija ovog Zakona je da bude vidljiviji nego što je bio prije".

- Po prvi puta u Zakonu piše što je to javno odlučivanje i da je lobiranje vezano uz isto. Na pitanje što dobiva druga strana, odgovor je da dobiva jedan kvalitetan input kako bi se dobio kvalitetniji izgled inicijative. Stvar je da ima što više lobiranja, a što manje korupcije, naglasio je.

Habijan je rekao kako se u Registar mogu upisati punoljetne, nekažnjavane osobe.

Vlahović je kazao kako je procjena da se lobiranjem bavi 200-300 subjekata.

Orešković smatra da ovaj Zakon nije dobar i nema veze s borbom protiv korupcije. Habijan se s tim nije složio te ja kazao da je ovaj Zakon veliki iskorak u borbi protiv korupcije.