22:12 / 11.04.2022.

Autor: M.Š./HRT

Aladrović: Do 2030. godine 340 tisuća radnika promijenit će svoje zanimanje

Otvoreno

Otvoreno

Foto: HTV / HRT

Globalizacija, digitalizacija, nove tehnologije - neupitno je već izazivaju evoluciju na tržištu rada. Ima li Hrvatska provediv dugoročni plan gospodarskog razvoja s točnim projekcijama kakva nam zanimanja u budućnosti trebaju? I dok promišljamo o modernim poslovima za koje će biti potrebna znanja i vještine koji nisu bili nužni u prošlosti - pitamo se što nam uskoro donosi novi Zakon o radu? Koga će više štititi - radnike ili poslodavce? Hoće li se možda dogoditi diskriminacija zaposlenika ovisno o tome jesu li ili nisu članovi sindikata?

- Vrlo se brzo tržište mijenja, radna snaga mora odgovoriti na te izazove promjene. Globalizacija donosi automatizaciju, razvoj tehnologije, tržište će se ubrzano mijenjati, istaknuo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Dodaje da radna snaga treba odgovoriti na izazove promjene. Dodaje da će do 2030. oko 340 tisuća radnika promijeniti svoja zanimanja. 

- To ne znači da je to nešto loše. Polovica radnih mjesta do 2030. ne bi bila poznata, ističe. 

Dodaje da su pokrenuli program da za nezaposlene i zaposlene i da će omogućiti za oko 30 tisuća radnika u RH da se prekvalificiraju i da steknu nova znanja i vještine. 

- Ono što nas čeka jest jedan novi svijet. Kada uzmemo mobitel i u njemu vidimo što se događa, promjene su velike i dramatične, teško da to u obrazovnom sustavu to netko može pratiti, ističe sindikalac Vilim Ribić

- Ja bih prvo demistificirao jednu vrlo često korištenu izjavu "tržište rada". Tržište je, po definiciji, susret ponude i potražnje. Ono što je danas ponuda i potražnja, već za par godina je nešto drugo za 10 godina, za 20, za 30, a mi školujemo našu sadašnju studentsku generaciju koja će biti u naponu svoje karijere za približno 20 godina u budućnosti. A morat će biti konkurentna idućih, moguće 50 godina. Prema tome, trebamo jedan strateški pristup obrazovanju, koje će biti takvo da će dati temelje nadogradnji, prilagodbi, učenju, za svijet kojega mi danas, u biti ne možemo predvidjeti kakav će biti, istaknuo je Đuro Njavro

Dodaje da je jednom prilikom rekao "ili će Hrvatska uspjeti dobiti njemačke tvornice u Hrvatskoj ili će još jedna generacija Hrvata krenuti trbuhom za kruhom u Njemačku".

- Nažalost, u velikoj mjeri se to dogodilo. Pitanje je kako da se to događa što manje i da se ti procesi preokrenu. Mislim da je to moguće. Mislim da imamo zemlju za dobru poljoprivredu, za dobru proizvodnju hrane, moramo riješiti te temeljne stvari, a za to nam je potrebna i digitalizacija i nove tehnologije. 

- Na našim fakultetima postoji prevelik broj programa, koje ne pohađa dovoljan broj studenata. Negdje su pritisci veliki, a negdje nema dovoljno ljudi, ističe Krešimir Sever

- Mi smo nažalost zemlja rekorderka po zapošljavanju mladih visokoobrazovanih, ističe. 

Direktor Hrvatske udruge poslodavac Damir Zorić kaže da svi trebamo ići u smjeru cjeloživotnog obrazovanja.

- Znanja zastaruju, kompetencije zastaruju i ako niste stalno u treningu i učenju, takmaci će vas prestići. Istraživanja govore da će djeca koja se danas obrazuju promijeniti ne pet poslodavaca, već pet zanimanja. 

Dodaje da Hrvatska treba imati radnu snagu koja konstantno uči. 

- Bit propulzivne promjene na tržištu rada jest cjeloživotno obrazovanje, dodaje Aladrović ističući da će sadašnji srednjoškolci u životi imati između 15 i 17 poslodavaca.

Ističe da je bitno da odgovaramo na tržište rada sa sadašnjim obrazovnim okvirom.

- Obrazovni programi moraju se ticati fundamenata znanja, dodaje Vilim Ribić. 

Aladrović kaže da je Hrvatska drugi najsnažniji dobitnik europskih fondova.

- EU fondovi imaju smisao da nas približe ekonomski najrazvijenijim zemljama. 

Potom ističe da se nada da će se usuglasiti sa sindikatima i poslodavcima. 

- Kako bi bili konkurentnije tržište rada i kako bismo zaštitili radnike. Kako bi omogućili sredstva za razvoj RH. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!