Što je "ransomware" i kako se nositi s kibernetičkim kriminalom?

U pravilu, institucije koje su žrtve kibernetičkih napada, o njima nerado govore, iako to nije najbolja praksa, upozorio je u emisiji "Studio 4" informatički stručnjak Lucijan Carić. Njegov kolega, Marko Rakar, objasnio je što je "ransomware" budući da se pretpostavlja da je takav software pronašao svoj put na sustave KBC-a Zagreb.

Informatički stručnjak Marko Rakar pojasnio je što je "ransomware" te s kojim ciljem hakeri napadaju državne institucije.

- Kibernetički napad je napad koji obavljaju informatičari i pokušavaju preuzeti kontrolu nad sustavom neke ustanove ili ga onesposobiti, izbaciti iz funkcije ili izbrisati podatke. Najčešći oblik kibernetičkog napada u ovom trenutku je "ransomware". Software koji se instalira na računalo, enkriptira podatke koji vam više nisu dostupni i traži se otkupnina kako bi opet mogli pristupiti podacima, rekao je.

Ustvrdio je kako je "po svemu što danas znamo - to najvjerojatnije scenarij koji se događa u KBC-u Zagreb".

Objasnio je i koje vrste hakerskih skupina postoje te koje države imaju najjače odjele za kibernetiku.

- Napadači su ili pojedinci koji se pokušavaju dokazati svojim vještinama ili imamo otvorene kriminalne skupine kojima je to biznis. Imamo i treću grupu, to su državno sponzorirane hakerske skupine koje su tipično asocirane s Rusijom, Sjevernom Korejom, Kinom, a ako gledamo zapad, to su Izrael, SAD i Velika Britanija, dodao je.

Važnost transparentnosti u izvještavanju o kibernetičkim napadima

Informatički stručnjak Lucijan Carić, upozorio je kako je potrebno mijenjati praksu kada se radi o izvještavanju o hakerskim napadima.

- To ne znamo, jer zapravo ne znamo što se dogodilo. U pravilu, institucije koje su žrtve takvih incidenata, o njima nerado govore ili vrlo šturo izvještavaju, iako to nije najbolja praksa, rekao je.

Podsjetio je kako ovo nije prvi put da su se u Hrvatskoj događali ovakvi incidenti.

Dodao je kako se kibernetički napadi događaju svaki dan u svako vrijeme, ali da za njih čujemo samo kada se dogode veliki incidenti.

- Vjerojatno su česti. Napadi se događaju svaki dan. U ovom trenutku u svijetu u ovom trenutku, satu - imate desetke, stotine ili tisuće napada. Radi se o ogromnoj količini i to je na kraju prilično efikasno, kazao je.

Može li se govoriti o obliku terorizma?

Na pitanje mogu li se ovakvi napadi okarakterizirati kao terorizam te je li ovo oblik propagande s obzirom na to da hakeri tvrde kako napadaju "rusofobne zemlje", Carić je odgovorio kako se sve na kraju svodi na novac.

- Metodologija djelovanja nije klasičan terorizam. Ako se radi o obliku političkog djelovanja, to može biti oblik propagande. U pravilu, iza svega je novac. Ne možete tako što ćete napasti institucije neke zemlje promijeniti stav građana o nekoj zemlji, ustvrdio je Carić.

- Teško je reći što je najslabija točka. Sigurnosni propusti operativnih sustava ili aplikacija koji nisu opće poznati. Imate situaciju da se oni objave, a ljudi se ne zaštite od njih. To znaju biti prvi kanali napada, da koristite javno dostupno objavljene sigurnosne propuste, dodao je.