Štranjgar: Završetak gimnazije ne donosi nikakvo zanimanje!

Mnogi učenici i dalje traže svoje mjesto u srednjoškolskom obrazovnom sustavu. Iako službena objava slobodnih mjesta za jesenski upisni rok tek slijedi, poznato je da je u gimnazijama diljem zemlje ostalo raspoloživih čak 1 415 upisnih mjesta. 

U nekim gradovima, kao što su Karlovac, Šibenik i Zadar, ostalo je nepopunjeno nekoliko mjesta, a u jezičnoj gimnaziji u Vukovaru - gotovo cijeli jedan razred.

Štranjgar je otkrila koliko je nepopunjenih mjesta ostalo u prvom upisanom roku u Karlovačkoj gimnaziji:

- U Karlovačkoj gimnaziji na raspolaganju je ostalo 14 upisnih mjesta. Pokazatelj stanja u našoj školi je sljedeći: u Karlovačkoj gimnaziji iz gimnazije izlazi i maturirat će 118 učenika, a mi upisujemo trenutno 146 učenika od mogućih 160. U našoj školi ne možemo govoriti baš o padu broja učenika, ali na razini županije je dogovorena upisna kvota na načelno plus 10 % u odnosu na broj učenika, tako da mislim da su naše brojke u okvirima očekivanog, rekla je Snježana Štranjgar, ravnateljica Gimnazije Karlovac.

Knežević je otkrio koliko je zainteresiranih učenika u njegovoj gimnaziji: 

- U našoj gimnaziji je ovaj godinu upisano 130 učenika od ukupno 156 raspoloživih mjesta. Mi smo poslali prijedlog županiji da to bude 148 mjesta, no ministarstvo već zadnjih nekoliko godina diže upisnu kvotu za gimnazije, tako nam je i povećalo naš prijedlog na 156. Ja mogu biti zadovoljan zato što smo lani upisali 112 učenika, tako da je ove godine gotovo 20 učenika više nego što smo upisali lani. Otprilike toliki broj učenika i izlazi ove godine iz naše škole, tako da smo se zadržali u onim okvirima kao što je bilo i lani. Ako usporedimo pad gimnazijskih programa, taj pad u našoj školi je na razini 25-26% u zadnjih 10 godina, tako da se taj pad evidentira. Nadam se da će ova godina biti nekakva prekretnica, ali ćemo opet bilježiti rast broja upisanih u našoj školi s obzirom na prethodnu godinu i na prethodne godine, objašnjava Ivan Knežević, ravnatelj Gimnazije Antuna Vrančića u Šibeniku.

Štranjgar je komentirala i činjenicu da će djeca već s 14 godina kada izađu iz osnovne škole morati donijeti odluku o tome hoće li studirati:

- Čini se da je to tako jer završetak gimnazije ne donosi nikakvo zanimanje. Nastavak obrazovanja je za stjecanje komunikacije za neki budući posao. Promjene u društvu su silno dinamične i turbulentne. Formalno obrazovanje za neke poslove danas ne znači puno. Možda je to razlog što se dio učenika ne odlučuje. To je lakši put do srednjoškolske svjedodžbe, dodaje Štranjgar.

Knežević je ispričao i što se događa kod gimnazijalaca koji neće nastaviti svoje školovanje na fakultetima:

- Ništa. Oni da bi dobili diplomu o završenom četverogodišnjem obrazovanju moraju položiti državnu maturu. Ako ne polože državnu maturu, ostaje opcija izaći ponovno sljedećih godinu ili ići na tržište rada za one poslove za koje će se zapravo i primiti. Nije velik broj tih učenika koji ne nastavljaju školovanje upravo zato što su upisali gimnaziju. Nekako se smatra da bi trebali nastaviti školovanje u visokoškolskim ustanovama, bilo da su to sveučilišta, bilo to da su veleučilišta. Na taj način osiguravaju sebi mjesto na tržištu rada. Ako ne završe, nažalost, onda im preostaju oni poslovi za koje će ih određene firme primiti, zaključuje Knežević.