Temperature polako, ali sigurno rastu. Stariji ljudi imaju slabiju sposobnost reguliranja tjelesne temperature, a preporuka zaštite trebale bi se držati i sve ostale osobe koje pate od kroničnih i kardiovaskularnih bolesti, posebice u danima kada živa na termometru prijeđe 30 stupnjeva.
Tanja Ćorić, dr. med., voditeljica Službe za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ-a „Dr. Andrija Štampar", za HTV-ovu emisiju "Dobro jutro, Hrvatska" rekla je da svake godine kada krene val visokih temperatura Služba objavljuje već poznate preporuke vezane za zaštitu.
- Ono osnovno čega bi se trebala držati većina, a ne samo stariji ili mlađi jest da se nikako ne izlazi između 11 i 16 sati. Idealno bi bilo između 10 i 17 sati s obzirom na to da rast temperature počinje već u jutarnjim satima, objasnila je Ćorić.
Ćorić upozorava da ako osoba u tom razdoblju mora izaći van treba obratiti pozornost na odjeću i obuću, odjeća bi trebala biti što prozračnija, a vrlo je važno pokriti glavu.
Hrana
Preporučuje i da se tekućina nadoknađuje tijekom cijelog dana, i to ne samo u obliku napitaka nego i konzumacijom juha, variva i slično.
- Ljeti se preporučuju salate, povrće kao sastavni dio ima vodu. Preporučuju se, recimo, krastavci ili lubenica. Tako se nadoknađuje tekućina, ali i minerali koje gubimo znojenjem, rekla je Ćorić.
Rashlađene prostorije i simptomi
Dolaskom visokih temperatura spas od njih tražimo i u klimatizacijskim uređajima, a Ćorić navodi da razlika između unutarnje i vanjske temperature ne bi trebala biti veća od sedam stupnjeva.
- Ako namjeravamo izaći iz rashlađene prostorije, potrebno je oko dvadeset minuta ugasiti klimu i organizmu dati vremena da se prilagodi na povećanu temperaturu, kazala je.
- Čim čovjek osjeti umor, vrtoglavicu, blagu smetenost, potrebno ga je staviti u rashlađenu prostoriju, maknuti sa sunca i početi rehidraciju. U slučaju gubitka svijesti potrebno je pozvati hitnu pomoć, rekla je Ćorić te objasnila kako postupati kada čovjek osjeti simptome vezane za gubitak tekućine.