11:15 / 09.04.2022.

Autor: HRT

Stručnjak za međunarodno pravo: Teško možemo očekivati da će pravda biti zadovoljena

Dr. Ljubo Runjić, dekan Veleučilišta u Šibeniku i stručnjak za međunarodno pravo

Dr. Ljubo Runjić, dekan Veleučilišta u Šibeniku i stručnjak za međunarodno pravo

Foto: HTV / IMS

Nakon raketnog napada na civile u Krematorsku i masakra u Buči, preko 300 likvidacija, otkrivanja masovnih grobnica, pri čemu Borodjanka navodno krije desetke novih žrtava, posve je jasna odgovornost Rusije.

- Da, sve indicije upućuju na to da se u Ukrajini događaju ratni zločini, zločini protiv čovječnosti. Čak možemo govoriti o potencijalnom genocidu. Rusi očekivano to negiraju i zato je bitno što prije procesuirati ove zločine, pronaći odgovorne te ako je moguće privesti ih licu pravde. Međutim radi se o jednom vrlo teškom putu. Ima tu puno pravnih prepreka kako bi se sami nalogodavci odnosno počinitelji priveli licu pravde - ocijenio je u razgovoru za HTV dr. Ljubo Runjić, dekan Veleučilišta u Šibeniku i stručnjak za međunarodno pravo.

Rusija ne podliježe niti priznaje Haški tribunal. Na pitanje znači li to da će navedeni zločini ostati nekažnjeni, Runjić odgovara kako su moguća četiri pravna puta kako bi se kaznili odgovorni.

- Prvi put je Međunarodni sud, jedan od šest glavnih organa Ujedinjenih naroda, najuglednije međunarodno pravosudno tijelo. Međutim da bi država bila izvedena pred taj sud, ona mora dati svoj pristanak. Naravno, Rusija neće dati svoj pristanak. Doduše, postoji Konvencija o kažnjavanju i sprječavanju genocida, gdje je Rusija dala svoj pristanak da izađe pred taj sud. Ali prije par tjedana Ukrajinci su pokušali na temelju te konvencije dovesti Ruse pred sud, međutim oni uopće nisu poslali svoje predstavnike. Zašto? Zato što se Rusi nalaze u Vijeću sigurnosti, a ono je nadležno za provođenje odluka tog suda. Dolazimo do ironije da sami sebe neće osuditi, odnosno neće provesti potencijalnu presudu - objašnjava Runjić.

Drugi put je, kaže, put na koji se zadnjih dana svi pozivaju, a to je Međunarodni kazneni sud koji je nadležan za progon pojedinaca.

- Taj sud inače sudi za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, zločine protiv agresije. Međutim Rusija nije stranka tog suda. Doduše, postoji mogućnost da se postupak pokrene i bez pristanka te države, ako neka od država stanaka podnese zahtjev. Hrvatska je nedavno također podnijela zahtjev Međunarodnom kaznenom sudu da se pokrene postupak za procesuiranje ratnih zločina u Ukrajini. Mislim da je preko 40 država podnijelo zahtjev. Međutim, tu opet postoji pravna začkoljica, odnosno "kvaka 22", a to je da nema suđenja ako osobe nisu fizički prisutne. Znači, nema suđenja u odsutnosti. Drugim riječima, teško je očekivati da će Rusija izručiti ili svog predsjednika ili nekakve vojne zapovjednike ili čak vojnike koji su počinili taj zločin. Tako da ostaje varijanta da se osnuje "ad hoc" međunarodni tribunal, kao što je bio slučaj za područje bivše Jugoslavije. Ovdje je začkoljica da država mora dati svoj pristanak da bude izvedena pred taj tribunal, odnosno da izruči svoje građane, što opet Rusi neće sigurno napraviti - pojašnjava dalje Runjić.

I konačno, četvrta varijanta je da se sudi pred nacionalnim sudovima.

- Ukrajina će to sigurno učiniti, ona će procesuirati te ratne zločine pred svojim nacionalnim sudovima. Ali opet, to će biti suđenja u odsutnosti. Nešto slično onome što se događalo 90-ih, kad su hrvatski sudovi sudili generalima bivše JNA u odsutnosti - dodaje.

Rusi, kaže, mogu i sami procesuirati svoje zločince.

- Možda to čak i naprave. Možda bude pro forma organizirano da se sudi nižerangiranima, ali u konačnici teško možemo očekivati da će pravda biti zadovoljena - poručuje.

Pogledajte cijeli razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!