Bez odluke o SMS porukama i optužnici protiv Gabrijele Žalac

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda danas nije donijelo odluku o osnovanosti optužnice protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac zbog trošenja europskog novca u aferi Softver. Iduće vijeće najavljeno je za tjedan dana, 28. ožujka. Obrana je tražila da se kao nezakoniti dokazi izdvoje SMS poruke Žalac i državne tajnice Josipe Rimac, o čemu također nije donesena odluka.

- Odluka nije donesena, bit će donesena 28. ožujka. Optužnica nije potvrđena, a nije ni odlučeno o prijedlogu za izdvanje nezakonih dokaza, izvijestila je Jadranka Sloković, odvjetnica Gabrijele Žalac. Potvrdila je da su tražili izuzeće kao dokaza SMS-ove na mobitelu Josipe Rimac, obzirom da se do njih došlo temeljem ranije provedenih dokaza za koje obrana tvrdi da su nezakoniti. 

Sloković je potvrdila da kako oni nisu dobili uvide u inicijalne naloge, kojima su određene mjere za Josipu Rimac. Te naloge obrana Žalac smatra nezakonitima, pa tako i svi oni kasniji nalozi, dodala je - mogu biti posljedica nezakonitih dokaza. Dodala je i kako misli da odluka nije donesena danas jer su ''podnesci relativno opširni'' te s obzirom na činjenicu da su branitelji ''dali apsolutno relevantnu argumentaciju, kako u odnosu na opstojnost optužnice, tako i u odnosu na zakonitost provedenih dokaza''.

- Argumenti obrane koji su iznjeti nemaju temelja u Zakonu o kaznenom postupku. Radi se o zakonito pribavljenim samostalnim dokazima koje je EPO predložio u optužnici, kazala je tužiteljica hrvatskog Ureda europskog javnog tužiteljstva Sani Ljubičić.

Na pitanje jesu li SMS poruke najjači dokazi u postupku odgovorila je da je ta teza pretjerana te nastavila s brojkama. U istrazi je ispitano 65svjedoka, provedeno je 15 pretraga, a ukupno se radi o više od 8 terabajata podataka koji su pregledani i analizirani. Na pitanje zašto nije ispitan i Andrej Plenković odgovorila je da su ispitani svi svjedoci za koje su smatrali da ih je potrebno ispitati.  

Podsjetimo, i tužiteljica Tamara Laptoš je ranije rekla kako su prikupljene SMS poruke zakonit dokaz u slučaju bivše ministrice regionalnog razvoja Gabrijele Žalac, a navela je i kako su iz tog slučaja pokrenuti neki novi postupci.

Za što se terete Žalac i ostali

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) podigao je krajem prosinca 2022. optužnicu protiv bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac, bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) Tomislava Petrica te poduzetnika Marka Jukića i Mladena Šimunca, osumnjičenih da su oštetili EU i RH za više od 1,3 milijuna eura.

EPPO je Žalac optužio za zloporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem, dok su Jukić i Šimunac optuženi su za zloporabu položaja i ovlasti, a njihove tvrtke Ampelos i Micro project za poticanje na to kazneno djelo.

EPPO sumnja da je tijekom 2017. i 2018. Žalac pokrenula postupak javne nabave informacijskog sustava u kojem je htjela osigurati povlašteni položaj suoptuženicima i njihovim tvrtkama. Optužena je i da je povećala procijenjenu vrijednost nabave te odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva, a samo su tvrtke povezane s ministričinim pouzdanicima pozvane da dostave ponude.

Iz slučaja Žalac pokrenuti novi postupci

EPPO naglašava da je odlukom bivše ministrice cijena nabave nerealno određena na 1,73 milijuna eura, iako bi realna cijena tog sustava iznosila otprilike 360.000 eura. Prema tvrdnjama EPPO-a, 1,73 milijuna eura s PDV-om uplaćeni su na račun tvrtke trećeokrivljenog, nakon čega je dio novca prebačen na račune drugo i trećeokrivljenog, kao i na račune njihovih tvrtki, te je potom dio uplaćenog novca podignut u gotovini.

Proračun EU pritom je oštećen za najmanje milijun eura, dok je hrvatskom proračunu pričinjena šteta od gotovo 300.000 eura. Šimunac je, prema optužnici, nezakonito zaradio 2,1 milijuna kuna, Jukić nešto više od dva milijuna kuna, dok su njihove firme ostvarile nezakonitu zaradu od 3.508.628 kuna i 2.650.000 kuna.