Šustić: Do 2030. sređujemo katastar u cijeloj Hrvatskoj

Veliki državni projekt katastarskih izmjera, vrijedan 401 milijun eura, pokrenut je kako bi se konačno uskladili službeni podaci o nekretninama sa stvarnim stanjem na terenu. U procesu ključnu ulogu imaju i građani, koji su pozvani provjeriti i ažurirati svoje podatke te sudjelovati na informativnim skupovima. Dokle se stiglo s provedbom i što slijedi, otkriva ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić.

Rezultati vidljivi na terenu

Dosadašnji rezultati provedbe pokazuju značajan napredak. Kako ističe ravnatelj, "kroz tri godišnja programa, sada već u četvrtoj godini provođenja, obuhvatili smo više od pola milijuna katastarskih čestica, odnosno gotovo 100.000 hektara na području 106 jedinica lokalne samouprave".

Rezultati su, dodaje, vidljivi i na terenu.

- Na 31 katastarskoj općini katastar i zemljišna knjiga već su stavljeni u službenu uporabu, a u sljedećih mjesec dana pridružit će im se još 25 katastarskih općina. Nakon toga slijedi još tridesetak i više katastarskih općina, rekao je Šustić.

Ukupno je, naglašava, riječ o velikom broju lokacija diljem zemlje.

- Na 188 različitih lokacija u Republici Hrvatskoj postupci su ili u tijeku ili su već završeni, istaknuo je.

Dodao je kako je najsređenija situacija na sjeveroistoku i sjeveru Hrvatske, dok je jug nešto složeniji i zahtjevniji.

- No, neovisno o tome kakvi su podaci danas, poduzimamo mjere da u svim dijelovima Hrvatske budu jednako kvalitetni, uređeni i dostupni, rekao je Šustić.

Koristi za državu i vlasnike

Na pitanje što ovaj program znači za državu i same vlasnike, Šustić ističe kako će koristi biti višestruke.

- Državi i pojedinačnim vlasnicima ovaj projekt donijet će puno. Riječ je o investiciji od 401 milijun eura i jasno je da država očekuje povrat uloženog novca, kaže.

Naglašava pritom kako se taj povrat ne odnosi samo na financije, već i na šire učinke.

- Sredstva će se vratiti kroz nova ulaganja, kvalitetnije prostorno planiranje, veće investicije, učinkovitije povlačenje europskih fondova, ali i kroz bolju zaštitu okoliša i prirode, pojašnjava.

Dodaje i kako se konkretni pomaci već vide ondje gdje su projekti završeni.

Građani ključni u procesu

U dijelovima zemlje gdje su evidencije posebno opterećene velikim brojem čestica i upisanih osoba, postupak je složeniji i zahtjevniji.

Ipak, Šustić naglašava kako se u postupku sve čestice i vlasnici detaljno obrađuju kako bi se dobilo stvarno stanje.

Kao ilustraciju naveo je konkretan primjer.

- U jednoj katastarskoj općini u Međimurju radili smo s gotovo 50.000 upisanih osoba, da bi se na kraju postupka broj stvarnih vlasnika sveo na oko 3.000 do 3.500, rekao je.

Govoreći o odazivu građana, Šustić ističe kako je interes uglavnom dobar, a izostanci rijetki.

- Ako se građani i ne odazovu, što je doista rijetkost, zakonska rješenja predviđaju takve situacije. Nitko neće biti razlašten niti će mu biti ukinuta prava, naglašava.

Ipak, upućuje jasan poziv svima da se uključe u postupak.

- S obzirom da su aktivnosti u punom jeku, važno je da se građani odazovu jer im se pruža prilika da bez ikakvog troška urede svoje nekretnine i usklade podatke, poručio je.

Javne tribine prije izmjera

A prije izmjera za građane se organiziraju i određene javne tribine.

- Javne tribine su onaj prvi uvodni kontakt sa ljudima, sa građanima, gdje mi putem naših ovlaštenih geodetskih tvrtki, katastarskih ureda, općinskih sudova upoznajemo građane sa svime što ih očekuje. Od toga da trebaju biti aktivan sudionik katastarske izmjere, da se moraju odazvati na pozive, objašnjava im se koje su im obveze, da moraju biti na svojoj parceli, označiti svoju parcelu i jednostavno da donesu odgovarajuću dokumentaciju, a sve u cilju što uspješnijeg i kvalitetnijeg dovršetka toga posla, rekao je.

Završetak programa do 2030. godine 

Projekt bi, prema planovima, trebao biti dovršen do 2030. godine. Međutim, Šustić ističe kako će se dio aktivnosti ipak morati produžiti.