Oporba kritizirala HNB da nije ništa učinio kako bi suzbio inflaciju

Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek izjavila je u utorak kako je prošla godina u Hrvatskoj bila godina snažnog gospodarskog rasta i kako očekuje da će se slična stopa rasta, preko tri posto, ostvariti i u ovoj godini.

Saborska rasprava o polugodišnjoj informaciji Hrvatske narodne banke (HNB) o financijskom stanju prometnula se u utorak u raspravu o inflaciji i kritiku središnje banke te poziv na ostavku guvernera Borisa Vujčića.

Boris Lalovac (Klub SDP-a) istaknuo je da u zakonu o HNB-u piše da mora brinuti o inflaciji i cijenama pitajući što je u dvije godine najviše inflacije činila monetarna vlast.

Prva mjera guvernera Borisa Vujčića bila je uputa građanima da idu kupovati tamo gdje je jeftinije, a druga mjera da prestanu kupovati i da će se tako suzbiti inflacija, kazao je Lalovac.

HNB treba imati aktivniju ulogu

Fiskalna vlast činila je ono što je mogla, povećavala plaće, subvencionirala HEP, zamrznula cijene, smanjivala poreze i trošarine, a ono što je radio HNB je izbjegavao komentirati i podržavati vladu, dodao je.

Očekujemo u narednom razdoblju bolju koordinaciju i veći doprinos monetarne vlasti prema Vladi i da brine o životnom standardu građana, istaknuo je Lalovac u raspravi o polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarivanja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2022. i prvom polugodištu 2023.

I Dario Zurovec (Klub nezavisni i Fokus) kazao je kako očekuje da će se HNB u budućnosti odgovornije ponašati jer plaće u HNB-u nisu male pa bi takva trebala biti i odgovornost.

HNB nije napravio ništa u suzbijanju inflacije, tu su zakazali, a cijenu plaćaju svi građani hrvatske, ocijenio je Božo Petrov (Klub Mosta).

Nisu na vrijeme prepoznali opasnost inflacije, nisu prepoznali dugoročnost inflacije, uvjeravali da se ne trebamo brinuti i najgore odlučili su ne djelovati, naveo je i zaključio da guverner Vujčić zbog toga treba dati ostavku.

Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) smatra da HNB ne bi trebao biti samo kroničar vremena i trendova već imati aktivniju ulogu. U slučaju inflacije Hrvatska narodna banka se ponašala kao djedice iz Muppet Showa koji sjede na galeriji, međusobno govore, ali pritom ništa ne naprave , ustvrdila je.

Marijan Pavliček (Klub Hrvatskih suverenista, stranke Pravo i pravda i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) tvrdi da Hrvati danas žive lošije nego prije dvije godine, te iako je došlo do rasta mirovina i plaća on nije pratio rast cijena.

Dogodilo se upravo ono na što smo upozoravali da će se dogoditi uvođenjem eura, neopravdanog podizanja cijena radi ostvarenja ekstraprofita trgovačkih lanaca, rekao je.

Benčić (Možemo): Tražit ćemo objavljivanje polugodišnje potrošačke košarice te porez na ekstraprofit

Sandra Benčić (Klub Možemo!) upozorila je da je inflacija hrane i pića bila značajnije viša od opće stope inflacije, a, prema istraživanjima, stopa inflacije za kućanstva s nižim prihodima bila je viša i od 30 posto.

Istaknula je da postoje i dobitnici i gubitnici inflacije, pri čemu su dobitnici ponajprije tvrtke iz financijskog sektora. No, dodala je, nije jasno koliki su gubitnici kućanstva jer se u izvješću ne navodi kolika je bila inflacija za pojedina kućanstva ovisno o strukturi kućanstava i njihovom dohotku.

Zato ćemo zaključkom obvezati Vladu da Državnom zavodu za statistiku propiše obavezu da polugodišnje objavljuje potrošačku košaricu za različite tipove kućanstava, kako bismo točno znali kolika je stopa inflacije za koju kategoriju obitelji, najavila je Benčić.

Što se tiče dobitnika inflacije, poručila je da će ponovno tražiti uvođenja poreza na ekstraprofit.

S mišljenjem oporbe nije se složio Marko Pavić ( Klub HDZ-a) istaknuvši da je Hrvatska jedan od europskih zemljama koja se najbolje nosila s inflacijom.

Inflacije će dalje padati, ove godine na 3,5 posto a sljedeće na 2,2 posto, kazao je.

Švaljek: Očekujemo nastavak gospodarskog rasta

Prvi podaci za prve mjesece daju uporište za takvu pretpostavku, gospodarski rast preko tri posto, odgovorila je Švaljek HDZ-ovoj Danici Baričević u saborskoj raspravi o HNB-ovim polugodišnjim informacijama o financijskom stanju, stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2022. i prvom polugodištu 2023. godine.

- Što se tiče stope inflacije, zadnja HNB-ova projekcija govori o prosječnoj godišnjoj stopi inflacije od 3, 5 posto, rekla je zamjenica guvernera.

Davor Ivo Stier (HDZ) od Švaljek traži da objasni oporbene teze da je euro najveći krivac za inflaciju u Hrvatskoj. Kako to da su zemlje srednje Europe, koje nisu uvele euro, imale veću inflaciju od Hrvatske, Mađari i značajno veću, pitao je zastupnik.

Zbog uvođenja eura smanjeni su neki troškovi i poboljšani uvjeti financiranja, što se moglo ugraditi u cijene pa nije bilo takvog poticaja za njihov rast, kao što je bio slučaj sa zemljama koje su članice EU, ne i euro područja, kazala je zamjenica guvernera i opetovala kako su prednosti uvođenja eura daleko veće od troškova uvođenja.

- Uvođenje eura nije bilo jedino, ali je sigurno doprinijelo inflaciji, ustrajava Nikola Grmoja (Most) i naglašava da je Hrvatska u top tri europskih zemalja po inflaciji.

U siječnju je bila 4, 8 posto, a u Mađarskoj 3, 7 posto, uvođenje eura je dodatno dovelo do rasta inflacije u Hrvatskoj, kaže zastupnik Mosta koji drži da je izrazito nepristojno što se guverner Vujčić nije pojavio na saborskoj raspravi.

Boris Lalovac (SDP) naveo je kako je HNB lani isplatila bankama pola milijarde eura za višak depozita koje drže, te upitao koliko će isplatiti ove godine, hoće li to HNB odvesti u minus.

Švaljek potvrđuje da je HNB prošle godine na ime kamata na depozite banaka isplatila oko 500 milijuna eura.

- U prvom kvartalu ove godine bankama je već isplaćeno nešto manje od 200 milijuna eura, koliko ćemo isplatiti do konca godine ovisi o kretanju ključnih kamatnih stopa, no to nas neće dovesti u krizu, naglasila je.