Sever: Mnogi neće imati sredstava ni za najskromniju uskrsnu košaricu

Uskrsna košarica nikad nije bila skuplja. Prema podacima Nezavisnih sindikata, najmanje četvrtinu iznosa prosječne mirovine treba izdvojiti za najjeftiniju košaricu. Hoće li nas skupa hrana natjerati da razumnije trošimo? U kojoj mjeri velika poskupljenja utječu na pučke kuhinje? Kupujemo skupo, a zašto bacamo pojedinačno 22 kilograma hrane? Može li banka hrane unaprijediti postojeći sustav? 

U emisiji U mreži Prvog, urednice i voditeljice Silvije Bionde Njikoš, o tome su govorili voditeljica Službe za kvalitetu hrane pri Ministarstvu poljoprivrede Marija Batinić Semrek, voditelj pučke kuhinje na sv. Duhu fra Vladimir Vidović i Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. 

Bogatija uskrsna košarica ove godine košta oko 328 eura (2470 kuna) srednja 204 eura, (1535 kuna), a skromna 100 eura (755 kuna), izračunali su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS).

Sever govori kako su građani i prije imali problema s blagdanima stoga što se s jedne strane želi dostojno obilježiti blagdane, a s druge strane nedostaje financija.

- Jedina prava košarica bi bila ova od 328 eura, ali ne treba zaboraviti da mnogi neće imati sredstava ni za ovu skromnu košaricu od 100 eura, naglasio je.

- Mirovina malo viša od 400 eura je nekakav prosjek, veliki dio umirovljenika je ispod toga. Ogroman je problem tim ljudima, ne samo kada je blagdan, već i drugim danima, govori Sever.

Dodaje kako osim umirovljenika u lošoj su situaciji i nezaposleni, te radnici s minimalnim primanjima.

- Podaci govore da je raspon od minimalne plaće koja u netu iznosi 560 eura pa do medijalne plaće koja iznosi 930 eura, u tom se rasponu kreće 800 tisuća plaća, a to je pola svih plaća, naglašava.

Pučke kuhinje bilježe veći broj korisnika

Pučke su se kuhinje pripremile za nadolazeće dane. Primjećuje se pojačan interes korisnika u vrijeme blagdana, rekao je fra Vidović.

- Papa Franjo je rekao kako se siromasi ne broje. Siromasi se ljube i grle, rekao je fra Vidović i dodao kako se susrećemo sa živim ljudima koji su na rubu egzistencije. Iza svake te osobe postoji teška životna priča.

Naglašava kako mu najteže pada kada ima priliku vidjeti i razgovarati s osobama koje su cijeli svoj život provele radeći, a sada u mirovini se bore s egzistencijom i pitaju se hoće li moći preživjeti.

- Pučka kuhinja ima potporu Grada Zagreba, određenih tvrtki, ali i pojedinaca koji žele ostati anonimni, rekao je.

Dodaje kako u pučkoj kuhinji koju on vodi dnevno se pripremi oko 400 obroka koje podijele, a to je godišnje oko 100 tisuća obroka, a u kuhinji su zaposlene 4 osobe i mnogo volontera.

Unapređivanje sustava doniranja hrane

Na pitanje koliko država radi na unapređivanju sustava doniranja hrane, Batinić Semrek je rekla kako se puno radi na tome.

- Doniranje hrane je djelatnost koja postoji dugo, no od 2015. godine jasno je reguliran zakonodavni okvir. Tko može donirati hranu, kome se takva hrana može donirati i pod kojim uvjetima, govori.

Dodaje kako donatori od 2015. godine ne moraju plaćati PDV na doniranu hranu.

- Država je pokrenula platformu e-doniranje što je bio prvi korak da banka hrane bude virtualna. Banka hrane je još jedna dodatne organizacija u sustavu pored humanitarnih organizacija, koja bi u prvom koraku zaprimala hranu od donatora i onda bi dalje prosljeđivala hranu humanitarnim organizacijama, pojasnila je.

Sever je rekao kako postoji istraživanje koje pokazuje cijenu sata rada u EU. Ispod Hrvatske su samo Rumunjska, Bugarska i Mađarska, ali kod tih zemalja je hrana jeftinija.

U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. No, statistika govori da je Hrvatska u EU među zemljama koje najmanje bacaju hrane po glavi stanovnika, rekla je Batinić Semrek.

- Nužna je edukacija, posebno mladih, glede problema bacanja hrane, naglasila je.