Vršnjačko nasilje nad djecom s teškoćama u razvoju
Foto: Ilustracija / Shutterstock
Saborske zastupnice danas su upozorile da je u posljednje vrijeme sve više pritužbi na vršnjačko nasilje nad djecom s teškoćama u razvoju, te se povećava broj učenika s teškoćama u razvoju dok pada ukupan broj učenika u osnovnim i srednjim školama.
- U školskoj godini 2021./22. udio učenika s teškoćama u razvoju bio je 6,39 posto, a ove je 7,09 posto i taj rast zabrinjavanja, rekla je Dubravka Horvat (Možemo) u saborskoj raspravi o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom (OSI) za 2023. godinu.
Kad je riječ o nasilju nad djecom s teškoćama u razvoju, Marija Lugarić (SDP) ističe da je potrebno dodatno podučiti djecu, roditelje i učitelje socijalnim vještinama i interakciji s djecom s teškoćama u razvoju.
Oporbene zastupnice navode i da se djecu s teškoćama u razvoju obrazuje za zanimanja koja se više ne traže na tržištu rada, te unatoč problemima s mentalnim zdravljem nema referentne ustanove za psihosocijalni tretman djece s teškoćama u razvoju.
Dragić: Koliko je OSI zaposleno u Vladi i Saboru?
Brojnim problemima osoba s invaliditetom, a neki oblik invaliditeta ima njih 657.000 ili 17 posto populacije, Irena Dragić (SDP) dodaje i čestu diskriminaciju kod zapošljavanja.
Zabrinjava, kaže, otpor državnih i javnih institucija za njihovo zapošljavanje, rijedak pozitivan primjer je MUP. Pita i koliko je OSI zaposleno u Vladi, a koliko u Saboru.
Pravobranitelj za OSI
Darijo Jurišić kaže da su u 2023. učinjeni određeni pomaci u zapošljavanju OSI, no nije zadovoljan dinamikom zapošljavanja.
- U Izvješću za 2023. postoje podaci koliko je OSI bilo zaposleno u pojedinim tijelima, no u Izvješću za 2024. bit će detaljna analiza s točnim podacima za ministarstva i Sabor, najavio je.
Zastupnice upozoravaju i da još uvijek brojne zgrade nisu pristupane za osobe s invaliditetom te pozivaju da se to popravi.
- Nakon 2013. sve bi zgrade, i nove i postojeće, trebale udovoljavati elementima pristupačnosti, podsjeća
Anka Mrak Taritaš (Glas).
- Najveći problem je što ne postoji sankcija za nepoštivanje te obveze. To treba propisati i omogućiti novčano kažnjavanje onih koji dopuštaju da se gradi zgrada bez pristupačnosti, odgovara Jurišić čije su izvješće hvalili i vladajući i oporba.
Juričev Martinčev: Vodice su samostalno ugradile liftove i rampe za OSI
Kao primjer lokalne jedinice koja sustavno radi na uklanjanju fizičkih prepreka za OSI,
Branka Juričev Martinčev (HDZ) navodi svoje Vodice.
- Samostalno smo ugradili broje liftove i rampe za OSI, istaknula je.
U raspravi o Izvješću propitivali su se i dosezi triju ključnih zakona za OSI: o inkluzivnom dodatku, o osobnoj asistenciji i o povlasticama u prometu, pri čemu oporba i vladajući različito vide te dosege.
- Vjerujem da će ti zakoni doprinijeti većoj uključenosti OSI, no daleko smo od društva jednakih mogućnosti, kaže
Anja Šimpraga (SDSS) i upire prstom u podatak da je broj osoba koje su se za pomoć obratile pravobranitelju povećan za petinu u odnosu na godinu prije.
S obzirom na "galopirajuću" inflaciju i posebne troškove koje imaju OSI, inkluzivni dodatak će ublažiti, ali neće riješiti probleme koji imaju, kaže Dragić i opetuje kako se zahtjevi za taj dodatak sporo rješavaju, te će samo sedam posto korisnika dobiti najveći mogući iznos od 720 eura, a većina samo 160 eura.
HDZ-ove
Ljubica Lukačić i
Ljubica Jembrih poručuju kako su ti zakoni ključni koraci u osnaživanju OSI i poboljšanju njihovih prava.
- Osobe s invaliditetom u Vladi imaju dobrog partnera, kaže Jembrih koja ističe i da treba ubrzati uvođenje rane intervencije, ključne u razvoju djece s teškoćama u razvoju.
Jurišić navodi da će se učinci spomenutih zakona vidjeti u njegovu izvješću za 2024., ali već sada može reći da je došlo do povećanja materijalnih prava za velik broj OSI.
- Od simboličnih naknada učinili smo iskorak prema naknadama koje omogućavaju uključivanje OSI u život, rekao je pravobranitelj.
Jurišić: Učinjeni pomaci u zapošljavanju osoba s invaliditetom, ali mali
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom
Darijo Jurišić u Saboru je tijekom rasprave o izviješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023. godinu, rekao da su određeni pomaci u zapošljavanju osoba s invaliditetom učinjeni ali su oni izuzetno mali.
- U 2023. učinjeni su određeni pomaci u zapošljavanju osoba s invaliditetom. No, međutim ti pomaci su izuzetno mali i nismo zadovoljni sa dinamikom zapošljavanja osoba s invaliditetom, rekao je Jurišić . Time je odgovorio na upit SDP-ove
Irene Dragić koju je zanimalo koliko je osoba s invaliditetom zaposleno u Vladi i Hrvatskom saboru.
Iznio je pozitivan primjer Ministarstva unutarnjih poslova koje ciljano zapošljava osobe s invaliditetom. Najavio je da će u izviješću za 2024. godinu biti iznijeti točne brojke koliko je osoba s invaliditetom zaposleno u Vladi, Hrvatskom saboru, ministarstvima i javnim tijelima.
HDZ-ovog
Antu Babića zanimalo je kakvi su učinci na terenu zakona o osobnoj asistenciji, o inkluzivnom dodatku te o povlasticama u prometu za osobe s invaliditetom u svakodnevnom životu koji su donijeti 2023. godine, a Jurišić je odgovorio da će učinci tih zakona biti vidljivi u izvješću za 2024. godinu.
- Možemo reći da su učinci važni jer se radi o zakonima u područjima koja smo jako dugo očekivali. Zato su očekivanja osoba si invaliditetm i njihovih obitelji prilično velika, rekao je.
Istaknuo je kako je neosporno da je došlo do povećanja materijalnih prava za veliki dio osoba s invaliditetom te su od simboličnih naknada učinili iskorak prema naknadama koja zaista omogućavaju uključivanje osoba s invaliditetom u život zajednice.
Jurišić je tijekom predstavljanja izviješća za 2023. godinu naveo da, uz poboljšani normativni okvir, i dalje zamjećuju teškoće u primjeni propisa u praksi i ostvarivanja prava osoba s invaliditetom.
Tijekom 2023. godine građani obratili u 2998 puta
Izvijestio je da su im se tijekom 2023. godine građani obratili u 2998 puta povodom čega su imali 4495 različitih postupanja. Građani su im se najviše obraćali iz područja socijalne skrbi, pritužbi na diskriminaciju, pristupačnost i mobilnost, zapošljavanje i rad, zdravstvo te odgoj i obrazovanje.
Najviše obraćanja bilo je s područja Grada Zagreba, Osječko-baranjske te Splitsko-dalmatinske županije dok je najmanji broj obraćanja bio iz Ličko-senjske županije. Pohvalio je trend porasta uvažavanja i prihvaćanja preporuka upozorenja pravobranitelja te broj prihvaćenih i djelomično prihvaćenih preporuka u 2023. godini iznosi gotovo 70 posto.
Upozorio je da je institucionalizacija, unatoč poboljšanja pravnog okvira, još uvijek rješenje kojem se najčešće pribjegava u pružanju podrške osobama s invaliditetom. Pri tome je više od polovice osoba s invaliditetom koje su smještene u ustanovama su osobe s teškoćama mentalnog zdravlja.
Također, znatno zaostajemo za razvijenim zemljama u području razvoja usluga u zajednici te alternativnih načina rehabilitacije utemeljenih na oporavku, a što dovodi do njihovog izdvajanja iz društva.
Korakom unazad smatra i odluku Ustavnog suda od 18. travnja 2023. kojim se ukinula odredba Obiteljskog zakona kojim je bilo propisano da se osoba ne može potpuno lišiti poslovne sposobnosti a istom odlukom utvrđuje se da ta odredba prestaje važiti 31. prosinca 2023.
- Tu odluku Ustavnog suda smatramo korakom unatrag unaprjeđenju prava osoba s invaliditetom i usuglašavanju nacionalnog zakonodavstva s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, rekao je.
Jurišić je, kada je riječ o ženama s invaliditetom, upozorio da su one sreću s brojnim preprekama poput otežanog pristupa zaštiti reproduktivnog zdravlja , osobito u ruralnim područjima, te se i propituje sposobnost žene s invaliditetom u odgoju djeteta ako se odluči za rađanje.
Upozorio je i na teškoće u pronalasku stručnih radnika poput edukacijskih rehabilitatora i logopeda.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!