Stranih radnika je najviše u građevinarstvu, a sve više i u turizmu

Potrebe za uvozom radne snage u Hrvatskoj su sve veće. Očekuje se da bi do kraja ove godine moglo stići više od dvjesto tisuća zahtjeva poslodavaca za zapošljavanje stranaca. Stranci već sada čine 40 posto ukupne radne snage u građevinarstvu, a njihov udio sve je veći u turizmu i trgovini. O njihovu položaju na tržištu rada govorilo se na današnjoj konferenciji Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo".

U Hrvatskoj radi 135 tisuća stranih radnika.

Najviše stranih radnika dolazi iz susjednih zemalja - Srbije i Bosne i Hercegovine, a 30-ak tisuća stiže ih iz Nepala, Indije i Filipina. Svi oni već sada čine 40 posto ukupne radne snage u građevini, a bez njh se ne može ni u turizmu.

- Mi procjenjujemo da će ove godine stranih radnika iz trećih zemalja biti negdje između 50 i 55 tisuća. Lani je izdano oko 46 tisuća dozvola, dakle trend ide prema gore, rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Kompanije koje ih zapošljavaju suočavaju se s brojnim izazovima. Prije svega integracijske prirode, govori direktor kompanije u kojoj čine polovicu zaposlenih.

- Jedan od ključnih su jezične barijere, u jednom trenutku smo imali u tvrtci čak šest prevodioca, kaže Dragutin Kamenski, vlasnik građevinske kompanije.

Pa ministar kaže da se razmišlja o tome da učenje hrvatskog uskoro postane obveza. Za sada ga, uz vačere, uče samo oni koji to žele.

- To će sasvim sigurno, biti jedna od etapa, kao što to postoji u drugim zapadnim zemljama, rekao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Poznavanje jezika jedan od najvažnijih preduvjeta integracije, govori Cheria koja je prije 10 godina stigla iz Ugande.

- Super mi je na poslu i volim posao kao medicinska sestra. Znam da ne pričam kako treba biti, ali znam da ću jedan dan biti prava Hrvatica, kaže Cheria Aber.

Na tržištu je trenutačno čak 700 agencija koje dovode strane radnike.

- A istovremeno čuti podatak da je 450 tisuća ljudi u Hrvatskoj između 20 i 64 godine neaktivno, a radno sposobno, je nešto što će trebati miriti, rekao je Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva.

No vrijeme je novac, a domaće gospodarstvo nema vremena čekati.