Novinarka HRT-a probala edukativne aktivnosti uz Dan bijelog štapa

Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se 15. listopada. Cilj je podignuti svijest javnosti o sljepoći i izazovima s kojima se osobe s oštećenjem vida svakodnevno suočavaju. Na zagrebačkom Zrinjevcu organizatori su pripremili niz interaktivnih aktivnosti kako bi se ostali građani upoznali s teškoćama na koje nailaze slijepe i slabovidne osobe. 

- Ja ću sada i sama provjeriti što znači kretati se uz pomoć bijelog štapa. Ono što vam mogu reći je da apsolutno ništa ne vidim i da ovo nije ni malo ugodno. Taj osjećaj nesigurnosti, drhte mi ruke, kazala je HRT-ova novinarka Ruža Ištuk koja je isprobala edukativne aktivnosti koje prikazuju svakodnevne izazove slijepih i slabovidnih osoba na Zrinjevcu.

Razgovarala je sa Nikolinom Kušterbajn, edukacijskom rehabilitatoricom Hrvatskog saveza slijepih.

- U Hrvatskoj je više od 22.000 osoba s oštećenjem vida i izazovi su svakodnevni i rekla bih u svim segmentima života, izjavila je Kušterbajn ističući nedostatak dostupnih materijala i udžbenika na Brailleovom pismu i uvećanom tisku u obrazovanju. 

- Zatim je tu zapošljavanje gdje nisu konkurentni na tržištu rada zbog zanimanja koja su već zastarjela i nepostojeća na tržištu. Tu je i zdravstvena rehabilitacija koja još uvijek nije uvedena u zdravstveni sustav, već je u socijalnom sustavu. Sve je veći broj starih osoba s oštećenjem vida koji nemaju relevantnu i pravovremenu podršku, bilo to pravnu, odgojnu savjetu ili u nekim segmentima uključivanja u aktivnosti zajednice, dodala je.

Njen posao kao edukacijski rehabilitator iznimno je važan za slijepe i slabovidne osobe, ali problem su dostatna financijska sredstva. 

- Provodimo rehabilitacijske programe i procese. To uključuje poduku kretanja dugim bijelim štapom, to je prvenstveno, zatim su to svakodnevne vještine, osoba uči adaptivne vještine svakodnevnog života, od osobne higijene, brige o kućanstvu, zatim poduku Brailleovom pismu, ali ono što je kod nas problem je što je to sve pokriveno projektno, odnosno nemamo dostatna financijska sredstva da bi to bio konkretan, dugotrajan proces, da pružimo osobama kroz mjesece podršku, već onako kako mi imamo financijska sredstva. To je veliki problem i izazov što se tiče civilnog društva, izjavila je Kušterbajn.

Plaće videćih pratitelja trenutno iznose nešto više od 700 eura neto, što se smatra premalim iznosom za odgovornost i zahtjevnost tog posla. Zbog toga se premali broj ljudi odlučuje prijaviti za to zanimanje.

Posljedica toga je da se čak oko sto slijepih i slabovidnih osoba u Zagrebu nalazi na listi čekanja za videćeg pratitelja. To je svakako jedna prepreka koju bi trebali što prije prijeći i svladati.

Ono što ovi ljudi na Zrinjevcu poručuju je "Ako ne vidimo, ne smijemo biti nevidljivi".