Svećenik Tamarut: Uskrs je blagdan života i nesebičnosti

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva - Kristovo uskrsnuće. Diljem svijeta slave se mise u crkvama, a blagdan je i prilika za razgovor o njegovom dubokom značenju, simbolici i uskrsnim porukama koje nadilaze vrijeme u kojem živimo.

Što nam Uskrs danas govori o nadi, patnji i novom početku te koliko u suvremenom društvu razumijemo njegovu pravu poruku. O tome u emisiji "Studio 4" govorio je svećenik Anton Tamarut. 

Uskrs je središnji blagdan kršćanske vjere i temelj cijele religije, ističe Tamarut.

- Na njemu se zapravo temelji kršćanska religija. Jer da kršćani ne vjeruju da je Krist živ, sve bi bilo pomalo besmisleno, objašnjava.

- Za kršćane, Uskrs znači život. Radi se o živom odnosu s Kristom koji je bio raspet, ali koji je i uskrsnuo, koji je sada sa svojim učenicima i okuplja zajednicu onih koji žele s njime stvarati novi svijet, dodaje.

"Blagdan života i put nesebičnosti"

Apostrofirao je, kako poruka Uskrsa nije samo tradicija, već temeljni životni put.

- Uskrs je blagdan života. To znači da se isplati živjeti za druge. Isplati se biti nesebičan. Jedino je taj put ispravan. To je temeljna poruka Uskrsa, poručio je.

Dodaje da uskrsnuće Kristovo potvrđuje vrijednost takvog života.

 - Uskrsnuće je Božji odgovor, tako mi vjerujemo, na Isusovo opredjeljenje, na njegovu vjernost, na njegov put. I uskrsnuće upravo potvrđuje, isplati se živjeti na Isusov način, kazao je.

Na pitanje koliko današnji vjernici zaista razumiju dubinu Uskrsa, priznaje da je to teško procijeniti.

- Sigurno da vjernici možda više osjećaju taj blagdan nego što ga razumom dosežu. Otajstvo je neistraživo. Nije lako razumjeti tajnu Isusova uskrsnuća. Jednostavno, ona se doživljava u životnom iskustvu, naveo je.

Objašnjava, da živjeti na Kristov način i vidjeti rezultate takvog života zapravo potvrđuje vjeru u uskrsnuće.

- Isus nije daleko, on ne samo da nadahnjuje naše misli, osjećaje i djela, nego ih i izvodi s nama, zaključuje.

"Između duhovnosti i konzumerizma"

U suvremenom svijetu, mnogi blagdani - od Božića do Uskrsa - poprime novu dimenziju. Već u listopadu ili studenom ukrašavaju se izlozi, kupuju darovi, a Uskrs, slično, prati gužva u trgovačkim centrima i na tržnicama.

Upitan o tome, koliko je tanka granica između duhovnosti i konzumerizma, napominje kako je instrumentalizacija uvijek prisutna.

- Sve vrijednosti mogu biti pretvorene u profit, i tu se moramo čuvati. Nije loše kada vjerski sadržaji postanu dio kulturnog ozračja ili javnog događanja, ali treba paziti da se pri tome ne isprazni temeljni sadržaj vjere, objašnjava.

Kako ističe, površinski oblici blagdana - suveniri, dekoracije, zabava ili ugođaji ne smiju zamijeniti ono što Uskrs zaista želi poručiti suvremenom čovjeku.

- Blagdani trebaju ostati iskustvo koje nadahnjuje i upućuje na bitno u vjeri, a ne samo na vanjske manifestacije, zaključuje, te naglašava važnost očuvanja duhovne dimenzije Uskrsa u modernom društvu.

Papa Lav XIV. i poruka Uskrsa: Mir, pomirenje i život

Lani je dan poslije Uskrsa preminuo papa Franjo, za poglavara Katoličke crkve izabran je papa Lav XIV.. Preksinoć, na Veliki petak, papa Lav, predvodio je tradicionalni križni put u Koloseju, noseći križ sam. 

Upitan o pristupu pape Lava XIV., ističe Tamarut da papa od samog početka svoje službe mir smatra prioritetnom temom današnjeg čovječanstva.

- Ne trebamo puno biti mudri da kažemo kako je to bio providonosan izbor jer vidimo u kakvom svijetu živimo. On zastupa Isusov mir i trajno poziva na razgovor i susret. Kršćanstvo je religija bliskosti, razumijevanja, praštanja i pomirenja. S ratom ništa ne možemo postići - nitko ne može pobijediti, svi samo mogu izgubiti, poručio je.

Naglašava da papa stalno stavlja u središte  uskrslog Krista koji nudi mir.

- Samo od mira koji dolazi od Boga čovjek može živjeti trajno, imati sigurnost da to nije privremeno i da će uživati blagodat tog mira, koja ne znači samo odsustvo rata, nego i sva druga duhovna blagostanja koja su svakom čovjeku potrebna. 

Zaključuje da Uskrs poziva svakoga da bude promicatelj života i mira.

- Da budemo oni koji zagovaraju život na svim razinama. Da tamo gdje jesmo donosimo mir. Da budemo ljudi pomirenja, te da rado praštamo jedni drugima. Također, i da se otvorimo jednoj kulturi susreta, dijaloga, ljubavi i mira, zaključio je.