Tadić: Hrvatskoj dovoljna jedna fuzijska elektrana, struja gotovo besplatna

10.02.2022.

09:59

Autor: Studio 4/HRT

Tonči Tadić

Tonči Tadić

Foto: Studio 4/IMS / HRT

Oko 4800 stručnjaka, studenata i osoblja iz cijele Europe na najmoćnijem operativnom fuzijskom uređaju na svijetu, u Oxfordu, stvorilo je rekordnu fuzijsku energiju od 59 megadžula (MJ). To je više nego dvostruko od prethodnog rekorda iz 1997. U eksperimentu su sudjelovali i hrvatski fizičari s Instituta Ruđer Bošković. Cilj istraživanja fuzije jest kopirati proces koji pokreće Sunce radi kontroliranja velikog izvora energije s niskim udjelom ugljika.

Komentirajući navode da se radi o nuklearnoj energiji koja se može komercijalno koristiti, ali koja neće biti vezana za klasične reaktore koji se moraju hladiti i otpad koji se mora zbrinjavati fizičar Tonči Tadić kazao je kako se radi o procesu koji je lakše zaustaviti.

- Imate posla s gorivom kojeg bi trebala proizvoditi sama fuzijska elektrana. Deuterij se može dobiti primjerice iz morske vode. Tricij bi se trebao dobijati iz litija - udarom neutrona u rastopljenu leguru olova i litija. Svaka fuzijska elektrana bi startala sa svojim 'kapitalom'. Gram tricija košta oko 30 tisuća eura. Tako da bi svaka elektrana trebala imati temeljni kapital od par desetaka milijuna eura tricija da bi startala. Potom bi sama sebi stvarala daljnje gorivo, kazao je Tadić. 

Hrvatska treba zadržati svoju razinu nuklearnog znanja

- Finci i Poljaci grade svoje prve nuklearke, a meni je jako drago što Hrvatska i Slovenija podržavaju Francusku i shvćaju da trebaju zadržati svoju razinu nuklearnog znanja. Ta znanja ćemo morati imati ako iduća generacija u Hrvatskoj bude gradila fuzijsku elektranu, ili se bude išlo u novu generaciju nuklearki. Ako ništa drugo, da barem znaju pročitati specifikacije pnuđača, dodaje Tadić.

Havarija u Fukushimi zbog 'bedastog dizajna' nuklearke 

Komentirajući havariju nuklearke u Fukushimi Tadić je rekao kao je nju jako teško uspoređivati s Hrvatskom. Radilo se, kaže - o tsunamiju, japanskoj tehnologiji i 'bedastom' dizajnu.

- Nuklearka je stradala jer su s potopili generatori koji su trebali davati struju za hlađenje reaktora. Elektrani Fukushima Daini koja je tridesetak kilometara dalje dogodilo se isto ali je direktor došao do struje, dovuko kabelom energiju i ohladio reaktore. Nuklearci Onagava nije se dogodilo apsolutno ništa jer su generatore stavili na vrh brda i ukopali kablove. Radilo se o 'bedastom' dizajnu, smatra Tadić.

Zašto Njemačka gasi nuklearne elektrane? 

Njemačka se okrenula zelenoj energiji i građane ona više košta, i pitanje je hoće li energije za industriju biti dovoljno u svjetlu sukoba s Rusijom, naveo Petar Vlahov u razgovoru.

- Ruku na srce - i Japanci i Nijemci silno ulažu u istraživanje fuzije. Vjeruju da je to budućnost i da se tu može još puno napraviti, kazao je Tadić.

Hrvati i Španjolci u gradnji prestižnog akceleratora

Najavio je kako će Hrvatska će imati svojih 5 ljudi na ITER-u. Cilj je, kaže - da do konca ovog desetljeća imamo generaciju ITER s dijagnostikom plazme i neutrona. Također, cilj je isporučiti komponente za DONES i sa Španjolcima predvoditi gradnju tog prestižnog akceleratora. 

- Uz suradnju Mađarske, Belgije, Poljske, Portugala, Italije, Mađarske, Švedske i Japana da sa uređejem DONES istestiramo materijale za buduću fuzijsku elektranu te pripremimo generaciju stručnjaka za gradnju elektrane DEMO. Trebamo na Institutu Ruđer Bošković imati dva ključna uređaja važna za fuziju. Imamo već komoru na kojoj se testiraju materijali za napredne nuklearke, takve su samo četiri u EU-u, kazao je Tadić.  

Cilj je u Europi imati 'flotu' fuzijskih elektrana 

- Teško je predvidjeti može li se ova tehnologija upotrebljavati u vojnoj industriji. Ovdje se radi o izuzetno velikim dimenzijama. Samo reaktor je dimenzija 29X19 metara a teži je od Eifelovog tornja. Cilj je da u Europi postoji 'flota' fuzijskih elektrana. A do 2035. godine, kad krene gradnja treba razmisliti kako te sustave napraviti jeftinijima, jedostavnijima i podobnima za širu uporabu, kazao je Tadić.

Smatra da bi Hrvatskoj za pokrivanje svojih potreba za energijom, uz polovicu Krškog i hidropotencijal - bila potrebna jedna fuzijska elektrana.  Implementaciji se nada u drugoj polovici stoljeća.

Struja gotovo besplatna 

- Iako kažu da sve ide sporo, činjenica je da do osamdesetih prošlog stoljeća nismo znali kako komprimirati plazmu. Danas nemamo kvalitetne fuzijske materijale - ne možete graditi nuklearku koja će koštati 15 milijardi eura. Ona mora koštati deset puta manje da bi bila prihvatjiva. Sigurno znamo da povećavanjem volumena - raste snaga, ali se smanjuje udio turbulencija u plazmi i sustav postaje stabilniji, kazao je Tadić. Naglasio je da će takva struja biti "skoro besplatna", što je i cilj.

Najjefniniji je megavat iz nuklearne elektrane koja radi 40 godina


- Još uvijek imamo silno subvencioniranje obnovljivih izvora energije, pa tako imamo više struje koja više košta. Ja sam da se stvar postavi tržišno. Da se zna što koliko košta. Ne možete propagirati obnovljive izvore, a pljuckati po nuklearkama - obzirom da se ovo obilno subvencionira i ima nevjerojatnu medijsku kampanju. Kad pogledate cijenu energije prema statistikama - najjefniniji je megavat iz nuklearne elektrane koja radi 40 godina, kao što je Krško. Megavat iz solarne ili vjetroelektrane je tri do četiri puta skuplji, ali je to nepopularno govoriti, tvrdi Tadić.

- Zamislimo da uz sadašnjih 33 posto vodnog potencijala, 35 posto iz obnovljivih izvora energije i 17 posto koliko dobivamo iz Krškog - još 17 posto dobijemo iz još jedne nuklarke. Apsolutno nas ne bi bilo briga što će biti sa plinom i kolika će mu biti cijena, zaključio je Tadić. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!