Svjetski meteorološki dan - transformacija u klimatski neutralno društvo

Svečanost obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana i Svjetskog dana voda održana je u Zagrebu pod geslom Predani klimatskoj akciji, kojom se želi naglasiti posvećenost i odlučnost u transformaciji Hrvatske u klimatski neutralno društvo. Stručnjaci upozoravaju na utjecaj i prilagodbu klimatskim promjenama. Prošle godine srušeni su svi globalni klimatski rekordi, a diljem svijeta brojne regije bore se sa sušama i nedostatkom pitke vode.

Klimatske promjene, vjerojatno najsloženiji globalni izazov našeg doba, mijenjaju naš način života, utječu na našu sigurnost, okoliš, gospodarstvo, vodne resurse, vremenske uvjete te strukturu zajednice, rečeno je na svečanosti.

Glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler kazao je da DHMZ želi pružiti još kvalitetniju podršku žurnim službama, građanima i gospodarskom sektoru za pravodobnom, točnom i prilagođenom meteorološkom, hidrološkom i klimatskom informacijom.

- Zato pripremamo projekt kojim ćemo izgraditi suvremeni sustav praćenja klimatskih promjena i njihovih posljedica. Osnažit ćemo računalne kapacitete, izgraditi informacijske sustave za još brže slanje upozorenja na opasne vremenske i hidrološke pojave Ravnateljstvu civilne zaštite, Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, MORH-u, Hrvatskim vodama, županijama, građanima, poručio je Güttler.

Istaknuo je i kako je ključno za ostvarenje svega navedenog nova i funkcionalna zgrada koja će na jednom mjestu objediniti sve službe, djelatnosti i laboratorije DHMZ-a.

V.d. ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak kazala je da Ministarstvo radi na uspostavi zakonodavnog okvira u skladu sa smjernicama EU kako bi Hrvatska uspješno provela zelenu tranziciju u klimatski neutralno društvo.

Ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić istaknuo kako Hrvatska slijedi smjernice izložene u Europskom zelenom planu kojim se želi postići klimatska neutralnost do 2050. godine.

Postizanje tog cilja nalaže potpuni prijelaz na obnovljive izvore energije, poboljšanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, prometu i industriji. Jakšić je naglasio kako na tom putu nisu ništa manje važni zaštita prirode i očuvanje biološke raznolikosti, kao i integriranje klimatskih aspekata i u ona područja koja do nedavno nisu bila predmet energetskih politika, poput poljoprivrede, turizma ili urbanističkog planiranja.

Meteorologinja Tanja Renko ocijenila je kako stručnjaci DHMZ-a imaju ključnu ulogu u prilagodbi i ublažavanju pripremajući klimatske podloge i izvješća, razvijajući razne alate i produkte neophodne među ostalim i za procese izdavanja upozorenja na opasne vremenske i hidrološke pojave.

Kako se navodi u priopćenju, tijekom svečanosti glavnom ravnatelju DHMZ-a uručen je certifikat ISO 9001:2015 za klimatske servise DHMZ-a, što je rezultat uključenosti Hrvatske u pilot projekt uz još deset zemalja, koji je proces Hrvatska prva uspješno završila, a dodijeljene su i meteorološke nagrade.

Loša infrastruktura, suše, temperaturni rekordi

U siromašnoj četvrti na samoj perfieriji glavnog grada Meksika zbog dotrajale infrastrukture stanovnici su bez vode već godinu dana.

- Imali smo vodu, ali onda je prestala dolaziti. Možemo je dobiti samo iz kamiona koje vlada tu i tamo pošalje, i to je to. Inače, voda ovamo ne dolazi, kaže Genaro Hernandez, stanovnik Ciudad de Mexica.

Prošla godina u Meksiku bila je najsušnija i najtoplija od 1940-ih. U našem susjedstvu, talijanska regija Sicilija poznata po lijepom krajoliku i turizmu, imala je najtopliju zimu u zadnjih 60 godina. Dugotrajne, iznadprosječne temperature, topla razdoblja i mala količina oborina uzokovali su sušu, a regionalne vlasti uvele redukciju vode.

- Ako živite u staroj gradskoj jezgri, imate velikih problema s vodom. Ljudi se ljeti ne mogu tuširati, a ponekad ni zimi. Ako odete u nečiju kuću, neka vas ne začudi ako vidite kadu punu vode. Odatle je uzimaju za kuhanje ili pranje. Takve probleme ne bismo trebali imati u 2024., ističe Federico Castronovo, vlasnik restorana.

Hrvatska prva po zalihama pitke vode, ipak potreban oprez

U Hrvatskoj je ipak drugačije. Naša zemlja prva je u Europskoj uniji po zalihama kvalitetne pitke vode, no stručnjaci upozoravaju na povremene redukcije vode, kao primjerice u Istri, pa onda snažne oborine koje dovode do bujičnih poplava.

- Imamo zalihe po glavi stanovnika oko 30 000 kubika godišnje, što znači da nasljeđe koje nosimo je dobro, ali da bi tako ostalo i u budućnosti, potrebno je podići prije svega svijest građana, svijest javnih isporučitelja vodnih usluga, naglašava Mario Šiljeg, ravnatelj Instituta za vode "Josip Juraj Strossmayer".

A to prije svega znači da bi građani trebali racionalno iskorištavati izvore pitke vode, a država spriječiti gubitke u vodoopskrbnom sustavu.