Treba li Hrvatska sudjelovati u obuci ukrajinskih vojnika?

30.11.2022.

22:36

Autor: M.M./Otvoreno/HRT

Treba li RH sudjelovati u obuci ukrajinskih vojnika?

Treba li RH sudjelovati u obuci ukrajinskih vojnika?

Foto: Otvoreno / HRT

Treba li Hrvatska sudjelovati u misiji Europske unije za pomoć Ukrajini? Trebaju li naši instruktori uvježbavati ukrajinske vojnike? Tko, prema Ustavu, o tome odlučuje? Hoće li dvotrećinska većina saborskih zastupnika poduprijeti tu odluku?

Arsen Bauk, saborski zastupnik (SDP), rekao je kako će oni biti na pravoj strani Ustava i povijesti.

- Prava strana povijesti je da se podrži Ukrajina u borbi protiv Rusije, a prava strana Ustava da se primjeni članak 7 i 8, rekao je.

Nikola Mažar, saborski zastupnik (HDZ), rekao je kako je bitno reći da je ovo vojna misija koju je donijelo Vijeće EU-a. 

- Ovo nije obuka ili vježba da se pozivamo na stavak 9 članka 7. Ovo je vojna misija EU pomoći Ukrajini u trajanju od dvije godine, istaknuo je. 

Dodao je kako Hrvatska s obzirom na krvavu agresiju od prije 30 godina najviše može pomoći svojim iskustvom ukrajinskom narodu. 

Na pitanje voditelja Mislava Togonala, zašto u tome ne sudjeluju sve zemlje članice, rekao je kako je odluka tek donesena, te da sada svaka zemlja provodi pravne korake koji su potrebni, te da će se tek vidjeti koliko će zemalja biti uključeno.

Na to je Bauk dodao kako će HDZ one koji neće biti uključeni proglasiti rusofilima.

Stipo Mlinarić, saborski zastupnik (Domovinski pokret) smatra kako je premijer Andrej Plenković trebao pozvati predsjednike stranaka te s njima sjesti i dogovoriti.

- Od 100-tinu problema koje Hrvatska ima oni stavljaju da je ovo pitanje svih pitanja i tema br. 1 u Hrvatskoj. Vidimo da hrvatskim ljudima ovo nije ni 101 pitanje koje ih tišti, a oni bježe od pravih problema. Ovo je spin, istaknuo je, te dodao: postajete legitimna meta ako puštate vojsku koja je u oružanom sukobu, u svoju državu.

- Danas sam ministra Banožića pitao zna li se, nakon toliko mjeseci, odakle je doletio onaj dron. To smo već zaboravili, zataškalo se, šuti se o tome. Što ako u 5-6 mjesecu doleti auto-bomba u bilo koji turistički grad, ostajemo bez sezone. Postoji li procjena SOA-e? Vidimo da se Andrej Plenković jako preplašio nakon onog malog što je napravio ono zlo prije dvije godine. Ogradio je barikadama Markov trg. SOA kaže da nije bilo organiziranog terorizma, da je to bio "vuk samotnjak", ali Plenković u to ne vjeruje. Mene zanima procjena SOA-e, ako dođu ukrajinski vojnici, kakva je sigurnosna situacija u RH, upitao je Mlinarić.

Dario Hrebak, saborski zastupnik (HSLS), rekao je da je Stier danas imao zanimljiv, konstruktivan i sadržajan govor.

- Rekao je da imamo dva segmenta 
cijele ove priče: moralni i geopolitički. Zamislimo da ruski koncept svijeta pobijedi. Kakav će to biti vjetar u leđa srpskom svijetu. Je li Hrvatskoj u interesu da ostane po strani. Mislim da bi trebali biti na strani naših saveznika, rekao je.

- Žao mi je što se ova priča svodi na to tko je na strani Ukrajine, a tko na strani Rusije. Sjetimo se od prije tjedana, kada smo imali konsenzus i pljeskali, donijeli smo i deklaraciju, to je Hrvatska koja zna gdje ide i zna da ulaskom u EU i NATO imamo svoja prava, ali i svoje obveze. Po čemu se razlikuje ova europska misija vojne pomoći u obliku obuke Ukrajini i po čemu se razlikuju isti oblici vojnih pomoći npr. hrvatski vojnici u sklopu misija EUFOR, odlasci hrvatskih vojnika na Kosovo...? Hrvatska mora poštivati svoja prava i obaveze u integracija u kojima jesmo i jasno poslati poruku, kao što su neke zemlje poslale poruku Hrvatskoj prije 30 godina, rekao je Hrebak. 

Na to su ga Mlinarić i Bauk upitali kakvu su nam poruku poslali?

- Uveli su nam sankcije na oružanje. Par tisuća manje ljudi bi poginulo da Hrvatska nije imala embargo na oružje. Na nama su zarađivali svi jer su nam prodavali oružje na crno. To su činjenice, istaknuo je Mlinarić.

Na pitanje može li ova misija prerasti u borbenu misiju, Mažar je rekao da je Europska unija u svojim odlukama vrlo precizna i da se važe svaka riječ i svaki zarez.

- Ne bi Europska unija proglasila ovo misijom da nije misija. Ne bi na čelo stavila Josepa Borrella, diplomata, ako bi ovo bila vojna ili neka druga misija. A u konačnici ova obuka je predviđena na teritoriju članica EU-a, a ne izvan, rekao je.

Voditi računa o nacionalnim interesima

Bauk je istaknuo kako je stvar postavljena dosta krivo.

- Predsjednik Volodimir Zelenski od NATO-a je tražio da se zatvori zračni prostor iznad Ukrajine, NATO je to odbio, ne zato što ne želi pomoći Ukrajini nego zato što smatra da to nisu njihovi interesi, da su njihovi interesi veći nego interesi Ukrajine, ili da budemo precizni, nisu htjeli zaratiti s Rusijom. Svi koji su na strani Ukrajine pomažu onako kako misle da trebaju, ali vodeći računa o svojim interesima, tako bi trebala i Hrvatska, rekao je.

Hrebak se osvrnuo na strane agenture. Rekao je kako su one prisutne u svakoj zemlji i da im je cilj što više otežati situaciju.

- Osobno ne vjerujem da se ovdje bave strane agenture, mi smo si sami krivi za ovakve stari. Živimo u vrlo turbulentnim vremenima i vrlo geopolitički nestabilnim okolnostima i trebali bi razmišljati, ne samo da budemo na pravoj strani povijesti, nego i o nacionalnim interesima Hrvatske, a to sigurno nije da se pokazujemo neozbiljnima prema zemljama partnera vojnih saveza u kojima se nalazimo. U ovakvim turbulentnim vremenima važno je da budemo unutar određene grupacije, a onda to moramo i jasno pokazati glasanjem u Hrvatskom saboru za pomoć Ukrajini, zaključio je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!