Tušek: Bacanje hrane problem je kulture, navika i dinamičnog načina života

U Hrvatskoj se godišnje baci gotovo 300.000 tona hrane, od čega većina u kućanstvima. Kad bacamo hranu, bacamo i novac, energiju, rad, te sve ono što je uloženo u njezinu proizvodnju. O problematici bacanja hrane u emisiji "Studio 4" govorio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede - Zdravko Tušek.

Problem bacanja hrane, ističe Tušek, dolazi s modernim i dinamičnim načinom života.

- Nažalost, bacanje hrane je problem koji prati brz i užurban način života. Često se ne razmišlja o tome kako nabavljamo hranu i kako s njom postupamo, a posljedice su vidljive u enormnim količinama otpada, kaže Tušek.

Podaci istraživanja provedenih 2020. godine pokazuju da je količina bačene hrane bila između 280 i 300 tisuća tona, dok novija istraživanja iz 2023. godine ukazuju na još veći broj.

Tijekom ove godine očekuju se i najnoviji podaci, naveo je.

Europska unija baca 60 milijuna tona hrane godišnje

Na razini Europske unije godišnje se baci gotovo 60 milijuna tona hrane, što u novčanoj vrijednosti iznosi više od 130 milijardi eura, upozorava Tušek.

- Samo zbrinjavanje te hrane dodatno košta oko 10 milijardi eura, naglašava.

Problem, kako pojašnjava, uvelike proizlazi iz navika i kulture.

- Živimo u društvu u kojem je hrana simbol izobilja, pa želimo pokazati da imamo. Dinamičan način života, impulzivne kupnje i nedovoljna posvećenost planiranju dovode do toga da se priprema previše hrane koja se ne stigne konzumirati i završi u otpadu, objašnjava.

Najčešće se bacaju meso i riba, zatim voće i povrće, a značajne količine otpada čine i pekarski proizvodi.

- Kada bismo izračunali količine pekarskih proizvoda, gotovo svaki četvrti kruh koji se danas ispeče u Hrvatskoj završi u smeću. To je grozno, poručio je.

Borba protiv bacanja hrane: Kampanje i donacije u fokusu

Na pitanje kako smanjiti bacanje hrane, Tušek ističe da su određena rješenja već u tijeku.

- Već dugi niz godina u europske i nacionalne politike ugrađeni su mehanizmi za smanjenje otpada od hrane. Ministarstvo poljoprivrede zajedno s Ministarstvom zaštite okoliša provodi informativne kampanje, uključujući aktualnu radio kampanju, kako bi podigli svijest građana o važnosti racionalne potrošnje hrane, pojašnjava Tušek.

Osim kampanja, važan segment je i doniranje hrane.

- Hrana koja se ne može konzumirati u trgovinama ili nakon proizvodnje može se donirati preko socijalnih i karitativnih udruga, te novih banaka hrane u Hrvatskoj. Građani, tvrtke i trgovački lanci mogu tu hranu donirati, a ona završava kod onih kojima je najpotrebnija - socijalno ugroženih i onih u riziku od siromaštva, zaključio je.

Cijene hrane pod pritiskom globalnih faktora

Komentirajući cijene hrane, te hoće li se stabilizirati,upozorava da hrana nije pošteđena globalnih kriza.

- Nažalost, cijene hrane nisu nešto što bi zaobišlo globalne krizne situacije. Trenutačno nema velikih naznaka da će hrana poskupjeti, ali sporadično se cijene podižu. U cijenu hrane ugrađen je trošak energije, energenata i ostalih resursa koji omogućuju da hrana dođe u nas dom, kazao je.

Dodaje da racionalno ponašanje potrošača i smanjenje bacanja hrane također utječe na cijene.

- Ako svaki četvrti kruh koji se ispeče završi u smeću, to znači da smo barem 25 posto i tog kruha, već platili u cijeni onog kruha koji smo konzumirali, apostrofirao je.