U 17 gradova i mjesta akcije "Dok ministar baca svjetlo, žene ostaju u mraku"

Uoči Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, ženske organizacije i inicijative održavaju u 17 gradova simbolične javne akcije "Dok ministar baca svjetlo, žene ostaju u mraku" kojima traže učinkovitiju zaštitu žena i odgovornost institucija za propuste u slučajevima nasilja i femicida.

Koordinatorica Ženske mreže Hrvatske Sanja Juras poručila je da ženske organizacije traže sustavne promjene koje će spriječiti eskalaciju nasilja i femicid.

- Ne tražimo objašnjenja ni brojenje femicida, nego da se sustav promijeni i zaštiti žene. Potrebni su zakon protiv svih oblika nasilja nad ženama, strategija s jasnim mjerama i financijskim planom te bolja međuresorna suradnja, rekla je Juras.

Među zahtjevima je potpuno premještanje nasilja nad ženama iz prekršajne u kaznenu sferu.

Traže i jedinstvenu, obveznu i standardiziranu procjenu rizika od ponavljanja nasilja i femicida te kontinuiranu specijaliziranu edukaciju svih koji procjenjuju rizik i odlučuju o zaštiti žena.

Ženske organizacije zahtijevaju i odgovornost za propuste u zaštiti žena te stabilno i dugoročno financiranje organizacija koje pružaju specijalizirane usluge žrtvama nasilja.

Posebno zahtijevaju utvrđivanje propusta i odgovornosti u slučaju femicida u Slatini te promjene u postupanju sustava kako se slični propusti ne bi ponavljali.

Sustav mora reagirati unatoč povlačenju mjere

Ističu kako je nakon femicida u Slatini ministar Alen Ružić krivnju prebacio na ubijenu ženu navodeći da je povukla mjere i da je to slučaju dalo specifično svjetlo.

Takva izjava, smatraju, pokazuje ozbiljno nerazumijevanje dinamike nasilja nad ženama i odvraća odgovornost od počinitelja i institucija koje su morale procijeniti rizik i zaštititi ženu.

Poručuju i kako žene povlače prijave i mjere zbog straha, prijetnji, prisilne kontrole, ekonomske ovisnosti i brige za djecu.

- Povlačenje mjere ne briše nasilje, ne uklanja rizik i ne oslobađa državu odgovornosti. Žena može povući prijavu ili mjeru. Država ne može povući svoju obvezu da zaštiti njezin život. Sustav koji je znao za nasilje, a žena je unatoč tome ubijena, nije sustav u kojem je sve bilo u redu, nego sustav koji je nije zaštitio, poručile su.

Domine: Zaštita žena traži bolju suradnju institucija

U Splitu se akciji pridružila udruga Domine koja je kod Grgura Ninskog upozorila na potrebu učinkovitije zaštite žena i bolje koordinacije institucija. Iz udruge poručuju da odgovornost za nasilje i njegovu prevenciju ne smije biti prebačena na žene koje ga doživljavaju, nego da sustav mora pravodobno prepoznati rizik i zaštititi žrtvu.

Mirjana Kučer iz Domina upozorila je da su od 2016. godine 156 žena ubili partneri ili muški članovi obitelji te istaknula potrebu za boljom koordinacijom institucija.

- Prije svega, trebamo donijeti sveobuhvatne politike i uspostaviti jedinstveno koordinacijsko tijelo. To možda zvuči kao fraza, ali proizlazi iz prakse. Bez suradnje svih nadležnih institucija nema učinkovitog sustava. Sada imamo gotovo školski primjer nedostatka suradnje između socijalnih službi, policije i državnog odvjetništva. Te institucije moraju djelovati zajedno, poručila je Kučer.

Domine se zauzimaju i za sveobuhvatniju podršku ženama koje su preživjele nasilje, od stanovanja i ekonomske sigurnosti do pravne i psihosocijalne pomoći, kao i za uspostavu kriznog centra

U akciji je sudjelovala i Danijela Mandekić koja je i sama preživjela nasilje. Izjavila je da je podršku pronašla u udrugama nakon što ju je, kako tvrdi, godinama tražila od sustava.

- Dok šutimo, ništa se neće dogoditi. Žene se boje izaći u javnost i potražiti pomoć, poručila je Mandekić.

Forum žena SDP-a: Sustav mora reagirati prije femicida

Na slučaj u Slatini reagirao je i Forum žena SDP-a poručivši da postojeći zakoni nisu dovoljni ako institucije ne reagiraju pravodobno i učinkovito. Zatražili su da se u slučajevima u kojima se utvrde propusti u zaštiti žene ispita i individualna odgovornost osoba unutar sustava.

- Ako je žena prijavila nasilje, a institucije koje su je trebale zaštititi nisu postupile u skladu sa svojim ovlastima i obvezama, mora postojati jasna individualna odgovornost. Ne želimo učinkovit sustav nakon ubojstva. Želimo sustav koji će reagirati prije njega jer nakon femicida više nema druge prilike, poručili su.

Iz Foruma navode da je od početka ove godine u Hrvatskoj ubijeno osam žena, dok je tijekom 2025. ubijeno njih 19, od kojih 15 od osoba koje su im bile bliske.

Posebno upozoravaju da kaznenopravno prepoznavanje femicida samo po sebi ne može zamijeniti pravodobnu procjenu rizika i zaštitu žene prije nego što dođe do najtežeg ishoda.

Gradovi ujedinjeni protiv nasilja nad ženama

U znak sjećanja na ubijene žene, u Koprivnici su pušteni crni baloni na koje su sudionici ispisivali pozitivne i ohrabrujuće poruke kako bi poručili da žrtve nisu zaboravljene.

Akciji se pridružila i križevačka udruga Hera čija je predsjednica Marina Švagelj Jažić upozorila da su u deset slučajeva femicida prošle godine počinitelji već bili evidentirani zbog nasilja.

Osvrnuvši se na slučaj u Slatini, Švagelj Jažić upozorila je da odbijanje smještaja u skloništu ne znači da ženi zaštita nije potrebna. Navela je da žene takav smještaj mogu odbiti zbog posla, djece ili mogućnosti boravka kod članova obitelji.

- Nasilje je ogroman problem društva, a onda i institucija, posebno onih koje su dužne zaštititi žene i djecu, poručila je.

Akciji se pridružila i Udruga žena Vukovar čija je koordinatorica Mirjana Mizdrag Mišanović upozorila da udruga godišnje zaprimi prijave dvadesetak slučajeva nasilja nad ženama.

Javna akcija održana je i u Virovitici, u organizaciji udruge S.O.S. Virovitica i u suradnji sa Ženskom mrežom Hrvatske. Predsjednica udruge Desa Kolesarić istaknula je da se većina zahtjeva odnosi na sveobuhvatnu nacionalnu politiku, zakon o zaštiti žena žrtava nasilja i bolju suradnju institucija.

U Zagrebu je umjetnica i društvena aktivistica Arijana Lekić-Fridrih održala performans u kojem je simbolički prikazala žrtvu nasilja upozorivši na potrebu pravodobnog reagiranja institucija.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj obilježava se u spomen na 22. rujna 1999. kada su tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu ubijene sutkinja Ljiljana Hvalec, stranka u postupku Gordana Oraškić i njezina odvjetnica Hajra Prohić. Ubio ih je suprug stranke te teško ozlijedio sudsku službenicu Stanku Cvetković.

Lugarić: Zakon ne smije biti mrtvo slovo na papiru

Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić upozorila je da je od početka godine ubijeno osam žena te poručila da sustav mora osigurati zaštitu prije nego što bude prekasno.

Posebno se osvrnula na femicid u Slatini, gdje je žrtva neposredno prije ubojstva zatražila pomoć policije, a naknadnim nadzorima policije i državnog odvjetništva utvrđeni su propusti u procjeni rizika i postupanju.

Lugarić ističe da se odgovornost za procjenu opasnosti ne smije prebacivati na žrtvu, čak ni kada ona pod pritiskom ili u strahu zatraži ukidanje zaštitnih mjera ili povuče prijavu. Utvrđeni propusti, dodaje, ne smiju završiti samo na formalnim konstatacijama, nego moraju dovesti do konkretne odgovornosti unutar sustava.

Upozorila je i na razliku između zakonskih rješenja i njihove provedbe u praksi, unatoč uvođenju samostalnog kaznenog djela femicida.

- Zakon ne smije ostati samo mrtvo slovo na papiru. Odgovornost države ne mjeri se deklarativnim porukama, nego spremnošću da se sustav izgradi tako da reagira prije, a ne nakon što se dogodi tragedija. Ženama koje trpe nasilje ne trebaju naknadne analize poslije ubojstva, nego stvarna i odlučna zaštita prije nego što do njega dođe, poručila je Lugarić.

Svjedočenje žrtava nasilja

Evo i  svjedočanstva žene žrtve nasilja u obitelji koja se sa sustavom, kaže, predugo bori.

- Majka sam četvero djece, 25 godina braka je iza mene, da bi me suprug izbacio na ulicu. Ali ja sam rekla ne! Ja tražim podršku od sustava već tri godine ja i dobila nisam, rekla je zlostavljana žena.

- Sad se tresem, baš sam uzbuđena zbog ovoga, ali dok šutimo mislim da se ništa neće dogoditi. Najgore je što žene, što osobe koje su srce sustava, žrtve nasilja šute, boje se izaći u javnost, boje se potražiti pomoć i to je naš najveći problem, kazala je žena žrtva nasilja koja je bila na prosvjedu u Splitu.

Kastratović: Tražimo prebacivanje nasilja nad ženama iz prekršajne u kaznenu sferu

Marija Završki se javila za Regionalni dnevnik iz Osijeka te kazala kako je i Osijek jedan od 17 gradova koji sudjeluju u akciji koja ima simboliku, a kako kaže, organizatori su naglasili kako zahtijevaju konkretne mjere.

Sanja Kastratović iz Udruge za ženska ljudska prava i razvoj demokracije Adela kazala je kako je jedan od najkonkretnijih zahtjeva je prebacivanje svakog nasilja nad ženama iz prekršajne u kaznenu sferu.

- Zahtijevamo da se sustav koordinira. Policija je počela ozbiljno i solidno raditi svoj posao, ali u pravosudnom sustavu i sustavu socijalne skrbi nastaju problemi. Traži se krivnja žene, govori se o otuđenju djece. Žrtva nasilja mora voditi djecu ocu nasilniku i komunicirati s njim, što je nemoguće da prođe bez eskalacije. Tražimo da se počne provoditi Istanbulska konvencija, naglasila je.

Ministar: Moramo napraviti bolje

Ministar Alen Ružić rekao je da razumije zabrinutost javnosti i smatra da je potrebno zajednički raditi na unaprijeđenju sustava. Iznio je prijedlog za jačanje nacionalnog sustava kvalitete i sigurnosti u socijali koji predviđa jaču suradnju policije, pravosuđa i socijale.

- Republika Hrvatska je od zakonodavnog okvira do otvaranja 26 sigurnih kuća napravila jako puno. Trenutno stanje na terenu pokazuje nam da to nije dovoljno. Moramo sjesti i razgovarati o svim segmentima i napraviti nešto bolje, rekao je Ružić.