U 2020. u Hrvatskoj 1,5 tona otpada po stanovniku

Ukupne količine otpada u Hrvatskoj se kontinuirano povećavaju, u 2020. iznosile su 1,5 tona po stanovniku, a problem je i mikroplastika u velikom broju morskih organizama koje konzumiramo, rekao je u četvrtak državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg.

Nakon kućanstva, koja su najveći proizvođač, 24 posto ukupne količine otpada spada u građevinski otpad, rekao je Šiljeg na saborskoj raspravi o Izvješću o stanju okoliša u Hrvatskoj od 2017. do 2020.

Oporbeni zastupnici isticali su da su odlagališta otpada, među kojima ima i onih ilegalnih, kao i njegovo odvojeno prikupljanje, i dalje veliki problem zbog čega Hrvatska plaće penale Europskoj uniji, no, državni tajnik kaže da je u spomenutom razdoblju zabilježen pozitivan pomak u gospodarenju otpadom.

Stopa odlaganja ukupnog otpada smanjila se s 33 na 24 posto, a stopa recikliranje povećala se s 33 na 47 posto, kazao je Šiljeg te upozorio da je problem onečišćenja prisutan i u Jadranskom moru, a da čak 70 posto tog onečišćenja dolazi s kopna.

Europsko zakonodavstvo se nadograđuje u kratkim vremenskim periodima i očekujemo da će vrlo brzo i mikroplastika biti sastavni dio obaveznog monitoringa. Smatramo je važnim problemom jer je uočena u velikom broju organizama kojima se i mi hranimo, izjavio je državni tajnik.

Bulj i Puljak: U Dugom ratu troska još nije sanirana, Šiljeg: Rješenje očekujemo brzo

Što se tiče odlagališta otpada, na kraju 2020. bilo je aktivno njih 88, dok su 43 odlagališta zatvorena između 2017. i 2020.

Broj saniranih odlagališta komunalnog otpada povećao se na ukupno 195, dok je na preostale 122 lokacije sanacija u pripremi ili u tijeku, izvijestio je i dodao da je za izgradnju infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada izdvojeno 400 milijuna eura.

Zastupnici Miro Bulj (Most) i Marijana Puljak (Centar) podsjetili su na slučaj nesaniranja troske u općini Dugi Rat.

- Građevinska inspekcija je još 2011. utvrdila da se ondje stvara ilegalno odlagalište otpada što je kazneno djelo. Što je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja radilo do danas?, pitala je Puljak, a državni tajnik odgovorio je da su 2022. Građevinskom fakultetu povjerili analizu postupka sanacije. Trenutno je, kaže, u postupku javna nabava koja će definirati sve izmjene u odnosu na originalni plan sanacije.

- Očekujemo vrlo brzo rješenje za ovu situaciju, dodao je.

Zastupnica Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić pozvala je na zakonske izmjene koje bi omogućile državi da stavi zabilježbu na imovinu onoga tko je bio originalni vlasnik, odnosno onoga tko je bio dužan odraditi sanaciju, u slučaju da troškovi sanacije padnu na državu.

Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista napomenuo je da su, od 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, samo dva u funkciji.

- Pojedine jedinice lokalne samouprave nemaju kamo odlagati komunalni otpad, stoga ga moraju voziti i do stotinu kilometara, što povećava cijenu, rekao je.

Šiljeg je pak izvijestio da su za tri centra odbrani izvođači i da su još tri u pripremi, uključujući i onaj u Zagrebu.

Benčić kolegama: Ukinimo plastične bočice u Saboru

Poziv zastupnice Sandre Benčić (ZLB) kolegama da iniciraju ukidanje korištenja plastičnih bočica u Hrvatskom saboru, nije u osobito odjeknuo među zastupnicima, na njega se referirao samo HDZ-ov Josip Borić.

- Ovi iz ZLB nude nam priču "skinimo" bočice i doprinesimo smanjenju otpada, a u Zagrebu, gdje su na vlasti, imamo otvoreno odlagalište otpada Jakuševac, konstatirao je Borić u raspravi o Izvješću o stanju okoliša od 2017. do 2020.

- Ovi iz ZLB nude nam priču "skinimo" bočice i doprinesimo smanjenju otpada, a u Zagrebu, gdje su na vlasti, imamo otvoreno odlagalište otpada Jakuševac, konstatirao je Borić u raspravi o Izvješću o stanju okoliša od 2017. do 2020.

Borić: Lijevo-plastični blok

Ustvrdio je i kako se Zeleno-lijevi blok, s obzirom na to što nude u Zagrebu, može nazvati "Lijevo-plastični blok", jer se, kaže, njihova zelena politika svela na plave plastične vrećice.

Naglasio je i kako u Zagrebu još nema centra za gospodarenje otpadom, te procijenio da ga neće biti sve do 2028., što, kaže, znači da će i Jakuševac do tada biti otvoren.

Benčić je pak pozvala sve kolege da zajednički zatraže od saborskog Predsjedništva da ukine plastične bočice u Saboru i da se time pokaže da je moguće smanjiti nastanak otpada.

Kada mi to napravimo, moći ćemo to tražiti i od drugih, rekla je zastupnica koja je hvalila spomenuto Izvješće.

Ipak, HDZ i ZLB suglasili su se oko jedne stvari, a to je da Jabučka kotlina, pojas u Jadranskom moru, može biti odličan primjer kako poboljšati riblji fond.

Na pozivan učinak zabrane izlova ribe u toj Kotlini, ukazao je Jure Brkan (HDZ), ali i Benčić koja drži da se taj primjer mora preliti na Italiju i Albaniju kako bi se na isti način od izlova zaštitili veliki dijelovi Jadrana i osigurala ribe za sve.

Raspravljajući o stanju u okolišu, brojni su zastupnici izrazili zadovoljstvo zbog smanjenja onečišćenja zraka, ali i poručili kako nema mjesta zadovoljstvu kad je riječ o gospodarenju otpadom.

Posebna je odgovornost na velikim gradovima, kazao je Darko Klasić (HSLS).

Ružica Vukovac (PH) ne dijeli razmišljanja kolega, upozorava na lošu kvalitetu zraka u Slavonskom Brodu, ali i u Zagrebu.

Oporba: Neispunjene zadaće

Dio zastupnika naglašava opasnost od kamenoloma.

Kod Lepoglave je odvaljeno pola brda, što je utjecalo na mikroklimu, pa neke kulture više ne uspijevaju, kaže Željko Pavić (Socijaldemokrati). Upozorava i da nisu rijetki slučajevi da korisnici napuste kamenolom, bez da ga saniraju, pa oni postaju ilegalna odlagališta otpada.

Oko potencijalnog parka prirode Ivančica, tri su aktivna kamenoloma, ne smije se dozvoliti interesnim skupinama da netko uništava netaknutu prirodu, poručuje Marin Miletić (Most).

Miro Bulj (Most) pita se pak kako je moguće da u Parku prirode Dinara završe dva eksploatacijska polja? Tko je dao suglasnost za to, što bih ja trebao biti (seljački vođa) Matija Gubec ili (hajduk) Andrijica Šimić, upitao se Bulj?

Oporba upozorava na neispunjene zadaće.

Hrvatska nije poštovala ni jedan rok iz europskih otpadnih direktiva, pa ćemo morati plaćati penale, kaže Davor Bernardić (Socijaldemokrati).

Sustav praćenja morskog okoliša za Jadransko more još se ne provodi u punom opsegu, ističe Mirela Ahmetović i navodi da je Europska komisija još 2014. naložila izradu prostornih planova morskog područja direktivom koju Hrvatska nije ispoštovala.

Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) hvali napore koje de država uložila u otklanjanje ilegalnih odlagališta otpada u blizini romskih naselja. Samo u Pribislavcu osigurala je tri milijuna kuna za to, rekao je zastupnik, upozoravajući kako lokalne jedinice nisu htjele sufinancirati takve projekte, dok država nije osigurala stopostotno financiranje.