Dobronić u Saboru: Problem curenja informacija bit će ispitan

U Saboru se raspravljalo o izvješćima predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića o stanju sudbene vlasti za 2020. i '21. godinu. No reakcije zastupnika, kao i u utorak na sjednici matičnog saborskog odbora, ponovno su se većinom odnosile na aktualna pitanja - pa političkih trzavica nije nedostajalo.

- Riješiti 1,3 milijuna predmeta nije malo, količina rada koju suci ulažu je uistinu velika, i ne može se osporavati da je to odličan rezultat. Međutim, kada se radi o tako velikoj količini predmeta, po logici stvari to znači da se svakom pojedinačnom predmetu može posvetiti manje vremena pa to dovodi do pada kvalitete sudskih presuda.To je glavni razlog zašto treba smanjiti tako veliki broj predmeta, poručio je Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić. 

Najteža situacija na prvostupanjskim sudovima

Najteža je situacija na prvostupanjskim sudovima, općinskim i trgovačkim, dok je na županijskim sudovima znatno bolje. Slično je, kaže Dobronić, i na Visokom trgovačkom sudu koji ima znatno manje zaostataka nego prije, a dobro rade i upravni sudovi. Istaknuo je kako se na Vrhovnom sudu smanjuje broj predmeta, naročito u građanskom odjelu.

Zadovoljan je brojem parničnih, ovršnih i drugih spisa koji se rješavaju, ali to se ne odnosi i na predmete starije od 10 godina, u koje treba uložiti znatno više vremena i energije. Naglasio je kako smo u predmetima starijim od sedam godina znatno lošiji od ostalih zemalja EU-a. Predsjednik Vrhovnog suda ocijenio je da su 2020. i 2021. bile sasvim solidne godine po broju riješenih predmeta, podsjetivši da se tada radilo u otežanim uvjetima pandemije i potresa.

Bošnjaković (HDZ): Moramo jačati Vrhovni sud

HDZ-ov Dražen Bošnjaković rekao je danas u saborskoj raspravi o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021., da moramo jačati Vrhovni sud kako bi on bio kao i u drugim europskim državama, te je negirao oporbene ocjene da je stanje u pravosuđu loše i da je sustav zapušten.

- Moramo jačati Vrhovni sud. Vrhovni sud je najviši sud u Republici Hrvatskoj i s nekim izmjenama smo dobro krenuli u put da ga jačamo da on bude ono što i u svim europskim državama - najviši sud i čije odluke će zazvučati u javnosti, rekao je Bošnjaković u Hrvatskom saboru uime Kluba HDZ-a tijekom u rasprave o izvješćima predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021.

Odbacio je oporbene kritike da je stanje u pravosuđu loše i da je sustav namjerno zapušten.

- Stanje nije tako preloše i sustav nije zapušten. Sustav posebno nije namjerno zapušten, kazao je Bošnjaković. Istaknuo je da pravosudni sustav godišnje rješava više od 1,2 milijuna predmeta, što pokazuje da on nije zapušten.

Većina oporbe i vladajući suglasni da će podržati izvješća predsjednika Vrhovnog suda

Većina oporbe i vladajući su nakon višesatne rasprave ostali suglasni da će podržati izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021., pri čemu je oporba i dalje upozoravala kako je iz izvješća vidljivo da na sudove svake godine dolaze novi milijuna predmeta koje dobrim djelom producira država, pa se gomilaju zaostaci.

Vesna Nađ (Klub Socijaldemokrati) podsjetila je da se Ministarstvo pravosuđa i uprave oglušilo na prijedlog za povlačenje dijela tih tužbi i izmjenu zakona o sudskim pristojbama. Upozorila je i da imamo sve manje sudaca na prvostupanjskim sudovima i sve su stariji, zgrade sudova su stare pa se treba krenuti u izgradnju novih sudova.

Također, rekla je Nađ, suci općinskih sudova su potplaćeni pa bježe u odvjetnike ili na više sudove, sudski zapisničari rade za "kikiriki", a sudskih savjetnika i vježbenika već sad imamo u "tragovima" i sl.

- Za to vrijeme Vlada bespotrebno priprema kazne za curenje informacija jer ionako neće imati tko suditi, ustvrdila je.

Dalija Orešković (Klub Centra i Glasa) najavila je da će u zaključcima koje želi da se usvoje uz izvješće, zatražiti da se Vlada obveže na to da u suradnji s pravosuđem napravi plan razvoja i izgradnje pravosudnih zgrada, jer po tim pitanjima, kaže, imamo loše stanje na potresom pogođenim područjima i u Zagrebu. Stoga, za to sada treba iskoristiti sredstva EU koja su nam na raspolaganju, dodala je.

Također, zatražit će i da se Vlada obveže da u roku od par mjeseci nakon usvajanja izvješća promijeni koeficijente za pravosudne službenike, zapisničare i sve druge koji su potplaćeni, a bez čijeg rada suci ne mogu obavljati svoj posao.

- Te dvije stvari će pokazati pravu narav i pravu volju HDZ-a, poručila je Orešković.

Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) rekla je da od Vlade u Saboru umjesto reforme pravosuđa, dobivaju samo "točkaste izmjene" koje se može okarakterizirati "iz šupljeg u prazno".

Podsjetila je i da smo do sada imali desetke izmjena zakona o parničnom postupku, kaznenog zakona, zakona o sudovima a rezultat je poražavajući jer smo i dalje na dnu ljestvice EU po povjerenju građana u pravosuđe.

Mišel Jakšić (Klub SDP) smatra da se u pravosuđu ne bavimo suštinskim problemima, a umjesto toga bavimo izmjenama Zakona o kaznenom postupku. Upitavši i zašto se u to ide baš sada.

I Božo Petrov (Most) ocijenio je da se premijer Andrej Plenković ne bavi time kako poboljšat lošu situaciju u pravosuđu nego mu je, kaže Petrov, "glavna preokupacija kako će od javnosti sakriti čime bave ljudi iz njegovog užeg kabineta i njegovi ministri kada su uhvaćeni sa prstima u pekmezu".

Prijenos saborske sjednice:

Broj neriješenih predmeta oporbu navodi na zaključak o političkom uzroku. Peđa Grbin (SDP) smatra kako "HDZ naprosto nema nikakve volje da taj status i to stanje riješi".

Žustra rasprava o izmjenama ZKP-a

- Ovo je skandalozno. Njegov šef želi izmijeniti Zakon o kaznenom postupku kako bi zaustavio curenje informacija, među ostalim, i o njegovim porukama, poručio je Nikola Grmoja iz Mosta.

Odgovorio mu je Nikola Mažar (HDZ) navodeći da da će izmjene biti sveobuhvatne i da će u jednom dijelu obuhvatiti i članak vezan za sudionike u nejavnom dijelu istrage. Nikada, dodao je - nitko nije spomenuo novinare, osim vas.

Problem curenja informacija bit će ispitan

Radovan Dobronić i danas ponavlja stajalište o najavljenim izmjenama ZKP-a pa kaže: Nije dobro da se temljni procesni zakoni kod nas mijenjaju prosječno svaku godinu i pol", a problem curenja informacija, najavljuje, bit će ispitan.

Požalio se čelnik Vrhovnog suda ponovno na loše infrastrukturne uvjete na sudovima, a posebno na niska primanja zaposlenika.

Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) iznio je podatak da su sudovi u godinu i pol dana imali prihod od 5,5 milijardi uz još 4,5 milijardi u stečajnim postupcima. Upitao je: "Gdje su pare?" i Dobroniću poručio da bi se trebao ponašati kao dobar gospodar.

- Nema dovoljno sredstava za rad tih institucija. Nama to znači samo jedno, da je to namjerno, kazala je predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić.

Kako poboljšati učinkovitost pravosuđa

Zanimalo je zastupnike i kako poboljšati učinkovitost pravosuđa. U fokusu se našlo pismo koje je Dobronić poslao sucima vezano uz izvansudske aktivnosti. Predsjednik Vrhovnog suda poručio je kako će tu "stvar jednostavno presjeći". 

Presumpcija nevinosti uvijek vrijedi

- Ako se u nekoj fazi postupka kao što su početna faza istrage ili predistražne radnje, koje su po zakonu tajna, ili je rečeno da se ne smiju određeni podatci iznositi van, onda ono što se ne smije - se ne smije. Svi koji krše takvu zabranu postupaju neprofesionalno. To ćemo ispitati i tu spora nema, rekao je Dobronić. Time je odgovorio HDZ-ovom Krunoslavu Katičiću, te upozorio na selektivne medijske obrade podataka iz raznih sudskih spisa, a čime se krši načelo presumpcije nevinosti te u konačnici vrijeđa i autoritet suda. 

No, poručio je Dobronić - postoji i načelo interesa javnosti da sazna, a što, kako je rekao, predstavlja suprotstavljenje vrijednosti. U cijeloj stvari važno je, smatra - na koji način se od početka prikazuju stvari. Ako se nekog odmah od početka prikazuje kao da je kriv, u tome je glavni problem. Predsjednik Vrhovnog suda također smatra i da nema opravdanja nekog snimati u pidžami kako ga se privodi.

U našoj pravnoj tradiciji nije da se istraga prebaci policiji

Predsjednika SDP-a Peđu Grbina zanimao je stav o prijedlogu izmjene Zakona o kaznenom postupku (ZKP) kako bi se istraga prebacila policiji. Dobronić mu je odgovorio da to nije dio naše pravne tradicije i kulture jer u našem sustavu policija ne podnosi optužnice već radi po nalogu DORH-a. Ne zna i kako bi se to provelo jer je DORH i po Ustavu definiran kao tijelo koje je zaduženo za kazneni progon.

HDZ-ovog Dražena Bošnjakovića zanimao je komentar činjenice da u javnosti postoji loša percepcija pravosuđa, ali podaci tih izvješća pokazuju kako je u obje godine na rad sudova bilo nizak broj pritužbi predsjedniku suda. Dobronić smatra da je od malog broja pritužbi važnija opća percepcija koja je stvorena u javnosti a to je da je stanje nepovoljno, da su sudovi spori i sl.

Dobronić je, na upit HDZ-ovog Damira Habijana, rekao kako je sadašnje stanje u pravosuđu rezultat 30-godišnjeg nedovoljnog ulaganja, no sada se znatno ulaže u taj sustav. Ulaže se sada dosta, ali treba još malo sistematičnije. Bilo je tu prije propusta i zato u ovoj situaciji, treba još više ulagati, poručio je. Dobronić smatra i kako nije u redu da se u jednoj zgradi nalazi sud i DORH, koji je u kaznenom postupku samo stranka.

Dobronić: Sucima samo treba osigurati normalne uvjete za rad

Sandra Benčić (Možemo) upozorila je na, kako je rekla, izrazito niske kazne za kaznena djela rodno uvjetovanog nasilja (obiteljskog nasilja nad ženama i djecom, silovanja i sl). Dobronić je rekao da za ta djela suci izriču kazne čak i ispod zakonskog minimuma, a to jednim dijelom rade iz opreza jer nisu ni sami sto posto sigurni jesu li uspjeli utvrditi činjenično stanje. Napomenuo je i da će Vrhovni sud to ispraviti kroz svoju sudsku praksu.

Uršu Raukar Gamulin (Možemo) upitala je zašto dvije trećine osoba osuđenih za korupciju 'zatvor ne vide' jer su dobili uvjetnu osudu ili rad za opće dobro. Dobronić je odgovorio da se kazne prečesto izriču i ispod zakonskog minimuma. Smatra kako to nije dobro i probat će to izmijeniti.

Predsjednik Vrhovnog suda je, na upit IDS-ovog Emila Dausa kojom bi ocjenom do pet ocijenio stanje u pravosuđu, rekao kako bi dao ocjenu "dva kroz tri". Da bi se to stanje poboljšalo smatra da sucima samo treba osigurati normalne uvjete za rad, jer sada imamo situaciju da suci nemaju u sudnici zapisničara.  

O stanju okoliša od 2017. do 2020.

Prije izvješća predsjednika Vrhovnoga suda, Sabor je raspravio Izvješće o stanju okoliša od 2017. do 2020.. U tom se razdoblju ne primjećuju znatna odstupanja u odnosu na prošlo izvještajno razdoblje, tj. ono od 2013. do 2017..

Kad je riječ o zraku, razine onečišćenja se smanjuju, no sporo. U nekim je područjima, poput aglomeracije Zagreb i Osijek te Siska, Kutine i Slavonskog Broda zabilježeno onečišćenje zraka lebdećim česticama.

Iako nisu opasne za zdravlje, emisije sumporovodika (H2S) mjere se radi neugodnih mirisa u blizini izvora kao što su rafinerije, odlagališta otpada. Razine onečišćenja s H2S bile su veće od dozvoljenih na mjernim postajama u Zagrebu (Jakuševec), Marišćini, Slavonskom Brodu i Kostreni (Urinj), što je utjecalo na kvalitetu življenja lokalnog stanovništva, stoji uz ostalo u Izvješću.