U doba lažnih vijesti dezinformacije s mreža mogu biti opasne i za život

Pijenje iz plastične boce - povisuje krvni tlak. Jedna je to od zdravstvenih dezinformacija na društvenim mrežama. A osim što dovode u zabludu, dezinformacije mogu biti opasne za zdravlje pa i život. 

Tomljenović: Društvene mreže su jedan od većih problema

Svjesni problema, čelni ljudi TikToka potpisali su ugovor sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi se platforma očistila od lažnih vijesti.

Na razini Europske unije - protiv dezinformacija svakodnevno se bori 70 provjeravatelja činjenica, a čak 21 je u Hrvatskoj.

Platforma "Točno tako" trebala bi pomoći u detektiranju koje su informacije točne, a koje nisu. Zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije i ravnatelja Agencije za elektroničke medije Robert Tomljenović rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a kako će teme provjeravati neovisne fact-checking organizacije, specijalizirane baš za konkretna tematska područja.

- Ta platforma ima cilj zapravo pomoći građanima kako bi se snašli u obilju informacija, ali nažalost u sve većem broju i dezinformacija, kako bi imali neko mjesto na koje mogu otići i provjeriti neku temu, neko pitanje, koje ih zanima, je li to točno ili nije, ali pomoć i vama, podrška medijima u radu na izvještavanju i na vjerodostojnom izvještavanju, poručio je Tomljenović.

Dodao je da su društvene mreže jedan od većih problema i zapravo one koje su u posljednjih godina amplificirale i povećale problem dezinformacije, ali se one sada šire zapravo jednom neslučajnom i brzinom i dosegom.

- Problem društvenih mreže je kao što znamo, one se ne uređuju, tamo se sadržaju i samo stavljaju da ne kažem bacaju bez ikakvih kriterija, bez uredničkih provjera, bez selekcije, naglasio je.

- Onda o nekom može, zbog svog neznanja, ali slučajno proširiti nešto, ali imamo i ove koji maliciozno, namjerno i s ciljem plasiraju neke dezinformacije ne bi nanijeli štetu nekom pojedincu organizaciji ili cijeloj državi, istaknuo je Tomljenović. 

"Tradicionalni mediji trebaju biti važni u informiranju građana"

Trebaju li tu upravo tradicionalni mediji, biti taj neki faktor stabilnosti i vjerodostojnih informacija? Tomljenović je poručio da trebaju.

- Ja mislim da su tradicionalni mediji i dalje jako bitni i da trebaju biti važni u informiranju građana. Ali, istodobno pri tome se moraju držati visokih, profesionalnih novinarskih standarda jer, nažalost, ponekad se događa da i mediji nekritički prenose sadržaje s društvenih mreža i tako znamo samo pomažu da se ta neka dezinformacija, koja se pojavi na društvenim mrežama dobije dodatni život i proširi se jako daleko. Tu je važna uloga tradicionalnih medija da se bavi klasičnim novinarskim prostorom, provjeravanjem sadržaja i vjerodostojnim izvještavanjem, naglasio je Tomljenović. 

Mladi i stariji kao ranjiva skupina

Tko su najlakše mete? Tomljenović je rekao kako istraživanja pokazuju da su zapravo svi oni, koji imaju ključno i primarno mjesto informiranja na društvenim mrežama u velikoj opasnosti.

- Činjenica je da su tu imamo mlade kao jednu ranjivu skupinu , koja još uvijek možda ne razumije dovoljno. Oni možda jesu spretni s tim spravicama tehnički, ali oni nemaju razvijeno kritičko promišljanje i medijsku pismenost. Posebno je to kritičko analiziranje medijskih sadržaja i za starije dobne skupine, kojima isto nedostaje tih vještina i koje su nažalost zbog toga lako prijemčive za dezinformacije, ali i za širenje dalje takvih dezinformacijskih sadržaja, nenamjerno najčešće. Tako da je upravo iz toga i cilj ove platforme, koju su pokrenuli Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije, ne bi li pružili podršku i dali alat građanima da se mogu snaći u šumi informacija s kojima svakodnevno su uočeni, naglasio je Tomljenović.

"Medijska pismenost je ključna" 

Tomljenović je kazao kako je medijska pismenost zapravo ključna i možemo reći gotovo već jedna esencijalna vještina, koja je potrebna svima nama, svakom građaninu.

Iz toga i proizlazi da medijska pismenost, odnosno, medijsko obrazovanje mora biti još snažnije integrirano u nastavne planove u hrvatskim školama.

- Mi se zalažemo da se s medijskim obrazovanjem krene od najranije dobi, još od vrtića, dodao je. 

"Medicinski potvrđeno"

U moru informacija sve češće isplivaju - lažne. Mete, onih koji dezinformacije šire, su učenici, studenti i umirovljenici.

Prijeko je potrebno birati izvor informiranja. Mnogo dezinformacija odnosi se na zdravlje. Projektom "Medicinski potvrđeno" profesori s Medicinskog fakulteta u Osijeku bore se protiv informacijskih poremećaja.

- Kada se išlo gledati koliko je dezinformacija na nekakvim platformama, koje se bave alternativnom medicinom gotovo je da su 90 posto dezinformacije. Što se tiče Hrvatske - situacija nije baš tako strašna, zapravo su uvijek najveći problem društvene mreže, kod nas se pokazalo da je to TikTok, rekla je medijska konzultantica na projektu "Medicinski potvrđeno", Medicinski fakultet u Osijeku dr. sc. Nefreteta Zekić Eberhard. 

"Točno tako"

Profesori su na internetskoj stranici "Točno tako" razbili i mit o jagodama. Jabuke se najviše tretiraju pesticidima, no pogrešno se vjeruje da su to jagode.

Ova lažna teza raširila se portalima - koji citiraju švedske znanstvenike bez navođenja imena ili izvora studija. Koliko je važno birati točnost umjesto bombastičnosti - uči se buduće novinare.

- Konkretno radi se o sedam kolegija, pod kojima sa studentima sada radimo i fact checking tako da provjeravamo razne izjave, tvrdnje političara i ostalo, poručila je prodekanica za studente, internacionalizaciju i komuniciranje, Fakultet političkih znanosti doc. dr. sc. Milica Vučković.

Biti medijski pismen - odluka je - korak prema njoj provjera je informacija, primjerice na nacionalnoj internetskoj platformi "Točno tako".