U Hrvatskoj sve više samaca, sve manje brakova i djece

U Hrvatskoj je sve više samaca, sve je manje brakova i djece, a sve više rastava i iseljavanja - što utječe na odumiranje stanovništva. Jedna smo od najstarijih nacija Europske unije i demografski pad bit će sve izraženiji. Čak 47 posto osoba ne živi ni u jednoj vrsti zajednice pa se nameće pitanje - kakva budućnost čeka Hrvatsku.

O tome je u središnjem Dnevniku HTV-a govorio Bruno Šimleša, sociolog. 

- Službeni brak će u službenom obliku egzistirati, iako iz desetljeća u desetljeće čini sve manji postotak veza i odnosa i to ne samo u Hrvatskoj i regiji, nego i u cijelom zapadnom svijetu, rekao je Šimleša, sociolog.

Šimleša je rekao kako je sve više razvoda, a sve manje klasičnih razvoda i sve više izvanbračnih veza i to je trend koji ćemo teško ili nikako zaustaviti.

Ističe kako je društvo počelo ispunjavati naše potrebe koje smo nekada popunjavali u odnosima pa i braku.

- Danas fizičkih, emocionalnih i ekonomskih potreba ispunjava šire društvo, rekao je.

Dodaje kako mi više ne žudimo za klasičnom povezanošću, nego možemo pripadati nekoj skupini istomišljenika.

Šimleša naglašava kako se za svaki brak treba boriti, ali ako ne možeš spasiti brak, treba spasiti sebe od lošeg braka.

Rijeka je grad s najviše samaca, čak 34 posto Riječana živi samačkim životom, dok je hrvatski prosjek oko 28 posto.

- Moja mama je znala reći: A on neće da se ženi!, ali osoba s kojom će te živjeti nije nešto što možete kupiti kao kruh i mlijeko ili novine, a naći nekoga s kime ćete živjeti bilo to suprug, supruga, vjenčani ili nevjenčani nije tako jednostavno, naglašava Katarina.

- U financijskom smislu su u plusu za razliku od nas koji imamo obitelj, govori Dino.

Nije trebalo dugo da pronađemo i jednog riječkog samca.

- Kako je živjeti sam? Super! Najbolje je živjeti sam u današnje vrijeme. Ne smeta te nitko i ne smetaš nikome, naglašava Bećir.

Situacija je slična i u Zagrebu, kućanstva prema tipu: Mladi se sve više odlučuju na samački život. Kada je riječ o ulasku u brak ili dobivanju djece, tvrde da je rizik prevelik, ako se pogriješi u izboru, zbog nesređenog pravosuđa i konzervativne okoline.

- Žene su prije bile više ovisne o mužu jer je on uzdržavao obitelj. Sada se to promijenilo, žene žele imati financijsku neovisnost i graditi karijeru. Imati samostalnost i dosta je tu u pitanju sloboda, naglašava Kristina.

Statistika je neumoljiva, postotak samačkih kućanstava u posljednjih se trideset godine drastično povećao. Sa 16 posto 1981. na gotovo 30 posto 2021. Tu nije kraj lošim vijestima.

- Od 2000. godine do danas, udvostručio se broj razvoda. Od zadnjeg popisa 5 posto je manje sklopljenih brakova, govori prof. Tado Jurić, demograf.

Hrvatska u svim pogledima slijedi trendove Europske unije, koji su porazni.

- Trendovi su takvi da se neoliberalizam kao glavna ideologija stavlja na pijedestal i poruka te ideologije je pokušaj ostvarivanja samoaktualizacije. Samoaktualizaciju je teško ostvariti, to je takozvani teror sreće, ali su posljedice stvarne. To znači sve manje djece, naglašava Jurić.

Do 2050. četvrtina građana Hrvatske bit će stranci, a prema predviđanjima, čak polovina njih bit će samci.