Hrvoje Josip Balen: Demografija je problem broj jedan

Gost emisije "Nedjeljom u 2" bio je Hrvoje Josip Balen, Hrvatska udruga poslodavaca, suvlasnik visokog učilišta Algebra. Kako spriječiti odlazak mladih ljudi iz Hrvatske, kako zadržati visokoobrazovane ICT stručnjake te kako reformirati školstvo da nam djeca nauče kritički razmišljati bile su neke od tema današnje emisije.

Hrvoje Josip Balen, Hrvatska udruga poslodavaca, suvlasnik visokog učilišta Algebra, za HRT emisiju Nedjeljom u 2, rekao je da nema ambicije ulaziti u politiku.  

- Uvijek surađujem s politikom na nekim smjernicama, preporukama, što se može napraviti bolje poznavajući onu drugu stranu, a to je poduzetništvo i obrazovanje koje živim zadnjih 25 godina, dodao je. 

Na pitanje voditelja što bi napravio da zadrži mlade ljude i da unaprijedi obrazovanje kada bi se našao na mjestu premijera Balen je odgovorio da nikada ne bio premijer i da čestita onome tko to može, a pogotovo u Hrvatskoj koja ima jako puno problema, ali je istaknuo stvari koje bi mogle biti bolje. 

"Nedostaju nam kvalitetna radna mjesta u privatnom sektoru"

- Duboko vjerujem da je privatni sektor taj koji može izvući puno više stvari jer na kraju krajeva ono što nama nedostaje su radna mjesta. Mi imamo određenu količinu radnih mjesta koja je sada narasla, po broju zaposlenih smo jako visoko. Kvalitetna radna mjesta u privatnom sektoru nam nedostaju, to je činjenica i mi moramo to dizati samo zbog toga da bi se mogli brinuti o socijalnoj dimenziji društva. Netko mora platiti i za zdravstveno osiguranje, umirovljenike, obrazovanje i sve ostalo. Drugi dio je revidirati ono što smo nekada davali, prava ljudima. Duboko vjerujem i u prava i u obaveze, a u našem slučaju vrlo često se traže prava, a vrlo rijetko obaveze i to u svim segmentima društva. Društvo se teško mijenja, rekao je Josip Balen. 

Balen je kazao da se kod reforme poreznog sustava nakon pandemije bitno promijenila situacija na tržištu rada i naveo primjer kako nekom ostane pravo da ima vrlo niske poreze čime ugrožava tržište rada.  

- Pritisak na rad na daljinu se jako počinje osjećati, počinje se događati pritisak na zaposlenike da pređu raditi za firme koje uopće nisu registrirane u Hrvatskoj. To su inženjeri, dizajneri, ljudi koji se bave vođenjem projekta i slično. Tim ljudima se ne nude poslovi putem ugovora o radu nego se njima nudi ugovorni rad i onda u Hrvatskoj postoji paušalni obrt koji zbog problema koji su rađeni zbog modificiranja sustava, da u nekoj najvišoj kategoriji tog obrta zapravo čovjek najmanje plaća poreza. A s druge strane čovjek koji je zaposlen i ima ista primanja, njemu ostaje bitno manje jer mu porez jako puno toga uzme, objasnio je Balen. 

- Trebaju nam jasni kriteriji kada je netko dobar da se to nagradi bilo to u privatnom sektoru ili u javnom, dodao je Balen. 

Iseljavanje ljudi, ogroman problem

Balen je rekao da je iseljavanje ljudi iz Hrvatske ogroman problem te ističe da je jako važno privlačiti visokokvalificirane ljude i strane studente, ali ne na razmjenu nego na 3, 5 godina studija. Rekao je da je bitno ubrzati taj proces privlačenja ljudi, osigurati više studija na engleskom jeziku. 

- Meni je bilo drago kada sam čuo da je premijer rekao da se ove godine misli baviti s tri stvari, demografijom, digitalnom transformacijom i zelenom tranzicijom. Vjerujem da je demografija problem broj jedan. Kada vi nemate dovoljno ljudi i to visokoobrazovanih, onih koji su u naponu snage onda društvo ulazi u velike probleme. Mi smo u zadnjih deset godina izgubili oko 55 tisuća djece, osnovnoškolaca i srednjoškolaca koji bi kasnije trebali otići i na fakultete, a dobar dio njih i na tržište rada. To je jedna stvar koju nama prirodni prirast neće moći riješiti, posljednjih godina je nikad niži prirodni prirast u Hrvatskoj. Moramo raditi na privlačenju talenata u ovu zemlju, dodao je. 

Balen je naglasio da je bitno rasterećenja rada. 

- Mi ukazujemo da je vrijeme za novi krug reformi. Mi smo jedno od ugroženijih tržišta s kojeg ljudi izlaze. Hrvatska je 2021. godine izgubila 1700 IT profesionalaca. Ljudi i dalje odlaze prema zapadu, kazao je. 

Hrvatska udruga poslodavaca se zalaže za povećanje primanja kućanstva za 150, 200 eura mjesečno, Balen je objasnio kako bi to funkcioniralo u praksi. 

- Idemo vidjeti možemo li se povećati neoporeziva osnovica plaće s obzirom na to da se minimalna plaća povećala. Treba skinuti 15 posto nižu stopu poreza na dohodak i povećati prag ulaska na gornju stopu poreza na dohodak. Tako u kombinaciji s nekim korekcijama na strani doprinosa mogli bismo dobiti da na prosječnu plaću pojedincu ostane oko 650 kuna, rekao je Balen. 

Poduzetnik je istaknuo da bi se trebalo pozabaviti i s pitanjem porezne reforme. 

- Možemo razgovarati je li u redu da netko tko iznajmljuje apartman na moru plati 300 kuna paušalnog poreza dok netko tko iznajmljuje taj stan negdje drugdje plati 10 posto, kazao je Balen. 

ICT industrija niže produktivna u odnosu na druge zemlje

Balen ističe da u ICT industriji nedostaje ljudi.

- Ono što ljudi ne znaju ICT industrija kao takva je veća po prihodima od prehrambene industrije, veća od metalne industrije, drvne industrije, govorimo o nekih 6 milijardi eura godišnjih prihoda. ICT raste tim dvoznamenkastim stopama svake godine, jedna trećina ulaganja u istraživanja i razvoj dolaze upravo iz tog sektora. Zaposleno je oko 50 tisuća ljudi, a potencijal rasta je 60 tisuća novih radnih mjesta do 2032. godine, rekao je.

- Kada se stavimo u nekakve okvire i usporedimo s drugim zemljama još uvijek smo mi niže produktivni, manju dodanu vrijednost stvaramo nego što stvaraju drugi sektori jer smo bili jako puno fokusirani na usluge. Treba nam 50 takvih firmi da bi se uspjeli izdići i postići da mladi ljudi ostanu ovdje, dodao je.

Kako otkrivati kreativnost kod djece?

- Faktografija je nešto što uništava školstvo i ne razvija tu neku kreativnost ni kritičko razmišljanje kod mladih. Imamo sve manje djece u školama, a raste nam broj nastavnika u školama, uspjeh ne raste. Imamo manjkove imamo i odlične nastavnike, a ti nastavnici su plaćeni isto koliko i je plaćen i onaj koji je najlošiji nastavnik. Motivacija nastavnika je jako niska.