Obnova bolnica oštećenih u potresu

U KBC-u Sestre milosrdnice u punom je jeku poslijepotresna obnova. Iz temelja se obnavlja šest zgrada, no unatoč tome bolnica je, prvi put nakon koronakrize, ostvarila broj pregleda i zahvata iznad limita, istaknuo je u petak ravnatelj Davor Vagić nakon obilaska objekata u obnovi.

Objekte u obnovi, uz ravnatelja Vagića i predstavnike medija, obišli su ministar zdravstva Vili Beroš te ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

U cjelovitoj i konstrukcijskoj obnovi je Upravna zgrada KBC-a, zgrada Interne, Kliničkog zavoda za kemiju i endokrinologiju, Klinike za očne bolesti i Klinike za kožne i spolne bolesti, te Klinike za kirurgiju. Plan je da Upravna zgrada bude cjelovito obnovljena za 12 mjeseci, a ostale zgrade do kraja iduće godine.

KBC Sestre milosrdnice na lokaciji je u Vinogradskoj od 1894., a dio zgrada oštećen je i u zagrebačkom i u petrinjskom potresu.

Zahvaljujući pomoći Vlade i europskih fondova, provodi se rekonstrukcija oštećenih zgrada, a sredstva su namaknuta dijelom iz Fonda solidarnosti, dijelom iz NPOO-a i dijelom iz državnog proračuna, rekao je Vagić.

Unatoč radovima, istaknuo je, bolnica i dalje pruža zdravstvene usluge u opsegu koji je možda veći nego prije.

- U prva tri mjeseca ove godine realizacija bolnice bila je iznad limita, prvi put nakon početka koronakrize, istaknuo je Vagić.

Povijesna protupotresna obnova

Ministar Beroš rekao je da je u tijeku "povijesna protupotresna obnova" koja je daleko kompleksnija od obične obnove.

- Ovo je veliki infrastrukturni zahvat, šest zgrada se iz temelja obnavlja. Projekt je ukupne vrijednosti 73 milijuna eura, od toga je iz Fonda solidarnosti 23 milijuna eura, rekao je Beroš te posebno istaknuo da je bolnica zadržala svoju funkciju te da kroz nju dnevno prođe oko 3200 pacijenata.

U Vinogradskoj je omogućen cjelodnevni rad bolnice, u dvije smjene, a ministar je rekao kako bi to mogao biti model za rad drugih bolnica i rješavanje problema listi čekanja.

Za cjelokupnu obnovu nakon potresa, rekao je Beroš, Vlada je osigurala milijardu i tri milijuna eura iz Fonda solidarnosti, milijardu i 200 milijuna eura iz NPOO-a, što će se dopuniti sredstvima iz državnog proračuna od oko milijardu eura.

- Ugovorili smo 1325 projekata, ukupne vrijednosti 3 milijarde i 400 milijuna eura. Sredstva iz Fond solidarnosti moramo iskoristiti do kraja lipnja, rekao je ministar Bačič te istaknuo da sa sigurnošću može tvrditi da će se do kraja lipnja iskoristiti sva sredstva.

Fond solidarnosti, pojasnio je, isključivo je namijenjen za konstrukcijsku obnovu i obnovu nakon potresa zgrada javne namijenje, javne komunalne i prometne infrastrukture.

- Sve što je započeto i oslonjeno na Fond solidarnosti bit će i dovršeno. Preostali dio konstrukcijske obnove financirat će se iz državnog proračuna, a cjelovita obnova financirat će se iz NPOO-a, rekao je Bačić.

Izvođači radova u KBC-u Sestre milosrdnice su turske tvrtke Akfen i Dost, te je u obilasku radova sudjelovao i turski veleposlanik u Hrvatskoj Yavuz Selim Kiran.

Radovi i na ostalim bolnicama

Radovi i u KBC-u Zagreb na Rebru, ali i u Klinikama za ženske bolesti i porode i plućne bolesti.

Reorganizirali su se, rade u dvije smjene, komfor je smanjen. Radovi će trajati iduće tri godine, cjelokupna obnova stajat će 315 milijuna eura.

- Gledajte radimo sve što je u našoj moći da liste čekanja ne produljujemo, da svi pacijenti koji gravitiraju KBC-u Zagreb, a njih je puno to je gotovo cijela Hrvatska, budu zbrinuti na adekvatan način i da zdravstvena skrb u KBC-u Zagreb bude dostupna, rekao je Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb.

Dostupna je i u Klinici za dječje bolesti, u kojoj obnavljaju tri zgrade. Ova u kojoj su smještene laboratorijske i veliki dio specijalističkih djelatnosti bit će završena do kraja lipnja.

- Bez obzira što je objekt otprilike 30-35 posto ukupnih bolničkih kapaciteta, mi izmještanjem i dobrom organizacijom uspijevamo nadoknaditi taj manjak prostora. Naravno da je malo skučenije, da je malo manje komforno, da ima malo više gužve u pojedinim čekaonicama, međutim sve svoje bolničke aktivnosti unatoč ovim radovima uspijevamo izvršiti na vrijeme, istaknuo je Goran Roić, ravnatalj Klinike za dječje bolesti Zagreb.

Vrijeme je i da bolnice stare preko 100 godina budu pristupačnije i adekvatne 21 stoljeću.