07:32 / 12.11.2021.

Autor: M.M./U mreži Prvog/HRT

Pravna stručnjakinja o COVID potvrdama: Najbolje rješenje bio bi poseban pandemijski zakon

Što donosi šira upotreba covid potvrda?

Što donosi šira upotreba covid potvrda?

Foto: HRT/Luka Stanzl / Pixsell

Što donosi šira upotreba covid potvrda? Je li tu mjeru, umjesto stožera, ipak trebao donijeti Sabor? Ima li temelja za tužbe s obzirom da se bez covid potvrde ili negativnog testa neće moći primjerice u poštu, ali se može u restoran? Ima li opravdanja za diskriminaciju necijepljenih?

Srećko Matić, dopisnik Hrvatskog radija iz Njemačke rekao je kako iskustvo s covid potvrdama u Njemačkoj ovisi o kojoj se saveznoj zemlji radi, te da 16 saveznih zemalja same za sebe provode svoju zdravstvenu politiku.

- Na snazi su pravila 3G i 2G. U praksi to funkcionira, ali ne jako dobro, rekao je dodavši kako ovisi kakve se priredbe događaju.

Na pitanje što se događa s onima koji se nisu cijepili, a odbijaju se i testirati Matić je rekao kako je prije nekoliko mjeseci u Kölnu bila presuda ljudima koji su se odbili testirati, ali i nositi maske u jednoj firmi.

- Poslodavac je nakon opomene tim osobama dao otkaz i sud koji specijaliziran za radno pravo potvrdio je da je otkaz opravdan, ali presuda još nije pravomoćna, rekao je.

Anita Blagojević, Pravni fakultet Osijek rekla je kako se sada pokazuje da smo mi što se tiče borbe protiv korone u pravnom dijelu, napravili dosta krivih koraka.

- Pokazuje se da je bilo dobro tumačenje većine profesora Ustavnog prava da je u samom startu epidemije naš zakonodavac aktivirao pogrešnu odredbu našeg Ustava vezano za ograničavanje ljudskih prava. Najbolje rješenje i Ustavno prihvatljivo rješenje je da smo donijeli poseban pandemijski zakon kojim bi bile predviđene sve situacije Ustavno pravno prihvatljive uključujući tko donosi kakve mjere i s kakvim posljedicama. Sad smo se našli u situaciji da propitkujemo niz i ustavno pravnih i radno pravnih pitanja, a to se moglo izbjeći, rekla je.

Pravni stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac rekao je da pravni sustav žrtva ove pandemije.

- Imamo sporenje i nepostupanje po specifičnoj odredbi Ustava. Još gore imamo Ustavni sud koji je rekao da to nije baš važno jer je podržao drugačiji pristup. Pristup koji nije uključivo donošenje zakona nego nekakvu zakonsku delegaciju temeljem dva neka druga zakona gdje je rekao da Nacionalni stožer radi što hoće, a ono što on radi djeluje na osobna temeljna ljudska prava i slobode, što se naravno ne može nekim odlukama isključivo nekog stožera.

Istaknuo je da se vidi pravno lutanje koje se može objasniti, razumjeti i shvatiti u početku.

- Nitko se u svijetu nije snalazio na početku, ali sada nakon 1,5 godine to je politička inertnost, koja sa sobom nosi neku političku tvrdoglavost da se dokaže da to tako može, ali ona bi mogla mnogo koštati nas koji imamo neka prava, ali i pravnom smislu, sve odluke perspektivno nisu samo samo na Ustavnom sudu da ih podržava. Ako će one voditi otkazima, tada će to biti pred redovnim sudom i za 2-5 godina ćemo ponovno odlučivati o tome, rekao je istaknuvši da nije isto odlučivati u svijetu gdje umire 50-60 ljudi ili onome što će biti za 3-4 godine.

Matić je rekao kako smo trebali ići putem Ustava i zakona.

- To je jedino pravno prihvatljivo rješenje. Refleksije bi mogle, pogotovo u radno pravnom smislu, biti prilično značajne.

- Mjere koje donosi Nacionalni stožer, sve i ako ih možete braniti da su usmjerene epidemiološkom cilju, ali nisu usmjeren interpolaciji u radne odnose. Dogoditi će se da će vam poslodavac, jer radnik nije postupio po epidemiološkim mjerama nijekati mogućnost dolaska na posao, a onda će vam to navesti, svoje postupanje da vam je nijekao dolazak na posao, kao razlog za otkaz. Meni se to čini nepravno, besmisleno i teško da se to pravno moći održati, rekao je Matić. 

- Smatram da je covid potvrde trebalo normirati na odgovarajući način. Cjelokupnu situacija vezano za koronavirus trebalo je staviti u poseban zakon, smatra Blagojević, koja ističe da je, ako se nećete cijepiti i niste preboljeli virus, najbolje i najpametnije rješenje testirati se i izbjeći sve eventualne konsekvence netestiranja.

- To sa sobom nosi radno pravna pitanja, a sasvim izgledno i radno pravne sporove. Kako će to u konačnici rezultirati teško je predvidjeti, ali ipak imajući u vidu sadašnje odluke Ustavnog suda vezano uz nadležnost i odluke Nacionalnog stožera, vezano čak i uz pritisak javnost i trenutnu situaciju s koronavirusom vjerujem da će ovi prijedlozi za ustavnost covid potvrde proći na Ustavnom sudu. Što će to značiti za radno pravne sporove, bojim se da će i zbog tog pritiska i sa strane politike i sa strane javnosti, proći i na sudovima, rekla je.

Dodala je kako svi moramo biti svjesni da se sva naša prava mogu ograničiti.

- Temeljni problem s kojim smo suočeni u Hrvatskoj je da dobar dio građana nije upoznat sa svojim pravima i samim konceptom ljudskih prava. A on je vezan i uz mogućnost ograničavanja ljudskih prava u nekim posebnim okolnostima, a jedna od njih je svakako vezana uz koronu.

- Ako bi se od 4. siječnja išlo na pravilo da se ne priznaje potvrda o testiranju, to je de facto uvođenje obaveznog cijepljenja i smatram da ako ništa drugo ili o skoro ničemu drugome nije odlučeno u Saboru zakonskim putem, onda bi ovo bilo područje o kojem bi se moralo isključivo odlučiti u Saboru, zaključila je Blagojević.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!