U nekim županijama više umirovljenika nego radnika

Da stanovništvo Hrvatske ubrzano stari već je dobro poznato. Razlika između broja radnika i broja umirovljenika svake se godine sve više smanjuje. U nekim je županijama već sada više umirovljenika nego zaposlenih.

Sela u Sisačko-moslavačkoj županiji opustjela su, ostali su - stariji. U ovoj županiji više je umirovljenika nego radnika. Njihov je omjer 1 prema 0,98. Malo bolje u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Omjer: 1 prema 1,09. A prosječna mirovina - najniža u Hrvatskoj. 2.629 kuna ili oko 350 eura. U selu Berak mnogi nemaju ni toliko.

- Idemo od one najmanje: 800, 900 pa onda do onih koji su bili na malo boljem radnom mjestu, oni možda imaju čak 2.200 i ajde ti sada... pošto su režije, pa ti kupi, govori Milan Gvozdanović.

- Nekad nas je bilo ovdje preko 1000, sad nas ima 300 u selu. Od tih 300 najviše je nas u drugom dijelu života, kaže Stanko Penavić.

Ide se trbuhom za kruhom, iz ruralnih - u urbane sredine. Iako lokalne vlasti financijski nagrađuju rođenje djeteta i pomažu pri gradnji kuće, iseljavanje je teško zaustaviti.

- Ljudi odlaze za egzistencijom u zemlje u kojima imaju sigurne poslove, veću plaću. Što se tiče naše općine, ista je stvar. Ljudi odlaze u urbane dijelove, znači u gradove. Kod nas se teško nalazi posao, lakše ga je naći u gradu, objašnjava Ivo Štefanac, predsjednik Općinskog vijeća Općine Tompojevci.

Odnos broja umirovljenika i zaposlenih govori nam o strukturi stanovništva neke županije. Taj omjer ne utječe na visinu mirovine.

- Što se tiče mirovinskog sustava, on je nacionalni sustav. Mirovine se isplaćuju iz državnog proračuna, iz doprinosa i općih prihoda, tako da tu geografsku raspodijeljenost stanovništva u RH ona ne predstavlja značajan problem, naglašava Ivo Bulaja, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Jer, gleda li se omjer zaposlenih i umirovljenih na razini države, brojevi su neznatno bolji. Jedan umirovljenik prema 1,34 zaposlenih. Iako je ove godine 40 000 više zaposlenih, a umirovljenika oko 6 tisuća manje, omjer je i dalje nepovoljan. Mnogi se pribojavaju daljnjeg propadanja i urušavanja mirovinskog sustava.

- Dakle, već sad ne uspijevamo mi koji radimo pokriti trošak 1. mirovinskog stupa i to će se samo pogoršavati. Ja se samo bojim da nećemo doživjeti situaciju, dakle mirovine će se isplaćivati međutim njihov udio u prosječnoj plaći će biti sve manji i manji, što će imati grozne implikacije za siromaštvo, kaže Vedrana Pribičević, predsjednica Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

U Požegi sve je više onih koji trebaju pomoć u hrani.

- Ono što je jako važno da su to ljudi koji imaju jako male mirovine, teška socijalna situacija ili u kući ili kod samih pojedinaca, velika nezaposlenost, ističe vlč. Mario Večerić, ravnatelj Caritasa Požeške biskupije, Riznica dobrote.

Najbolji omjer broja radnika i umirovljenika imali smo osamdesetih: jedan umirovljenik na četiri zaposlena. Prije četrdeset godina imali smo 800 tisuća zaposlenih više. Umirovljenika je bilo upola manje.