U prvih 10 mjeseci 73% više nelegalnih prelazaka granice nego lani

U prvih deset mjeseci ove godine, hrvatska je policija evidentirala oko 62.500 postupanja vezano za nezakonite prelaske granice, što je za 73% više nego u istom lanjskom razdoblje. U posljednja dva mjeseca vidljiv je pad broja nezakonitih prelazaka. Podatak je to iz Vladina Izvješća o stanju ilegalnih migracija od ulaska Hrvatske u šengenski prostor,  o kojemu će u četvrtak raspravljati Hrvatski sabor.  

Pritisak na granicu rastao je od početka godine do kraja ljeta, no u posljednja dva mjeseca, broj nezakonitih prelazaka granice, opada. U rujnu se, u odnosu na kolovoz, broj smanjio sedam posto, a u listopadu, u odnosu na rujan, za čak 45%o. 

Usporede li se podaci za listopad ove s onima za listopad prošle godine vidljiv je pad od 51 posto.

Najveći pritisak migranata je na karlovačkom području

Najveći pritisak migranata i dalje je na području Policijske uprave karlovačke. Tamo je zabilježena oko trećina postupanja policije vezanih za nezakonite prelaske granice, tj. oko 21.500. To se povećanje posebno odnosi na policijske postaje Cetingrad i Slunj.

Promijenila se ruta kretanja migranata. Početkom godine većina ih je prelazila rijeku Savu na brodsko-posavskom području, sada ih većina u Hrvatsku ulazi na području karlovačke policije i na rubnim područjima policijskih uprava sisačko-moslavačke i ličko-senjske.

MUP procjenjuje da će ta područja i dalje biti pod migrantskim pritiskom, jer su blizu druge države članice EU-a, prihvatnih centara u BiH, ali i uspostavljenih krijumčarskih mreža.

Svi ilegalni migranti uneseni u bazu EURODAC

Sve osobe za koje se utvrdi da su nezakonito ušle u Hrvatsku, obrađene su i unesene u EURODAC bazu podataka, navodi Vlada.

Povećanje nezakonitih migracija donijelo je i povećanje broja tražitelja azila tj. izraženih namjera za međunarodnom zaštitom. 

Pet puta više zahtjeva za azilom nego cijele 2022. godine 

U deset mjeseci Hrvatska ih je evidentirala 60.440 tražitelja azila, što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini.

Gotovo svi oni ne zadržavaju se u Hrvatskoj, već je pokušavaju nezakonito krenuuti prema nekoj od zemalja zapadne Europe, čime zlorabe sustav azila, navodi se u izvješću Vlade.

Polovica tražitelja azila nikad ne prijavi u prihvatilišta 

Njih 47% ne postupa prema uputama policijskih službenika za nezakonite migracije i nikada se ne prijave u prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu ili Kutini.

Zanemariv broj prekršaja i kaznenih djela migraata

Vlada navodi kako migranti na rutama kretanja mogu stvoriti osjećaj nesigurnosti i straha, ali da u odnosu na stvarnu sigurnosnu prijetnju, pokazatelji ukazuju da su ti strahovi neutemeljeni.

Migranti su zanemarivi u brojci prekršaja protiv javnog reda i mira i kaznenih djela iz domene imovinskih delikata, ističe Vlada pozivajući se na podatke MUP-a.

Velik porast krijumčra migranata 

U deset mjeseci zabilježeno je 1.016 protuzakonitih ulazaka i boravka u Hrvatskoj, što je za trećinu više nego u istom lanjskom razdoblju.

Rastao je i broj krijumčara migranata. U tom je poslu sve više stranaca - čak 70 posto, a 30 posto je hrvatskih državljana.

Dolasci u BiH najveći unatrag pet godina, problem bezviznog režima

Vlada u izvješću upozorava i da dolasci migranata u BiH rastu od početka ove godine i trenutno su najveći u posljednjih pet godina.

Do 22. listopada evidentirano je gotovo 28.000 novopridošlih osoba, 54 posto više nego lani, s tim da evidencije u BiH nisu centralizirane ni precizne, jer sukladno podacima IOM-a (Međunarodne organizacije za migracije), stvarna brojka je daleko veća i iznosi 51.239 migranata.

Dodatno, BiH državljane Turske i Rusije ne evidentira jer u nju dolaze zakonito zbog bezviznog režima, što otežava praćenje stvarnog broja migranata u BiH, odnosno praćenja migracijskog opterećenja prema Hrvatskoj.

U posljednjih godinu dana povećan je broj državljana Turske i Rusije koji legalno dolaze u BiH te Turci nezakonito prelaze državnu granicu (10.512), dok Rusi legalno pristupaju graničnoj kontroli i traže međunarodnu zaštitu (7.483). 

Pridodno podacima IOM-a, to čini više od 69.000 osoba koje žele nezakonito otići u ciljane države članice EU-a.

Od ukupnog broja nezakonitih migranata u Hrvatskoj, njih više od petine, oko 13.000  su državljani Turske, Kine, Kube i Rusije, koji zbog neusklađenog viznog režima u BiH i Srbiji imaju olakšan dolazak do vanjske granice EU, stoji, uz ostalo, u Vladinu izvješću.