U saborsku proceduru Vlada uputila prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći čiji je cilj stvoriti preduvjet za rješavanje uočenih problema koji otežavaju provedbu određenih inicijativa, a posebno u situacijama izazvanim krizom, nesrećom ili katastrofom.

Uređuju se obveze stalnih prikupljača humanitarne pomoći

- Zakonom o humanitarnoj pomoći, koji je na snazi od 2015., uređeno je područje prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći u Hrvatskoj, međutim, uočene su norme koje otežavaju provedbu određenih inicijativa, a posebice u situacijama izazvanim nekom krizom, nesrećom ili katastrofom, rekao je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić.

Predloženim zakonom uređuje se način priznavanja statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći i definiraju subjekti koji su ovlašteni nadležnom upravnom tijelu podnijeti zahtjev za priznavanje takvog statusa.

To su Hrvatski Crveni križ i Hrvatski Caritas te njegovi drugi ustrojstveni oblici, zaklade i druge neprofitne pravne osobe registrirane u Hrvatskoj kojima je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći ujedno i registrirana djelatnost.

Uređuju se obveze stalnih prikupljača humanitarne pomoći prema nadležnim upravnim tijelima i to glede načina i rokova za dostavljanje godišnjih izvješća, programa rada i izvješća o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći.

Uređeni su uvjeti koje moraju ispuniti organizatori humanitarne pomoći, daje ima se više vremena za provođenje, tj. mogućnost produljenja trajanja humanitarne akcije za najduže 90 dana.

Organizatori neće morati otvarati račune

Uvode se odredbe na temelju kojih organizatori humanitarnih akcija nisu u obvezi otvaranja računa, ako se u akciji prikupljaju isključivo materijalna dobra, što bi trebalo smanjenja troškova akcije.

Definira se odgovornost organizatora za raspolaganje i postupanje s novcem preostalim nakon završetka akcije te uloga nadležnog upravnog tijela u odnosu na organizatora.

U nadležnosti Ministarstva bit će postupanje s neutrošenim sredstvima iz provedene humanitarne akcije i njihovo usmjeravanje u odobrene humanitarne akcije čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi, primjerice liječenje djece, nabava medicinskih uređaja i opreme te smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Iznimka se aktivira ako u roku od 90 dana od dana podnošenja konačnog izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste vrste. Dodatno se uređuje i način vođenja evidencije u elektroničkom obliku.

Od stupanja zakona na snagu prikupljeno više od 220 milijuna eura

Također, omogućit će se jači nadzor nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći te će se spriječiti zlouporaba prikupljenih financijskih sredstava, odnosno materijalnih dobara.

U ocjeni stanja, navedeno je kako su od studenog 2015. do kraja 2022., 90 posto humanitarnih akcija organizirale neprofitne i prfitne pravne osobe.

Podaci pokazuju da se u Hrvatskoj, u prosjeku, za provođenje humanitarnih akcija izda 336 rješenja godišnje, odnosno 28 rješenja mjesečno.

Vrijednost ukupno prikupljene humanitarne pomoći u tom razdoblju iznosila je 220 milijuna eura, dok je vrijednost ukupno pružene pomoći iznosila 197 milijuna eura, a razlika se odnosi na troškove organiziranja prikupljanja pomoći.

U istom je razdoblju pomoć dodijeljena za 4.857.703 neposrednih korisnika, od čega su samci najzastupljenija kategorija (2.430.5741).

Piletić: U centre za starije ulažemo još 54 milijuna eura

Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić izvijestio je da je Vlada osigurala dodatnih 54 milijuna eura za izgradnju 18 centara za osobe starije životne dobi, čime će se smještajni kapaciteti povećati za 1795 kreveta.

- Financiranjem 18 novih centara jačamo smještajne kapacitete za 1795 novih kreveta, ali isto tako povećavamo broj korisnika izvaninstitucionalnih usluga, poput usluge boravka, poludnevnog boravke, prehrane, pomoć u kući za nešto više od 4500 korisnika, rekao je ministar Piletić nakon sjednice Vlade. 

Osamnaest centara za starije bit će raspoređeno diljem Hrvatske, po jedan u svakoj županiji osim Grada Zagreba, Varaždinske županije i Vukovarsko-srijemske županije, s obzirom da u spomenutim županijama nije bilo prijavitelja na javni poziv za dodjelu financijskih sredstava.

Za istu svrhu prethodno je osigurano 50 milijuna eura, što bi bilo dovoljno za osam novih centara, kazao je Piletić, naglsivši da je zbog toga Vlada odlučila dodati još 54 milijuna kako bi se proširila mreža socijalnih usluga i organizirane skrbi za starije i nemoćne osobe.

Resorni ministar također je spomenuo inicijative gradova i županija za izgradnju novih, klasičnih domova za smještaj starijih osoba, u kojima trenutno ima 17.311 kreveta, računajući državne, županijske i privatne domove.

- Mogli ste čuti i od ministra Bačića o izgradnji montažnih drvenih objekata koji će proširit postojeće kapacitete županijskih domova, nakon što ispune svoju funkciju privremenog smještaja za sve one čije su kuće stradale u potresu, izjavio je.

Za krevetom u domovima za starije duge su liste čekanja, a ministar socijalne politike odgovara da ne postoji jedinstvena evidencija podnositelja zahtjeva.

- Oni koji žele smješta prijavljuju se na nekoliko adresa i onda se ti podaci dupliciraju, rekao je Piletić.