U Saboru žestoke poruke o uvođenju Rodnih studija

Uvođenje Rodnih studija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu tema je o kojoj se posljednjih dana dosta govori, a nije zaobišla ni saborsku raspravu. Ideološke razlike između zastupnika lijevih i desnih stranaka u novom sazivu Sabora sve više izlaze na površinu, a sutra će se o toj temi održati i dva okrugla stola - jedan u organizaciji Domovinskog pokreta i drugi, u istom terminu - stranke Možemo!.

Na početku posljednjeg tjedna saborskog zasjedanja prije ljetne stanke, u sabornici je zbog voditeljice studija Domovinski pokret prozvao SDSS, što je potaknulo i prozivanja za šutnju o ratnom zločinu. Reagirala je i ljevica. 

Ideološkim temama za medijski prostor

Vjerojatno će malo tko primijetiti u iduća dva mjeseca da saborskih zastupnika nema, jer u proteklih nekoliko tjedana od konstituiranja - zastupnici se nisu pretrgnuli od posla. Nije krivica samo na njima, jer ih nova Vlada HDZ-a i DP-a nije zasula novim prijedlozima zakona. Potvrđuje to i činjenica da je u ovom tjednu na dnevnom redu samo jedan zakon koji se odnosi na formiranje Središnjeg registra stanovništva, izvijestila je za Dnevnik u podne Tatjana Munižaba.

Tako su u Saboru dominirale svjetonazorsko-ideološke teme od kojih građani ne žive, ali žive političke stranke i galamom stječu svoj medijski prostor. Najava uvođenja Rodnih studija bila je povod DP-u da sutra organizira okrugli stol u Saboru, a onda je Klub Možemo odgovorio 'kontra okruglim stolom' u isto vrijeme, dodala je. 

Kukavica: Nas ne zanima rodna nego narodna ideologija

Ivica Kukavica (Klub Domovinskog pokreta) je upozorio da su na izjavu predsjednika DP-a Ivana Penave, vezanu uz namjeru uvođenja Rodnih studija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, negativno reagirali s ekstremne ljevice, ali i samog fakulteta te voditeljice Rodnih studija na tom fakultetu Ankice Čakardić. Naveo je kako je Čakardić, koja je nositelj projekta, bila politički aktivirana u stranci SDSS.

- Skrivajući se iza autonomije fakulteta i znanstvene zajednice na jedan način docira izabranim predstavnicima naroda kakvu bi politiku trebali voditi. Kakva je to poruka, kakva je to poruka znanstvene zajednice? Mi iz DP-a smo bili vrlo jasni. Nas ne zanima rodna ideologija. Nas zanima narodna ideologija, nas zanima ideologija naših birača i to je tema kojom ćemo se baviti, poručio je.

Šimpraga: Ne poznajete razliku između stranke i vijeća, informirajte se

Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) odgovorila mu je da profesorica Rodnih studija nije članica SDSS-a već Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba. Ako ne poznajete razliku između Vijeća i političke stranke imate Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina pa možete pogledati, poručila je.

- Vrlo dobro znamo razliku između SDSS-a i SNV-a, ali tu zapravo razlike nema, svi oni rade na velikosrpskom projektu koji pokušavaju provesti u Hrvatskoj, uzvratio je Stipo Mlinarić (DP) i pozvao predsjednika SDSS-a neka ode u Petrovce gdje se traže kosti branitelja koji su mučki ubijeni.

- Ako je išta ustavno pravo to je imati pravo na grob, a 34 godine vaši sunarodnjaci šute, rekao je Mlinarić.

Mark Taritaš: Kao da živimo pod talibanskom okupacijom 

Saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) poručila je da Rodni studiji već desetljećima postoje na brojnim zapadnoeuropskim sveučilištima i da će na Filozofskom fakultetu u Zarebu obuhvatiti samo već postojeće kolegije. Prozvala je Suvereniste, Most i Domovinski pokret da to koriste za novi val populizma.

- Kao da živimo pod talibanskom okupacijom, javljali su se jedan po jedan da zagrme kako neće dozvoliti fakultetski studij. U strahu od ženskih prava i individualnih sloboda i u želji da ih unazade što više, Suverenisti, Mostovci i Domovinski pokret pozivaju se na bauk rodne ideologije, koji nigdje u stvarnom svijetu, i ni u kakvim studijima i konvencijama ne postoji, podvaljuju nam sulude priče o teroru manjina i krivca za sve boljke našeg čovjeka pronalaze u ženama i manjinama. I to je rodna ideologija - pokret kojim se lažima i manipulacijama želi žene pretvoriti u robinje, rekla je.

Na izjave političara desnice o Rodnim studijima priopćenjem je reagirao Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Poručuje da su izjave napad na bit sveučilišne autonomije i akademska prava i slobode, te da je zabrinjavajuće nepoznavanje funkcioniranja sustava visokog obrazovanja koje ti političari iskazuju.

A ideološke razlike bit će još izraženije sutra, za kada su najavljena dva okrugla stola. Domovinski pokret najavio je raspravu o pravima muškaraca - molitelja na trgovima, dok Možemo! u istom terminu raspravlja o pravima žena.

- oni su zakazali baš u vrijeme kada se održava naš, i gle čuda na njihov dolazi pravobraniteljica za ravnopravnost spolova a na naš šalje svog zamjenika. Nije se odazvala na naš zato što nalm ideolški nije bliska i nije nepristrana kao što bi trebala biti, rekao je Igor Peternel, predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta.

Peternel dodaje da o studijima, poput rodnog, treba odlučivati vlast koja je izabrana na izborima, a ne - kako kaže - samozvane akademske elite. Dodaje da bi rado o različitim stajalištima razgovarao na okruglom stolu s predstavnicima Možemo - da je pozvan.

- To vam je jednako kao da me netko poziva da uđem u konstruktivni dijalog oko toga dali je Zemlja ravna ili je okrugla. Pa neću sudjelovat u takvom dijalogu. O ovome pitanju smo riješili prije 30 i nešto godina kada smo raskrstili s praksama da politika uređuje to tko će biti profesor negdje i kako će izgledat određeni studiji, rekao je Peternel.

U Možemo smatraju da Ustav jasno propisuje da Sveučilišta sama odlučuju o svom ustrojstvu i djelovanju. Slažu se s tim i u SDP-u.

- Čini mi se da u ustavu stoji nešto što se zove autonomija sveučilišta. A što se tiče dva okrugla stola neka cvjeta tisuću okruglih stolova, koliko god ima dvorana može se okruglih stolova organizirat, zato i služi parlament da se čuju različita mišljenja.

U HDZ-u kažu da osnivanje rodnih studija najprije treba proći evaluaciju ministarstva i sveučilišta.

- Bilo kakvu raspravu na sjednici vladajuće većine ne možEmo voditi dok ne vidimo o čemu se tu doista radi, dok ne vidimo je li to prošlo evaluaciju sveučilišta, dok ne čujemo stav ministarstva znanosti i obrazovanja, rekao je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Na to će se, čini se, još morati pričekati, dok će se zaključci s okruglih stolova - jednom o pravima žena i drugom o pravima muškaraca - čuti već sutra. 

Miloš: Varteks još jedna tužna priča hrvatske industrije

Jelena Miloš (Možemo!) rekla je u utorak da je Varteks, koji je ovaj tjedan nakon više od 106 godina otišao u stečaj, postao još jedna tužna priča hrvatske industrije. Više od 30 godina živimo u zemlji koja radije potiče nekretninski biznis nego što potiče proizvodnju i industriju. Živimo u zemlji koja je svih ovih godina radije štitila tajkune nego svoje radnike i živimo u zemlji u kojoj se svaki dan sve se više povećava naša ovisnost o uslugama i turizmu, upozorila je.

Navela je da se niz godina slušaju priče kako se u Varteksu 'lome koplja' oko vrijedne imovine koja je procijenjena na više od 26 milijuna eura. Ključnim drži što će se sada događati sa stečajnim postupkom jer, nažalost, imamo takav stečajni okvir koji ne potiče tvrtke na restrukturiranje i ne potiče nastavak poslovanja već potiče gašenje poduzeća i rasprodaju imovine često zbog vrijednih nekretnina.

Upitala se što će biti sa strateškim projektom kompleksa Varteks, jer je Vlada taj kompleks 2021. proglasila privatnim strateškim projektom za što je namijenila 182 milijuna kuna te tvrdila da će se tim projektom nastaviti proizvodnja i osigurati radna mjesta.

Miletić o strukovnim kurikulima

Marin Miletić (Klub Mosta) založio se da nastava povijesti mora ostati obvezatan predmet minimalno jednu školsku godinu u trogodišnjim i dvije školske godine u svim četverogodišnjim strukovnim kurikulima. Pri tome, sadržajno nastava povijesti u četverogodišnjim smjerovima treba obuhvatiti cjelovitu hrvatsku povijest u kontekstu europske i svjetske povijesti. Upozorio je da ne želi Hrvatsku u kojoj će gimnazijalci biti građani 'prvog reda', a učenici strukovnih škola biti 'puki proizvođači'.

- Reforma strukovnog obrazovanja ne smije biti projekt jedne agencije (Agencija za strukovno obrazovanje) koja vedri i oblači sudbinom stotinama tisuća srednjoškolaca i u potpunosti određuje na koji način će se oblikovati budući hrvatski građani, rekao je. Smatra i da se u provedbi reformi trebalo pitati Hrvatski sabor i institucije zadužene za opće obrazovni dio obrazovanja učenika u strukovnim školama.

Još nema javne ustanove za Dinaru

Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) u slobodnom govoru upozorila je da više od tri godine od kada je donesen zakon o proglašenju Parka prirode Dinara još nije osnovana javna ustanova, zbog čega je cijelo to područje turistički, gospodarski i znanstveno nedovoljno iskorišteno. Vrijeme je da u općini Kijevo bude sjedište Parka prirode Dinara i da se zaštiti rijeka Una i Štrbački buk, pozvala je.

Ivica Baksa (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) založio se za veći nadzor nad radom agencija za naplatu potraživanja. Unatoč svim dokazima o neetičnom poslovanju i nemaru prema privatnosti HNB im i daje izdaje licence za rad, kazao je Baksa dodavši da HNB treba štiti interese građana a ne interese utjerivače dugova.

Hrvatski sabor u posljednjem tjednu zasjedanja prije dvomjesečne ljetne stanke raspravit će šest točaka i rad zaključiti u petak, glasovanjem o raspravljenim zakonima i kadrovskim rješenjima.