U Skradinu ljeti hitnih medicinskih intervencija i do 40% više nego zimi

U turističkoj sezoni hitnih medicinskih intervencija je i do 40 posto više nego zimi. Zato medicinske sestre i tehničari koji imaju specijalističke ovlasti za rad u hitnoj zlata vrijede. Kroz usavršavanje stječu znanja i vještine uz koje mogu pružati skrb u većini slučajeva kada život visi o koncu. HTV-ova reporterka Anamarija Škorić posjetila ih je u ispostavi hitne u Skradinu.

Radni dan za djelatnike hitne, pa tako i tehničare specijaliste hitne medicine, počinje rutinskom provjerom - opreme u vozilu, seta lijekova za spašavanje života. 

- Imamo ovlasti po određenim protokolima davati ih u hitnoći bez liječnika, rekao je Luka Muštra, medicinski tehničar iz Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije.

Svemu je prethodila intenzivna jednogodišnja obuka. U fokusu su hitni i najteži slučajevi.

- Problem nastane jedino kada se hitna zove za nehitne stvari gdje su nama vezane ruke, jer mi imamo ovlasti zbrinjavati bez liječnika samo životno ugrožavajuća stanja, dodao je.

Usto imaju i punu odgovornost na prvoj crti medicine.

Kada stigne hitni poziv, svaka se minuta broji. Na cestu se izlazi dok je pozivatelj još na liniji s dispečerom.

A skradinska ispostava pokriva Krku, zaleđe do Kistanja, autocestu.

Uz obalu je i ova služba izrazito sezonska.

- Ljeti je i do 30 do 40 posto na dane više intervencija i više ambulantnih pregleda nego u zimskom periodu, naveo je medicinski tehničar.

Probleme izaziva i nedostatak kadra

Stoga su tehničari s više kompetencija ključ stabilnosti sustava.

- Muku mučimo svake godine s nedostatkom kadra i to uvelike pomaže pri organizaciji službe i funkcioniranju, kao i kvaliteti cjelokupne skrbi, rekao je Martin Ercegovac, glavni tehničar Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije.

Prije četiri godine krovni je Zavod prvi među zdravstvenim ustanovama uveo specijalizacije u sestrinstvu. U mreži je trenutačno 393 tehničara koji su završili program usavršavanja.

- Vjerujemo da će županijski zavodi prepoznati potrebu za time, da će se obratiti Ministarstvu zdravstva da im takvih tehničara treba i dalje na terenu, opisala je Maja Grba-Bujević, dr. med., ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Vratiti se u školske klupe za njega je bio prirodni slijed. Pacijentima poručuje: godine rada u zemaljskom, a odnedavno i zračnom timu, uz edukaciju donose i najviši standard zbrinjavanja.

- U ljudima je uvijek - mora mi doći doktor, dolazi doktor. A ne gledaju pozadinu, da zapravo uvijek skoro dobiju jednu iskusnu sestru koja dođe uz doktora, zaključio je medicinski tehničar.

U utrci s vremenom, znanje i brzina onoga tko pruža ruku spasa čine jedinu razliku.