Starenje stanovništva najveći je demokratski izazov, osobito za zdravstvene i mirovinske sustave, rekla je povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica u NSK-u.
Na konferenciji su se uvodno obratili predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica i predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Europski dužnosnici i stručnjaci složili su se o nužnosti osmišljavanja sveobuhvatne politike koja će preokrenuti negativne demografske trendove.
Šuica je istaknula da se životna dob u Europi u posljednjih 50 godina produljila za 10 godina. Govoreći s pozitivnog stajališta kazala je da se više u Europi ne ističe kako je riječ o starenju stanovništva, pa se mijenja i narativ i u skladu s njim govori o - Europi dugovječnosti.
- U svim državama članicama 2021. godine učinjen je popis stanovništva. U odnosu na prethodni popis, čak devet država članica bilježi značajan pad broja stanovnika, među njima i Hrvatska. Na regionalnoj razini situacija je još problematičnija. Neka područja bilježe opadanje stanovništva do 20%. Dodatni podaci ukazuju na ubrzanost starenja stanovništva, na sve manji broj djece, na promijenjene strukture kućanstava, o čemu sljedeći podatak je da je jedna trećina evropskih kućanstava samačka, domaćinstva često samačka kućanstva, istaknula je Šuica.
- Ne pronađemo li učinkovita rješenja da u narednim desetljećima preokrenemo negativne demografske trendove, ugrozit će se sam opstanak Hrvatske, održivost mirovinskog sustava, ekonomska vitalnost i konkurentnost zemlje. Mi smo prepoznali ovaj problem na početku našeg mandata, te shvatili koliko je on važan izazov, izjavio je premijer Andrej Plenković.
"Izazov za zdravstvene, socijalne i mirovinske sustave"
Na marginama konferencije Dubravka Šuica kazala je da su demografski izazovi prisutni u svim članicama EU-a.
- Neke se suočavaju s padom nataliteta, iseljavanjem. Za dio zemalja izazov predstavlja priuštivo stanovanje i perspektiva za mlade. No jedan od najvećih je starenje stanovništva, kazala je Šuica.
Iako je pozitivna stvar što ljudi žive dulje i zdravije nego prije, Šuica ističe da to s druge strane predstavlja "izazov za zdravstvene, socijalne i mirovinske sustave" i da će zato biti nužno "uskladiti politike i zakone" s demografskim trendovima.
Dok je broj starijih ljudi u porastu, broj rođene djece je u padu. Europska komisija objavila je u listopadu paket instrumenata o demografiji koji se temelji na većoj potpori roditeljima boljim usklađivanjem obiteljskih težnji i plaćenog rada kao i osnaživanjem mlađih i starijih generacija, što su bile središnje teme nekoliko panela na konferenciji o demografiji u Zagrebu.
Europska povjerenica naglasila je da su primarne demografske teme "obitelj, roditelji, mladi, stariji ljudi i njihov potencijal, međugeneracijska solidarnost, a onda dolazimo do četvrtog stupa - legalnih migracija".
Integracija stranih radnika - sigurnosno pitanje
- Hrvatska postaje destinacija za velik broj stranih radnika (...) Uzmite u obzir da je u Hrvatskoj 2017. izdano oko 11.000 dozvola, prošle godine 124.000, a ove godine već više od 160.000, rekao je ministar unutarnjih poslova
Davor Božinović. Kazao je da je integracija stranih radnika izazov koji muči i starije članice EU-a.
- Kad odete u bilo koji glavni europski grad, vidjet ćete da postoje odvojene četvrti u kojima zapravo žive ljudi koji su tu došli zbog zarade, ali nisu integrirani u društvo, rekao je Božinović koji je u NSK sudjelovao na panelu o legalnim migrantima i tržištu rada.
Ministar je upozorio da se strani radnici, ako ne nauče hrvatski jezik ili im se djeca ne obrazuju, osjećaju izolirano u novoj sredini te da to donosi brojne probleme - ne samo socijalne, već i sigurnosne.
Šuica je naglasila da se zakonite migracije trebaju promatrati kao "potreba", a nezakonite suzbijati.
- Nismo dovoljno spremni i sposobni vratiti ih na mjesto odakle su došli. Treba ih deportirati i problem je na koji način to odrediti, rekla je.
Šterc: Demografskim izazovima odolijevaju Irska, Slovenija, Mađarska, Izrael
Pitanje zakonitih migracija utjecat će na konkurentnost Europe u budućnosti, dodala je Šuica.
- Na koji će se način Europa nositi s rastućim gospodarstvima poput Indije, Kine, Sjedinjenih Američkih Država. Želimo biti lideri u svemu, a to je gotovo nemoguće bez upotrebe četvrtog stupa, a to je zakonita migracija, rekla je Šuica.
Demograf
Stjepan Šterc rekao je novinarima na marginama konferencije da je potrebno "što manje ovakvih predstava, a što više ključnih strateških odluka temeljenih ne na političkom osjećaju, već na znanstvenim zakonitostima". Izdvojio je Irsku, Sloveniju, Mađarsku i Izrael kao zemlje s modelima koji odolijevaju demografskim izazovima.
Jandroković: Demografija muči cijeli Europu, konzumerizam je uzeo maha
Predsjednik Hrvatskog sabora
Gordan Jandroković izjavio je da demografski problemi ne muče samo Hrvatsku, već cijelu zapadnu civilizaciju, ustvrdivši da su "konzumerizam i uživanje u životu uzeli maha, što je Europu gurnulo u inferiornu poziciju u odnosu na ostatak svijeta"
- To nije samo hrvatski problem, to je problem koji muči cijelu zapadnu civilizaciju gdje je očito konzumerizam i uživanje u životu uzelo toliko maha, da je Europu gurnulo u neku inferiornu poziciju kada je pitanju demografija, u odnosu na druge dijelove svijeta, kazao je Jandroković u Hrvatskom saboru govoreći o međunarodnoj konferenciji o demografskim problemima u Europi koju je organiziralo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.
Premda je država poduzela jako puno demografskih mjera, Jandroković ističe da treba uzeti u obzir i osobne odabire mlađih generacija, koje danas drugačije gledaju na svijet u odnosu na generacije svojih roditelja.
- Mlađi su ljudi jako izloženi zahtjevima za poslovnom aktivnošću i nešto lagodnijim životom. Oni koji će htjeti odabrati takav način života, da imaju dvije, troje ili više djece, za to će se odlučiti bez obzira na potpore koje država pruža ili ne. A bit će i onih koji će se odlučiti za samački život ili život s jednim djetetom, kazao je.
Ukoliko Hrvatska želi zadržati gospodarski rast, morat će imati dovoljno radne snage. Međutim, Jandroković napominje da nje nedostaje u onim sektorima gdje je zemlja iznimno snažna kao što su turizam i građevina.
- Donedavno to nije bilo toliko vidljivo jer su dolazili ljudi iz susjednih zemalja, iz sličnog civilizacijskog svijeta, koji su u velikoj mjeri dijelili vrijednosti karakteristične za Hrvatsku. Danas nam dolaze radnici s drugačijim navikama, drugačijim običajima i drugačijom tradicijom, stoga će bit veliki izazov socijalizirati te ljude da prihvate vrijednosti koje karakteriziraju Hrvatsku kao državu i kao društvo, rekao je predsjednik sabora.
Neke zapadne zemlje već desetljećima provode procese socijalizacije i integracije, no Jandroković je ocijenio da su ti procesi bili samo djelomično uspješni.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!