Kampanja za uvođene koordinatora onkološke skrbi u zdravstveni sustav

Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka, čime su izravno ili neizravno pogođene i njihove obitelji, ukupno oko 850.000 građana ili čak 20 posto našeg društva. Pritom je, nakon postavljanja dijagnoze, jedan od najvećih izazova "lutanje kroz sustav", odnosno pacijenti nemaju dovoljno informacija te su često prepušteni samima sebi, bez stručne podrške tijekom cjelokupnog procesa liječenja koje zahtjeva multidisciplinarni pristup.

Uvođenjem funkcije koordinatora onkološke skrbi u zdravstveni sustav, specijaliziranog zdravstvenog radnika koji bi bio ključna spona između pacijenta, liječnika i svih zdravstvenih djelatnika koji sudjeluju u onkološkoj skrbi, pacijenti bi dobili pravovremenu pomoć i podršku te se ne bi gubili u labirintu zdravstvenih institucija i administracije.

O tome kakva bi bila uloga i što bi koordinator onkološke skrbi zaista značio za same pacijente, razgovaralo se danas na stručnom panelu u organizaciji Udruge za pomoć oboljelima od raka pluća (Udruga Jedra) koja, zajedno s partnerima, pokreće kampanju "Budi glas koji vodi".

- Liječenje onkoloških bolesnika zahtjeva uključivanje i suradnju multidisciplinarnog zdravstvenog tima, od pulmologa, onkologa, patologa, radiologa, kirurga, i liječnika brojnih drugih specijalnosti, liječnika obiteljske medicine, medicinskih sestara, psihologa, farmaceuta... Pritom upravo medicinske sestre i medicinski tehničari provode najviše vremena uz pacijenta, odnosno u direktnom su i kontinuiranom kontaktu s pacijentom i članovima njegove obitelji. Pacijentima, iz razloga što u procesu liječenja sudjeluju različiti stručnjaci, ključno je osigurati specijaliziranu osobu koja bi ih vodila, povezivala s ključnim stručnjacima te im pojednostavila i olakšala tijek liječenja, kako ne bi bili prepušteni samima sebi. To bi bila uloga koordinatora onkološke skrbi. S druge strane, specijalizirana onkološka medicinska sestra mora sudjelovati zajedno s ostalim članovima tima u informiranju i edukaciji pacijenata o popratnim pojavama specifičnog onkološkog liječenja i pomoći pacijentu u boljem razumijevanju predloženog plana liječenja od strane liječnika specijalista, istaknuo je Marko Jakopović, iz Klinke za plućne bolesti Jordanovac, KBC Zagreb.

- Koordinator onkološke skrbi bio bi, zapravo, stručni "vodič" kroz sustav, koji bi pacijente usmjeravao kome se obratiti i kome ići, od sumnje do dijagnoze i liječenja. Na taj bi se način olakšao ionako težak put liječenja te poboljšala kvaliteta skrbi onkoloških pacijenata. No, za to su potrebne edukacija i specijalizacija za onkološke medicinske sestre po uzoru na zapadne zemlje, kako bi ih se osposobilo za funkciju koordinatora, za što se i zalažemo kroz u kampanju "Budi glas koji vodi", naglasila je predsjednica Udruge Jedra Sandra Karabatić.

Jakopović: U 2020. dijagnosticirano 15 posto manje karcinoma pluća

Podaci za 2020. godinu pokazuju da je u Hrvatskoj dijagnosticirano 15 posto manje karcinoma pluća u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu, a povećala se smrtnost od te bolesti, upozorio je Jakopović.

- U 2020. imali smo 3000 novooboljelih, a 2019. oko 3400 osoba. Teško je vjerovati da je incidencija raka pluća toliko pala u godinu dana, veća je vjerojatnost da se ljudi nisu javili zbog straha od korone i potresa, jer nisu mogli pristupiti zdravstvenoj skrbi ili su se bojali otići liječniku, rekao je. 

Rak pluća jedan je od najčešćih karcinoma u Hrvatskoj, na drugom je mjestu po smrtnosti, a Hrvatska ima jednu od najviših stopa incidencije u Europi.

Jakopović kaže kako je u dvije pandemijske godine ipak puno napravljeno u provedbi preventivnog programa ranog otkrivanja raka pluća.

- Unatoč pandemiji COVID-a obavljeno je 10.000 pretraga CT-om na visokorizičnim osobama. Pritom je otkriveno stotinjak karcinoma, što je u skladu sa svjetskim prosjekom ranog otkrivanja raka pluća, kazao je.