Preporuke zbog visokih temperatura u Hrvatskoj

Državni hidrometeorološki zavod upozorio je na visoke temperature u većem dijelu zemlje. Zavod za javno zdravstvo pozvao je građane na dodatan oprez. 

Za splitsku i riječku regiju na snazi je narančasto upozorenje, koje znači veliku opasnost, a za sutra je ono izdano za cijelu zemlju. Idući tjedan očekuju su temperature i do 40°C.

Dr. Vujanić: Rashladiti stan, ne izlagati se suncu, piti običnu vodu, jesti lagane obroke

U HTV-ovom Studiju 4 gostovao je kardiolog Darko Vujanić koji je dao par savjeta kako se ponašati pri visokim temperaturama. 

- Prije spavanja trebali biste napraviti da temperatura u stanu bude prihvatljivih 22 do 25 stupnjeva kako biste se odmorili. Ljudi koji to ne mogu, trebaju se hidrirati. To je apsolutno najbitnije u cijeloj priči. Hidrirati se i ne izlagati se suncu. Oni koji nisu u stanju piti običnu vodu, postoje izotonični napitci. Može se nešto malo dodati zaslađenog soka na razrjeđivanje, rekao je Vujanić.

Upozorio je pritom da nije pametno piti veće količine mineralne vode za vrijeme velikih vrućina.

- Mineralna voda u većim količinama, to je tako reći tekuća sol. Mineralna voda nije dobra za ljude koji imaju visoki tlak. A mnoštvo ljudi kojima ovako nešto prijeti, imaju i visoki tlak, a piju i lijekove protiv visokog tlaka. A da sad ne spominjem da piju i lijekove za izmokravanje, dakle diuretike koji isto tako reduciraju količinu vode u tijelu i tu nam sasvim sigurno ne pomažu u ovim vrlo vrućim, ekstremnim uvjetima. Što se tiče prehrane, preporučuje se mnogo  manjih obroka koji nisu preteški, nisu premasni, nisu na ulju niti masti, nego koji su lakši i koji se pet, šest, sedam puta na dan konzumiraju. Tu spada dosta voća i povrća, zaključio je Vujanić. 

HZJZ preporučuje kako se ponašati tijekom velikih vrućina 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je na svojim internetskim stranicama preporuke građanima kako se trebaju ponašati za vrijeme velikih vrućina. 

Potrebno je izbjegavati izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno između 10 i 17 sati.

Treba piti dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je stalno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi žeđ. Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem.

Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja, od prirodnih materijala. Ne zaboravite pokrivala za glavu (šešir, kapa) te sunčane naočale.

Ako radite ili trenirate na otvorenom, uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1,5 čaša svakih 30 minuta.

Važno je i prilagoditi temperaturu u prostoru u kojem boravite. Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću.

Danju zatvorite prozore i spustite rolete, osobito one koji su okrenuti prema suncu.

Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske.

Električnim ventilatorima najbolje se koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka.

Preporuke kroničnim bolesnicima

U posebnom riziku od posljedica visokih temperatura su kronični bolesnici, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo te napominje da kronični bolesnici moraju pripaziti i na to da redovito uzimaju propisanu terapiju.

Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.

Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. Ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući ili stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C.

Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka. Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obvezno prijavite svojem liječniku.

Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu, povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega.

Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili, pak, bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini, stoji među ostalim u preporukama HZJZ-a.

Simptomi toplinskog udara

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je i koji su simptomi toplinskog udara: 

crvena i vruća koža, glavobolja, smušenost, grčevi u mišićima, mučnina, malaksalost, razdražljivost, ubrzani puls (rad srca), ubrzano disanje, nesvjestica i tjelesna temperatura iznad 40°C.

U najvećem riziku su kronični bolesnici, posebno oni koji imaju kardiovaskularne bolesti, osobe starije od 65 godina, djeca, radnici na otvorenome, sportaši, vojnici i slično.