14:49 / 04.03.2021.

Autor: B.A./HRT/Hina

Upućena prosvjedna nota Srbiji: "Bunjevački govor nije jezik"

Gordan Grlić Radman

Gordan Grlić Radman

Foto: HTV / HRT

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je danas da je srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova prekjučer upućena nota zbog toga što je gradsko vijeće Subotice gradskoj skupštini uputilo prihvaćanje prijedloga kojim bi se izmijenio statut tako da bi se uz službenu upotrebu srpskog, mađarskog i hrvatskog jezika uvrstio i bunjevački jezik.

- Bunjevački govor nije jezik, on pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu i jedan je od dijalekata hrvatskoga jezika. Također i Bunjevci u Mađarskoj su podetnička skupina i oni se služe i nazivaju svoj jezik hrvatskim, a bunjevački je jedan od dijalekata, rekao je Grlić Radman.

Grlić Radman naveo je da su u noti istaknuli kako bi takav čin doveo u pitanje postupanje Srbije u ostvarenju obveza koje se odnose na prava hrvatske nacionalne manjine.

- Također smo kazali u toj noti da MVEP smatra da pokretanje upravo takvih inicijativa ne bi pridonosilo daljnjem unapređenju i jačanju bilateralnih odnosa između dviju država, rekao je Grlić Radman.


Dodao je kako je jučer ujutro razgovarao sa srbijanskim ministrom vanjskih poslova Nikolom Selakovićem te da će mu se javiti nakon povratka s puta u Berlin.

Grlić Radman naveo je da u Vojvodini temeljem statuta svaka nacionalna manjina koja želi proglasiti svoj govor službenim mora imati 15 posto, što ovdje nije slučaj - onih koji se nacionalno deklariraju kao Bunjevci nešto je malo više od 9 posto.

- Prema tome, ovo nije u skladu sa statutom, nego je to određeni politički akt, rekao je Grlić Radman.

Ministar je rekao kako je naš veleposlanik već sinoć nazvao i rekao da će se takva inicijativa vjerojatno povući.

Vlasti u Subotici pokrenule uvođenje bunjevačkog jezika u službenu uporabu

Vijećnici Skupštine Grada Subotice usvojili su u četvrtak, uz protivljenje predstavnika DSHV-a, Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriju grada.

Prvi korak ka uvođenju bunjevačkoj jezika kao četvrtog službenog jezika na području Grada, uz srpski, mađarski i hrvatski, bit će formiranje povjerenstva čiji je zadatak pripremiti nacrt akta o promjeni Statuta, da bi se o tome izjasnilo Gradsko vijeće i uputilo ga Skupštini grada na odlučivanje. 

Prijedlog o izmjeni Statuta uvođenjem bunjevačkog jezika podnio je gradonačelnik Subotice Stevan Bakić 23. veljače, na inicijativu Bunjevačkog nacionalnog vijeća, a Skupština Subotice usvojila je taj prijedlog s 58 glasova 'za' te dva 'protiv'. 

Toj se inicijativi oštro protive Demokratska stranka Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a prema stajalištu hrvatskoga veleposlanika u Srbiji Hidajeta Biščevića, prijedlog je zakonski i pravno neutemeljen. 

Gradski vijećnik, ujedno i predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca, Mirko Bajić ocijenio je da uvođenjem bunjevačkog jezika bunjevačka nacionalna manjina konačno postaje priznata i ravnopravna u Subotici i u Republici Srbiji, kojoj je nazvao matičnom državom Bunjevaca. Oni su, po njegovim riječima, kao autohtoni narod, kao nacionalna manjina, ravnopravni sa svim drugim nacionalnim manjima u Srbiji, da imaju svoju kulturu, tradiciju i jezik.

Hrvatski veleposlanik u Srbiji Hidajet Biščević u izjavi za Hrvatsku riječ ocijenio je ranije kako je inicijativa zakonski i pravno neutemeljena, te da u sebi nosi neželjene i negativne političke i društvene posljedice po cjelinu zajedničkih interesa hrvatske zajednice u Srbiji. 

Inicijativi subotičkog gradonačelnika protive se i u Hrvatskom nacionalnom vijeću, najvišem zastupničkom tijelu Hrvata u Srbiji, videći taj prijedlog kao političku odluku. 



Zaštita radnika migranata 


Grlić Radman izvijestio je i o točkama sa zatvorenog dijela sjednice. 


Europska komisija podignula je prošle godine tužbu protiv Austrije pred Sudom EU-a zbog diskriminacije stranih radnika u visini isplaćenih dječjih doplataka, a Hrvatska je u listopadu prošle godine Sudu EU-a "podnijela zahtjev za intervenciju u potpori zahtjeva EK, tužitelja u predmetu".


Prema zakonskim izmjenama u Austriji, stranci i državljani Unije zaposleni u Austriji primaju umanjeni dječji doplatak ako im djeca ne žive u Austriji.


Prema EK, to zakonodavstvo nije u skladu s propisima EU-a jer država ne može smanjiti doplatke na osnovi toga što članovi obitelji zaposlenog žive izvan te zemlje.


U siječnju ove godine, Sud EU-a je odobrio intervenciju Hrvatske, a intervencijski podnesak MVEP je izradio sa Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade, rekao je Grlić Radman. 


Hrvatska podržava tužbe Komisije protiv Austrije jer su zakonskim izmjenama te zemlje "hrvatski radnici migranti, kao i radnici migranti iz ostalih članica EU-a dovedeni u neravnopravni položaj glede primitaka na ime obiteljskih davanja i stjecanja socijalnih i poreznih olakšica", istaknuo je hrvatski ministar. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!