Plenković: Sigurnost hrvatskih vojnika je prioritet

Predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a komentirao je sve aktualne političke teme koje zanimaju građane. Od intervencija Vlade protiv rasta cijena energenata, preko sigurne repatrijacije hrvatskih državljana i vojnika, do Darija Zurovca. Premijer je jasno poručio da je prioritet Vlade zaštita građana i stabilnost države.

"Vlada će i dalje pratiti situaciju oko cijena goriva"

Premijer Andrej Plenković kazao je, nakon što je Vlada ponovno uvela regulaciju cijena osnovnih goriva radi zaštite građana i gospodarstva od naglih skokova cijena nafte, da će pratiti i dalje situaciju te sukladno okolnostima donositi nove odluke.

Podsjetimo, Vlada je na sjednici jutros ponovno uvela regulaciju najviših maloprodajnih cijena goriva, nakon što su cijene nafte znatno porasle zbog napada SAD-a i Izraela na Iran. Prema novim, reguliranim cijenama, benzin eurosuper od sutra pa u idućih 14 dana koštat će 1,50 eura po litri. To je četiri centa više nego sada. Bez vladinih mjera koštao bi 1,55 eura.

Eurodizel poskupljuje za sedam centi, na 1,55 eura po litri, a bez vladinih mjera koštao bi 1,72 eura. Sadašnja cijena je 1,48 eura za litru. Plavi dizel za poljoprivrednike i ribare koštat će 89 centi, što je devet centi više nego sada, a cijena nije regulirana koštao bi 1,06 eura.

Nova cijena plina za boce od sutra je 2,40 eura za kilogram što je dva centa više nego sada te 18 centi manje od cijene kakva bi bila bez vladinih mjera. Najviša maloprodajna cijena plina za spremnike bit će 1,70 za kilogram što je tri centa više nego sada i 17 centi manje nego bez regulacije. Za benzine s više oktana te sva premium goriva cijene se i dalje mogu formirati slobodno.

Ujedno, u Uredbi o visini trošarine na energente i električnu energiju, promijenila je visinu trošarine za dizelsko gorivo, na 386,13 eura za tisuću litara. Vlada tako snižava visinu trošarine za najprodavaniji energent dizelsko gorivo, za razdoblje od 10. ožujka do 23. ožujka 2026., i to za 20 eura na tisuću litara dizelskog goriva odnosno 0,02 eura po litri dizelskog goriva. Uredba je na snazi od 10. ožujka do 23. ožujka te se za vrijeme njezinog važenja očekuje smanjenje prihoda državnog proračuna od trošarine na energente u iznosu od 1,95 milijuna eura.

- Mi smo ove poteze povukli nakon što smo punih tjedan dana detaljno pratili zbivanja, računali s našim stručnjacima - Agencijom za ugljikovodike, Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom financija - posljedice koje će se dogoditi. Temeljem velikog iskustva iz ranijih godina, odlučili smo intervenirati odmah danas, kazao je Plenković.

Pojasnio je da kriza s cijenama goriva proizlazi iz činjenice da kroz Hormuški tjesnac u ovom trenutku tankeri ne mogu proći, pa na tržištu nedostaje otprilike 20 posto nafte ili derivata.

- tako da primjerice Indija, koja skoro 50 posto svoje nafte uvozi, a riječ je o najmnogoljudnijoj zemlji u svijetu koja dobiva naftu upravo iz tog pravca, bilježi nedostatak nafte. A kad nafte ima manje, a potražnja je velika, cijena ide gore, konstatirao je.

- Nadamo se da ova situacija neće trajati predugo. Mi ćemo dva tjedna pratiti situaciju i sukladno okolnostima donositi nove odluke da zaštitimo građane i gospodarstvo, poručio je Plenković.

Otkrio koliko je koštala evakuacija Hrvata s Bliskog istoka

Plenković se osvrnuo i na repatrijaciju hrvatskih državljana s područja pogođenih ratom, istaknuvši da je operacija provedena brzo i organizirano.

- Sve hrvatske građane vratili smo u Hrvatska u roku od četiri do pet dana, rekao je premijer.

Dodao je kako je država financirala ukupno pet avionskih letova za evakuaciju građana, a trošak operacije iznosio je oko 856 tisuća eura.

- Ukupan broj hrvatskih državljana koji se vratio je 870, s njima se vratio 101 državljanin trećih zemalja. Svi oni koji su ostali su ostali na vlastitu odgovornost. U slučaju da se situacija dalje zakomplicira možemo ponovno reagirati, naveo je i dodao da je riječ o najvećoj i najuspješnijoj repatrijaciji državljana iz ratom pogođenih područja.

Premijer je naglasio da je prioritet Vlade bio osigurati siguran i brz povratak hrvatskih državljana iz ratom pogođenih područja.

"Sigurnost hrvatskih vojnika je prioritet"

Plenković komentirao je i evakuaciju hrvatskih vojnika, istaknuvši da su svi pripadnici kontingenta na sigurnom.

Naglasio je kako se situacija kontinuirano prati te da će se vojnici vratiti u Hrvatska kada za to budu stečeni potrebni uvjeti.

Premijer je poručio da je sigurnost hrvatskih vojnika prioritet te da će se sve daljnje odluke donositi u skladu s razvojem sigurnosne situacije na terenu.

O Zurovcu: Projekt nije bio uvjetovan politikom

Predsjednik Vlade komentirao je pitanje o Dariju Zurovcu i prelasku u vladajuću većinu kako bi dobio projekt.

- Ta izjava bila je politički gaf. Ponovit ću... Idite u Grad Zagreb, gdje je Možemo dobio povjerenje pa neka kažu koja je to diskriminacija oko projekata koje su dobili. Kako je to Vlada RH diskriminirala Zagreb? Te teze o diskriminaciji onih dijelova Hrvatske gdje su izbore dobili oni koji nisu dio većine, obične su obmane i laži. Imamo problem da se ljudi bore s činjenicama, poručio je.

Naglasio je da projekt "Zurovčeka" ničime nije bio uvjetovan.

- Taj projekt je u aktivnostima Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture, dodao je. 

O cijenama struje i plina 

Plenković je komentirao i moguće poskupljenje struje u travnju, istaknuvši da još ima vremena za donošenje odluka.

- Što se tiče cijena struje i plina, već smo uputili u Hrvatski sabor prijedlog zakona da stopa PDV-a ostane najniža, rekao je premijer.

Plenković je naglasio kako je Vlada prije aktualne krize bila u fazi postupnog otpuštanja mjera te da će glavni fokus i dalje biti zaštita građana, dok se prati situacija na tržištu energenata.

Odbio polemiku s Milanovićem oko vojnika

Predsjednik Vlade odbio je komentirati izjave predsjednika Zorana Milanovića o povlačenju vojnika.

- Ne bavim se time, niti kanim, niti je to moj posao, zaključio je premijer. 

Radman: Hrvatska održava diplomatske odnose i s Rusijom unatoč agresiji na Ukrajinu

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman uoči sjednice Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednica komentirao je poziciju Hrvatske u aktualnim odnosima na Bliskon istoku.

Istaknuo je kako Hrvatska vodi diplomaciju u skladu sa standardima 21. stoljeća te naglasio važnost održavanja komunikacijskih kanala među državama.

- Mi imamo diplomatske odnose koji su primjereni 21. stoljeću. Jedno su diplomatski odnosi koji su tradicija i koji uvijek moraju imati kanal komunikacije. Tako, primjerice, imamo i ruskog veleposlanika ovdje, unatoč činjenici da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu, rekao je Grlić Radman.