Plenković: Ulazak u Schengen velik uspjeh za Hrvatsku

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković rekao je uvodno na sjednici Vlade da se sa zadovoljstvom želi osvrnuti na jučerašnju jednoglasnu odluku Vijeća Europske unije za unutarnje poslove i pravosuđe o ulasku Hrvatske u Schengen. 

Plenković: Schengen je velik uspjeh za Hrvatsku

Dodao je da je Hrvatska dobila još jednu potporu EU-a i da ćemo od 1. siječnja 2023. postati članica šengenskog područja.

- To znači da smo mi unutar 420 milijuna ljudi zemalja članica šengenskog prostora koji imaju slobodu kretanja, poručio je Plenković.

Zahvalio je svima koji su podržali Hrvatsku na tom putu.

Rekao je kako je to velik uspjeh, realizacija strateških ciljeva, Vladina programa, višegodišnjih napora Hrvatske da ostvari ciljeve dublje integracije.

Plenković je podsjetio kako Hrvatska ima osamdeset posto robne razmjene s članicama šengenskog prostora, a 75 posto turista dolazi u Hrvatsku iz članica šengenskog prostora, što za njih znači jednostavniji i brži dolazak.

- Pelješki most, povezivanje hrvatskog teritorija i juga Dubrovačko-neretvanske županije, europodručje, postupna zamjena kune eurom, proces koji je trajao pet i pol godina i sada Schengen, rekao je Plenković.

Prisjetio se i hrvatskih branitelja, rekavši kako da bez njih svega ovoga ne bi bilo.

- Mislim da možemo biti ponosni na sve ono što smo zajednički u ovom pogledu učinili, poručio je. 

"1. siječnja trenutak je značajne promjene međunarodnog položaja RH"

Plenković je naglasio kako se je održao jako dobar sastanak s udrugama osoba s invaliditetom.

- Konstatirali da u Hrvatskoj ima 624 tisuće osoba s invaliditetom. To je šesnaest posto ukupnog stanovništva. Mi smo uz visoki stupanj povjerenja i partnerstva, mnoge probleme smo rješavali zajedno i uvijek s ciljem da unaprjeđujemo položaj osoba s invaliditetom, kazao je.

Osvrnuo se, između ostalog, i na dva tužna događaja, smrt generala Pavla Miljavca, te je još jednom obitelji izrazio sućut te zahvalnost za sve što je učinio za Hrvatsku, te pad MiG-a 21.

Istaknuo je zadovoljstvo jer su piloti preživjeli i dobro su te ponovio da u Hrvatsku uskoro stižu francuski Rafalei.

Hrvatski predsjednik Vlade osvrnuo se i na boravak ministra financija Marka Primorca u SAD-u. Pozdravio je potpisivanje Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a, koje su u Washingtonu potpisali ministar financija Marko Primorac i podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u američkom State Departmentu Jose W. Fernandez, a što će biti značajan iskorak u osnaživanju gospodarske suradnje dvije države.

Plenković je naglasio da je 1. siječnja trenutak značajne promjene međunarodnog položaja Republike Hrvatske.

Plenković poželio sreću Vatrenima

Predsjednik Vlade komentirao je i Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru.

Čestitao je hrvatskoj reprezentaciji na kvalificiranju u četvrtfinale Svjetskog prvenstva. Dodao je kako je veliko očekivanje od današnje utakmice i poželio je sreću Vatrenima.

- Želimo svu sreću hrvatskoj reprezentaciji koja nam je već pružila fantastične doživljaje, dodao je. 

Plaće ne više obvezno na tekući račun 

Vlada u konačnom prijedlogu izmjena zakona o porezu na dohodak, predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić podsjetio je u četvrtak na sjednici vlade da se prema sadašnjim propisima plaće mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.

- Budući da je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužni niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, predlaže se da se ta obveza ukine odnosno da se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi, rekao je Zrinušić.

Administrativno rasterećenje obuhvatit će sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitaka, dodao je.

Vlada je već u prvom čitanju uz ostalo predložila povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Taj iznos povećao bi se tako da se određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24 tisuće kuna. Sukladno tome, prilagodio bi se i iznos primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15 na 24 tisuće kuna.

Predloženim izmjenama prvenstveno se želi potaknuti mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija, na veći angažman na tržištu rada i to posebno ljeti u turizmu, kažu u vladi.

Također, ne bi se oporezivo ni dohodak do 10 tisuća kuna ostvaren prodajom viška električne energije koju građani proizvedu u iz solarnih panela na kućama i koji kao više koji im nije potreban šalju u mrežu.

Povećanje materijalnih prava za pojedine skupine zaposlenih roditelja 

Povećanje materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa 70 posto (2328 kuna) na 125 posto proračunske osnovice (4157 kuna) predlaže Vlada zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je sa sjednice u petak uputila u hitnu saborsku proceduru.

Povećanje se odnosi na novčanu naknadu roditeljima djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života te na novčanu naknadu za vrijeme prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta do treće godine života djeteta.

Također, povećava se novčana naknada roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, a povećava se i naknada plaće u slučajevima u kojima roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje).

Povećava se i naknada zaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta onih osoba koje su na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

- Predloženo povećanje materijalnih prava usmjereno je prema ranjivim kategorijama i predviđa se da će proizvesti značajan pozitivan učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika, rekla je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

Za provedbu zakona, čija se primjena očekuje početkom iduće godine, potrebna su dodatna sredstva u iznosu od 144,5 milijuna kuna u idućoj te po 157,7 milijuna kuna u 2024. i 2025. godini.

Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 

U hitnu je saborsku proceduru Vlada uputila izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje se odnose na usklađenje sa Zakonom o socijalnoj skrbi te Zakonom o vatrogastvu.

Kod prvog se usklađenje odnosi na raspodjelu poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na financiranje decentralizirane funkcije socijalne skrbi tako da se udio za domove za starije osobe, počevši od iduće godine, povećava sa 0,6 na 0,8 posto.

Kod usklađenja sa Zakonom o vatrogastvu, predlaže se da se sredstva iz udjela za decentraliziranu funkciju vatrogastva, koji iznosi jedan posto, ne mogu preraspodijeliti na ostale decentralizirane funkcije već se mogu koristiti isključivo za financiranje vatrogasne mreže.

Također, izmjenama se predlaže da se u parametre za izračun i preraspodjelu sredstava fiskalnog izravnanja uključi prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koja bi općina odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.

- Cilj mjere je unaprijediti model za izračun sredstava fiskalnog izravnanja tako da jedinice lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave ulože maksimalni napor u povećanje svojih prihoda u okviru zakonom propisanih granica. Cilj je i pravednija raspodjela sredstava fiskalnog izravnanja, rekao je Zrinušić.

Strategijom digitalne Hrvatske do 2032. digitalno društvo i gospodarstvo

Vlada je u usvojila i u Sabor uputila prijedlog strategije digitalne Hrvatske do 2032. godine čiji su strateški ciljevi razvoj inovativnoga digitalnog gospodarstva i javne uprave, povećanje dostupnosti i uporabe optičkih i 5G mreža te digitalnih kompetencija stanovništva.

Nositelj izrade te strategije je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD), čiji je državni tajnik Bernard Gršić na Vladi naglasio da ta strategija sadrži i viziju po kojima bi Hrvatska do 2032. trebala postati digitalno društvo s digitalnim kompetencijama za život i rad u digitalno doba.

- Strategija je usklađena i s ciljevima nacionalne razvojne strategije, a njezina izrada je bila participativna, s uključenim širokim krugom zainteresiranih, od tijela vlasti, akademske zajednice i gospodarstva do pojedinaca, odnosno ukupno 140 sudionika iz više od 40 institucija, kazao je Gršić.

Provedbom politika i ostvarivanjem ciljeva iz tog strateškog dokumenta udio ICT sektora do 2032. u BDP-u bi se trebao povećati na 13 do 15 posto, za razliku od 2019. kada je bio oko 4,5 posto, a prema ranijim izjavama iz SDURDD-a i procjenama, za provedbu te strategije do 2032. trebalo bi oko sedam milijardi kuna.

- Strategija je usklađena i s ciljevima nacionalne razvojne strategije, a njezina izrada je bila participativna, s uključenim širokim krugom zainteresiranih, od tijela vlasti, akademske zajednice i gospodarstva do pojedinaca, odnosno ukupno 140 sudionika iz više od 40 institucija, kazao je Gršić.

S obzirom na ciljeve očekuje se i da nova strategija pridonese da Hrvatska do te godine postane zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave, pri čemu je važno da se u digitalne procese, uz gospodarstvenike, aktivno uključe sve razine vlasti i građani.

Time bi Hrvatska prema očekivanjima trebala i dostići europski prosjek u DESI indeksu stupnja digitalizacije EU, za razliku od sada kada je po tom indeksu na 21. mjestu od 27 članica EU.

Stoga je i od četiri cilja te strategije razvoj digitalnih vještina kod građana označen jednim od najvažnijih zadataka da bi se digitalizacija dobro razvijala i odvijala, odnosno građani moraju razumjeti što digitalizacija donosi i da se znaju koristiti tehnologijom, a za što pak u zemlji treba biti dobra povezivost i još bolja dostupnost interneta.

Ta strategija ako se dobro provede trebala bi pridonijeti i boljoj ukupnoj poziciji ICT sektora u hrvatskom gospodarstvu, ali i zadržavanju ICT stručnjaka u zemlji, za što je važno i da se taj sektor porezno, regulatorno i parafiskalno rastereti.

Vlada u Sabor uputila paket zdravstvenih zakona

Vlada je uputila u Sabor paket zdravstvenih zakona ključnih za ostvarivanje zadaća u zdravstvenoj reformi, koje uključuju financijsku održivost sustava, jačanje javnoga zdravstva i prevencije, reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse.

- Prijedlozi izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju nisu ni početak niti završetak reforme, no predstavljaju važan dio u procesu promjena u zdravstvenom sustavu, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici Vlade.

Predloženim zakonskim izmjenama prenose se osnivačka prava općih bolnica s jedinica lokalne samouprave na Hrvatsku. Cilj je racionalnije i kvalitetnije iskorištavanje postojećih kapaciteta u općim bolnicama te unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi reorganizacijom modela upravljanja općim bolnicama.

Prijenos osnivačkih prava sa županije na državu, u slučaju općih bolnica, omogućit će objedinjenu javnu nabavu, uspostavit će se nova kategorizacija bolnica i formirati centri izvrsnosti.

Radi osiguranja uključenosti jedinica lokalne samouprave u rad općih bolnica uređuje se da jedinice lokalne samouprave daju mišljenje u postupku imenovanja i razrješenja ravnatelja opće bolnice na svom području.

Predlaže se i povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite s 2000 kuna na 4000 kuna, čime će se pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava.

Domovi zdravlja značajno će proširiti djelatnosti

Svaka županija imat će po jedan dom zdravlja, koji će moći imati i svoje podružnice ako se radi o otocima ili drugim zahtjevnim geografskim situacijama. Domovi zdravlja značajno će proširiti djelatnosti, trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge.

Mijenja se i model ugovaranja s bolnicama, gdje će težište biti na kvaliteti rada i rezultatima, a ne na kvantiteti i limitima.

Prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju trebao bi se u prvom saborskom čitanju naći već idućega tjedna, najavio je premijer Andrej Plenković.

- Pristupamo zakonskim izmjenama kako bismo počeli s osnovnim organizacijskim promjenama i kako bismo osigurali financijska sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koja su nužna za kvalitetnu promjenu u zdravstvu i realizaciju ciljeva reforme, rekao je Beroš.

Ponovio je kako je cilj reforme održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu, jačanje javnog zdravstvenog sustava, zaokret prema preventivi i ranom otkrivanju bolesti, jačanje primarne zdravstvene zaštite, uz reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse.

Beroš je istaknuo da se u cijelosti uvažavaju i implementiraju obaveze preuzete u nizu programskih i strateških dokumenata. Izdvojio je ciljeve iz programa Vlade za ovaj mandat od 2020. do 2024., zatim preporuke Vijeća EU-a za Hrvatsku, Nacionalni plan reformi za 2022., kao i Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030.

Za poljoprivrednike dva programa pomoći vrijedna ukupno 300 milijuna kuna

Vlada je donijela dva programa potpore namijenjena poljoprivrednicima pa je tako za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda namijenjeno 200 milijuna kuna, a za ublažavanje šteta od suše 100 milijuna.

- Program državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda predlaže se zbog iznimnog rasta cijena energenata koji je u 2022. dodatno ubrzan zbog ruske agresije na Ukrajinu, rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Subjekti u preradi poljoprivrednih proizvoda, kakao je navela, dovedeni su u situaciju manjka likvidnosti i potencijalnog generiranja gubitaka.

- U prerađivačkoj industriji zaposleno je gotovo 92 posto svih zaposlenih u industriji u Hrvatskoj, pri čemu se najveći dio, gotovo 16 posto, odnosi na prehrambeno - prerađivačku industriju, rekla je Vučković napominjući kako je očekivanih prihvatljivih korisnika potpore oko 900.

Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih sredstava, a program je vrijedan 200 milijuna kuna.

Za ublažavanje šteta od suše 100 milijuna kuna

Program potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje štete od suše u 2022. godini vrijedan je 100 milijuna kuna, a omogućit će ublažavanje posljedica šteta i to na prinosima kukuruza, soje, suncokreta, voća, povrća, šećerne repe i duhana.

Vučković je navela kako je prema podacima iz registra šteta od prirodnih nepogoda u 2022. godini, 17 županija proglasilo prirodnu nepogodu suša za područja ukupno 281 jedinice lokalne samouprave.

Štete od suše su negdje i do 100 posto u odnosu na trogodišnje prosjeke, a poljoprivredni proizvođači najčešće su prijavljivali štete na proljetnim ratarskim kulturama, duhanu, voću i povrću.

Vlada je danas u Sabor uputila i nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi kojima se omogućuje pravovremena primjena odobrenog nacionalnog strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike vrijednog 3,75 milijardi eura a čija primjena počinje 1. siječnja.

Ujedno se pravno uređenje ekološke proizvodnje i označivanja ekološke proizvodnje usklađuje s posljednjim izmjenama pravne stečevine EU, uvodi se novi upisnik posjednika žitarica, uljarica i njihovih proizvoda itd.

Hitna nabava sustava protuzračne obrane kratkog dometa

Radi hitne nabave raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa od Francuske, Vlada je na sjednici u petak donijela odluku o preraspodjeli proračunskih sredstava za ovu godinu te dala suglasnost MORH-u za preuzimanje obveza na teret proračuna u razdoblju od 2024. do 2026.

- Okolnosti koje su se dogodile agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu i pad besposadne letjelice u Zagrebu ukazale su kako je nužno i neophodno prilagoditi prioritete i planove opremanja Hrvatske vojske. Stoga je nabava raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa postavljen kao najviši prioritet opremanja u kratkoročnom razdoblju, objasnio je odluke ministar obrane Mario Banožić.

Francuska je u okviru implementacije Hrvatsko-francuskog strateškog partnerstva, Političke deklaracije potpisane krajem studenoga prošle godine, ponudila Hrvatskoj jačanje suradnje u obrambenim pitanjima te "nastavno na program nabave borbenih aviona Rafale, odobrila i donaciju lansera sustava kratkog dometa originalnog proizvođača MBDA France, za zaštitu zrakoplovne baze u kojoj će se nalaziti avioni Rafale".

- U skladu s potrebama, OS RH iskazale su zahtjev za prioritetnom nabavom lansera sustava kratkog dometa Mistral i raketa Mistral 3. Navedena nabava je hitna i neodgodiva mjera koja je dugoročno sigurnosno i obrambeno važna za Hrvatsku , naglasio je Banožić.

Nabava obuhvaća isporuku raketa Mistral 3 i lansera sustava kratkog dometa s najnovijom termalnom kamerom, sustavom za šifriranu elektroničku identifikaciju ciljeva i kompletom za koordinaciju zapovijedanja i upravljanja. Osiguran je i paket integrirane logističke potpore, obuku osoblja i tehničku potporu proizvođača.

- Ovaj sustav jednostavno se integrira s MBDA sustavom srednjeg dometa vertikalnog lansera MICA koji koristi iste rakete kao avioni Rafale, čime se pojednostavljuje logistička i operativna potpora te održavanje, istaknuo je ministar.

- Avionima Rafale i zemaljskim sustavom Mistral će se ostvariti već provjerena integracija sustava protuzračne obrane kroz jedinstvenost načela uporabe i održivosti, dodao je.

- Osim povećanja sposobnosti zaštite zračnog prostora, naglasio je, nabava raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa Mistral omogućuje i dostizanje zahtijevane razine NATO Ciljeva sposobnosti.

- Ponuda za nabavu raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa za sklapanje ugovora iznosi 53.850.000 eura s otplatnim rokom od pet godina, a obveze Ministarstva obrane uključuju i ekonomsko povećanje cijena i porez na dodanu vrijednost te tako ukupne obveze Ministarstva iznose 71.957.138 eura, naveo je ministar.

U ovoj godini te obveze iznose 16.155.000 eura, u idućoj 17.687.157 eura, u 2024. godini 12.471.705 eura, u 2025. godini 23.823.510 eura te u 2026. godini 1.819.766 eura.