Stožer: Uskoro nova odluka o prelasku granice zbog nove varijante virusa

26.11.2021.

10:53

Autor: V.G./HRT

Stožer civilne zaštite
Stožer civilne zaštite
Foto: Igor Soban / PIXSELL

U posljednja 24 sata zabilježeno je 5,460 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 34.731. Među njima je 2.496 pacijent na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 325 pacijenta. Preminulo je 75 osoba.



- Ukupno je preminulo 10.644 osoba. Među preminulima je 14 cijepljenih, jedan s čak tri doze, a jedan djelomično, rekla je Vera Katilinić Janković.

Broj osoba u samoizolaciji je 27,732. Ukupno se oporavilo 549.100 osoba, od toga 5.607 u posljednja 24 sata. Do danas je ukupno testirano 3.411.379 osoba, od toga 13.771 u posljednja 24 sata.

Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, rekao je da u ovom tjednu imamo 10% više novooboljelih nego o prethodnom tjednu. 14-dnevna incidencija na 100.000 stanovnika je 1619,17. Najvišu imaju Međimurska i Zagrebačka županija, a najnižu ima Istarska županija. Hrvatska u EU zauzima 23. mjesto po 14-dnevnoj stopi incidencije. Najnižu imaju Švedska i Španjolska, a najvišu Austrija i Slovenija. Prema ukupnoj stopi smrtnosti, Hrvatska u EU zauzima 2. mjesto s 2588.6.

Udio pozitivnih u ukupno testiranima u zadnjih 24 sata je 39,6%. U posljednja 24 sata od ili s COVID-om je preminulo 75 osoba, od kojih 60 nije cijepljeno niti jednom dozom, a ukupno 61 nije završilo cijepljenje ili 81,3%. Od 37 preminulih u dobi od 80 i više godina 34 nisu bili cijepljeni niti jednom dozom tj 92%.

U zadnja 24 sata 34 osobe stavljene su na respirator, od toga 26 nije cijepljeno niti jednom dozom.


Davor Božinović rekao je da će Stožer danas donijeti odluku o ograničenju prelaska državne granice s obzirom na pojavu nove varijante koronavirusa o kojem u ovom trenutku nema novih podataka.

- Ali ima potencijal da bude i zaraznija od delta varijante, stoga i na razini EK-a će se donijeti određena preporuka za države članice, a mi ćemo u našoj odluci navesti zemlje iz kojih će biti ili zabranjen ili ljudi koji dolaze, recimo da su hrvatski državljani, morat će ići u 14-dnevnu karantenu uz obvezu testiranja. Odnosi se na dolaske iz južne Afrike, Bocvane, Svatini, Lesoto, Namibije, Zimbabvea i Hong Konga, rekao je ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović.

Govorio je i o COVID potvrdama. 

- U ovom trenutku se vode razgovori, a objavljen je i prijedlog vijeća EU o koordiniranom pristupu za poticanje slobodnog kretanja. Kao što smo mogli vidjeti, dosad su države članice izdale 650 milijuna COVID potvrda, prema istraživanju Eurobarometra, trećina ispitanika složilo se da je digitalna COVID potvrda najbolji osiguravatelj za putovanja u EU: one se osim za olakšavanje kretanja koriste i u svrhe na nacionalnoj razini. Ovi razgovori vode se vezano uz prijedlog da COVID potvrde vrijede do 9 mjeseci nakon primanja prve doze cjepiva, dodao je Božinović.

- Novim prijedlogom će se preporučiti prelazak s mjera ograničavanja, pristup temeljen na osobi će biti takav da će se zapravo manje ograničavati dolasci, putovanja iz određenih područja, ali će se više voditi računa o svakom pojedinačnom dolasku, o svakoj pojedinačnoj osobi. To ne znači da će ECDC izbaciti kriterij po državama, on će biti u okviru preporuka. Vodit će se karta o tome kakva je epidemiološka situacija u pojedinoj državi, s tim da će se te karte izrađivati ne samo prema broju novooboljelih ili broju pozitivnih testova, nego i prema broju osoba koje su cijepljene. Na temelju toga će države biti svrstavane u kategorije od žute do tamnocrvene, a na razini EU-a će se uvoditi kriterij postotka cijepljenja koji će pokazivati i to kakva je epidemiološka situacija u zemlji članici, rekao je Božinović.

- Državama članicama ostavit će se na njihovu nacionalnu odluku da te države koje imaju visok broj zaraženih, visok postotak pozitivnih među cijepljenjima, znači da same donesu odluku o putovanjima u te ili iz tih zemalja, rekao je Božinović.

- Pretpostavljam da će se odluka o COVID potvrdama uvesti sredinom prosinca. Spominje se datum 16.12. Važno je da imamo u vidu da će se takve preporuke donijeti uskoro, kaže Božinović.

Nema odluka o tome kako će izgledati održavanje adventskih manifestacija, rekao je Božinović, dodavši da se one održavaju na otvorenom.

- Organizatori Adventa, koji to rade po različitim gradovima, su u kontaktu s lokalnim stožerima i znaju da je uputa da se učini sve da ne bi došlo o prekomjernog okupljanja. Ako se pridržavamo osnovnih mjera, smanjio bi se i rizik širenja koronavirusa, ističe Božinović.

- Osoba koja je preboljela COVID je mogla dobit COVID potvrdu. Ako se netko cijepio s još jednom dozom, u tom slučaju se računa da je osoba primila tri doze. U tom slučaju se njemu izdaje COVID potvrda na godinu dana. Ne znam kakav će biti tekst EU pravila, ali mislimo da će trajati godinu dana, rekao je Capak.

- Vidjet ćemo što će u svim tim situacijama biti konkretno rješenje. O tome se razgovara, sredina prosinca je ciljani datum kad bi se ta odluka donijela, rekao je Božinović.

- Nakon preboljenja taj razmak između cijepljenja može biti duži, mi predlažemo 3 do 6 mjeseci, rekao je Capak.

Kome se može narediti cijepljenje?

- Nakon konzultacija zaključili smo da nam nedostaje pravnik. Ono što je bila tema je bilo odati novu sigurnosnu mjeru. Postoje dodatni elementi koji moraju opisati život te mjere. Ako mjera nema dodir sa stvarnošću, to nije dobro. Zakon je u e-savjetovanju, u prvom danu stiglo je više od 400 pitanja i prigovora, analizirat će se i dati odgovori na sva pitanja.  Tada nam dozvolite da komentiramo sve odrednice tog zakona, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

- Apsolutno nisam sudjelovao u izmjenama zakona, to su radili pravnici. Ako postoji prijepor, dovest ćemo pravnike pa neka oni odgovore na to pitanje, rekao je Beroš, a Božinović je dodao da će danas tijekom dana dostaviti obrazloženje pravnika.

- Trebali smo i mi imati odgovor, ali od jutra se bavimo drugim hitnim stvarima, zakon je u javnom savjetovanju, i svaka će se primjedba uzeti u obzir i na nju dati pisani odgovor. Obveza je na kraju savjetovanja da se odgovori svima koji su se javili, rekao je Božinović.

- Zakon dalje ide u u verifikaciju u Sabor. Odgovore ćete sigurno dobiti, poručio je Beroš.

- Ne bih rekao da hrvatski građani nisu dobrodošli u neke druge zemlje. Znamo iz iskustva da je bilo situacija kada je Hrvatska bila stavljena na crvenu listu, pa sjetimo se kako je završila turistička sezona 2020. godine. Nemam podatak o lažnim potvrdama, no činjenica je da se QR kod ne može falsificirati. Može se falsificirati tako da se osoba lažno predstavi. Policija vodi računa o svakoj detekciji toga. Tu svima treba biti jasno da se radi o kaznenom djelu krivotvorenja službene isprave, za koje postoji kazna i do 3 godine zakona, izjavio je Božinović.

Koliko je detektirano lažnih COVID potvrda?


- Nemam podatak taj sad, QR kod se ne može falsificirati. Znamo da je bilo nekakvih fotokopija, na svaku dodaju policija postupa i tu treba biti svima jasno da se radi o kaznenom djelu krivotvorenja službene isprave za koje je zapriječena kazna do tri godine zatvora, rekao je Božinović.

Novi soj

Alemka Markotić osvrnula se na pojavu novog soja koronavirusa. Rekla je da je dobra stvar da ni u južnoj Africi još nije zabilježen velik broj zaraženih.

Fuchsov prijedlog 

- Ta inicijativa je došla od strane ministarstva obrazovanja u HZJZ i mi jesmo o tome razgovarali. Ako bi se takva odluka donijela za obrazovanje, znači da bi se morala donijeti za sve ostale. Razvoj imuniteta nakon prve doze ide sporo i to ne može biti prvi dan nakon cijepljenja. Mi smo to dopuštali za granicu, ali to je drugo, ako se držite mjera, ne idete na velike skupove, nećete prenijeti bolest. Ovdje je to nešto drugo i rizik je veći, nismo još donijeli konačnu odluku. Epidemiološki ne bi bilo dobro da to bude prvi dan nakon cijepljenja, rekao je Capak.

Božinović se osvrnuo na izmjene zakona prema kojem sanitarni inspektori mogu narediti cijepljenje osobama koje su profesionalno izložene riziku.

- Mi smo vjerovali vašem narativu, u međuvremenu je kolegica dobila taj članak, u kojem se dodaju dvije točke. Ako o tome govorimo, piše da sanitarni inspektori mogu narediti provedbu posebne sigurnosne mjere obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju radi ulaska u zatvorene prostore. To u prijevodu znači provedbu mjere kojom morate pokazati COVID potvrdu. Točka 9.b može narediti udaljenje osoba koje su ušle u prostor protivno uvedenoj posebnoj sigurnosnoj mjeri predočenja dokaza.

- Nesvjesno ste unijeli zabunu. Komentirate raniji članak, ne supstrat sadašnjih izmjena. Sanitarni inspektor ne može naložiti cijepljenje. U pojedinim situacijama može naložiti cijepljenje u slučaju, recimo, hepatitisa, međutim, kako od početka govorimo, nema obveznog cijepljenja. Nitko neće moći nikome naložiti obvezno cijepljenje. Referirali ste se na raniju verziju, a ne na izmjene, objasnio je Beroš.

Procijepljenost djece

- Procijepljenost djece u Hrvatskoj je vrlo mala. Od 12 do 14 godina je u svega nekoliko postotaka. U ovom trenutku nemamo doze cjepiva za djecu, naručili smo određene doze pedijatrijskih doza cjepiva, no to će biti tek u drugoj polovici 12. mjeseca, dotad ćemo se pripremiti logistički za to, rekao je Capak.

Hoće li se ići na prošireno testiranje u zdravstvu?

- Potenciramo treću dozu koja će omogućiti dodatnu sigurnost. Testiranje nije apsolutni dokaz da netko nije kompromitiran bolešću, ono je najslabija karika u lancu potvrđivanja sigurnosti. Zašto? Jer postoji period inkubacije gdje netko ima virus u sebi, ne detektira ga se testiranjem, i oboli u periodu od 5 do 14 dana. To je nešto što ukazuje na dvojbenu vrijednost testiranja. Koristimo ono što se nudi, ali ono ima svoje ograničenje. Ovi moderni antigenski testovi, da bi bili za upotrebu, moramo dokazati da je lažna pozitivnost ispod 10%, ali to je velik broj. Testiranje apsolutno podržavamo, ali nije najbolje. Jedino kombinacijom elemenata možemo na neki način dati garanciju zdravstvene sigurnosti, najbolje u ovom trenutku, rekao je Beroš.

- Trebamo reći da su COVID potvrde odgovarajući alat za sprječavanje unošenja virusa u sustav zdravstva, socijale, javne službe. COVID potvrde poglavito štite one koji se bune protiv njih. To je jedna velika nepravda, da je više nas cijepljeno ne bi trebali dokazivati zdravstvenu sigurnost. U zdravstvu od 52.367 djelatnika u bolnicama, u proteklih tjedan testirano je njih 6885, od čega je 81 bilo pozitivno, a osam je odbilo testiranje. U ostalim ustanovama i domovima, od 20.023 osobe, testirano je njih 2157, svi drugi su cijepljeni ili su preboljeli. Od toga je bilo 80 pozitivnih, a pet je odbilo testiranje, rekao je Beroš.

- Treba reći da, kada je riječ o zdravstvenom sustavu, vrlo su jasno propisani epidemiološki okviri za ponašanje liječnika i pacijenata. Napravili smo sve što u ovom trenutku struka nudi da bi naš zdravstveni sustav učinili sigurnim, dodao je ministar zdravstva.

Cijepljeni manje prenose bolest

- U našem medijskom prostoru su se pojavile informacije da osobe koje su cijepljene jednako prenose zarazu kao i necijepljene. To ne stoji i to nije istina. Ako se čita neki znanstveni rad, treba ga znati i protumačiti. Dok je bila dominantna alfa varijanta, tada je cijepljenje bilo učinkovitije. Kasnije se pojavila puno zaraznija delta varijanta, koja je to razbila. Sada osobe koje su cijepljene mogu nositi virus na sluznici, ali ona nije zarazna. Isto tako može i oboljeti cijepljena osoba i prenositi ga. Osobe koje su cijepljene daleko manje obolijevaju i daleko manje virus može doći na njihovu sluznicu, rekao je Capak.

- Dokazano je i da osobe koje su cijepljene, da na njihovoj sluznici brže pada broj virusnih čestica, čime pada i zaraznost. Brže se rješavaju virusa sa sluznice nego necijepljeni. Cijepljeni manje prenose bolest. Niti jedno cjepivo nije sto posto učinkovito, dodao je.

- Imamo puno manje infekcija u zdravstvenim ustanovama nego prije, što je također dokaz da cijepljene osobe, ako se pridržavaju nekih mjera, manje šire bolest.

- Cijeli svijet traži način kako se boriti s izazovom pandemije, tako i mi. Mi cijelo vrijeme s mjerama pokušavamo zaštititi živote i zdravlje, ali i očuvati gospodarstvo. Kad govorimo o epidemiji sve što mi govorimo možete prenijeti na sve države svijeta. Trenutno imamo dosta pokazatelja da je apsolutno najbolja zaštita, ali ne 100-postotna cijepljenje. Tamo gdje je više cijepljenih manje ih završi u bolnicama i manje ih umire. To su činjenice. Usporedite sami. To nas treba voditi i ovoj borbi s virusom. Od uvođenja obveze testiranja, detektirano je 5128 pozitivnih djelatnika koji bi širili virus u svojim radnim sredinama da nisu testirani. To ne znači da smo spriječili virus, ali ga usporava. Sigurno ima svuda proboja, ali to govori da se radi o opravdanoj mjeri. 

- Ovo je mjera koja je usmjerena na zaštitu zdravlja i sprječavanje zatvaranja. To bi trebalo biti jasno, ali očito ima i onih koji se prave da im nije jasno jer žele prikupiti političke poene. Besplatno testiranje je korisno za necijepljene, ali i za njihove kolege. Pitali ste za proširenje COVID potvrda, one bi svakako imale epidemiološko opravdanje, ali znamo da bi se to primjenjivalo na djelatnosti koje nisu esencijalne za funkcioniranje države. Država i ono što ona radi mora funkcionirati u ovim uvjetima. I privatnici mogu, što se nas tiče, uvesti COVID potvrde, ali to nije nešto što će Stožer donijeti niti planira donijeti takvu odluku, zaključio je Božinović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!