Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama; Ministarstvo će ispoštovati rok

Ustavni sud ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama. Zakon prestaje vrijediti 1. listopada, što znači da Sabor do toga datuma mora donijeti novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i osigurati jednaku vrijednost svakog biračkog glasa. Ministar Malenica najavio je da će njegovo Ministarstvo početi s pripremama za izmjenu zakona o izbornim jedinicama.

Od prvog upozorenja 2010. do danas Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo - upozorava Ustavni sud. Ustavni sud nije odlučio Saboru uputiti novo upozorenje, nego je zakon ukinuo i to iz dva razloga. Prvi je duljina proteka vremena tijekom koje Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu. Drugi razlog je dugogodišnji trend sve veće razlike u težini glasova, rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović na konferenciji za novinare.

"Popis stanovništva 2021. zvono za alarm"

- Još 2010. taj je sud upozorio na potrebu izmjene propisa jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. Posljednji popis stanovništva pokazao je da su ta odstupanja još i veća. Granice izbornih jedinica se trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama, rekao je Šeparović naglasivši da zakon ne uređuje broj zastupnika koji se bira iz svake izborne jedinice i druge elemente. Zvono za alarm je bio, naglasio je predsjednik Ustavnog suda - popis stanovništva 2021..

Ustavni sud utvrdio je da utvrđene razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje razlike proizlaze iz neovisnih službenih izvora i koje su prisutne kroz dugo razdoblje, dovode u sumnju demokratski karakter cjelokupnih izbora s obzirom na očito odstupanje od supstancijalnog aspekta jamstva jednakog i općeg biračkog prava iz članka 45. Ustava. Štoviše, opseg odstupanja upućuje na visoku vjerojatnost izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama.

Značajna odstupanja od načela jednakog biračkog prava

Suočen s navedenim činjenicama Ustavni sud zaključio je da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica, značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača odnosno težinu svakog glasa, izvijestio je sud.

Ustavni sud od 2010. upozorava na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. No, ni jedan saziv Sabora s tim u vezi nije ništa poduzeo. U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora.

Sažetak odluke Ustavnog suda pročitajte ovdje.

Šeparović pozvao zakonodavce da čim prije donesu novi zakon o izbornim jedinicama

- Zakon je formalno na snazi do 1. listopada ove godine. Izbori bi se mogli normalno provesti, međutim proveli bi se po zakonu koji je Ustavni sud utvrdio da je neustavan. Prema tome, oni se mogli formalno provesti, ali je pitanje što bi Ustavni sud odlučio u eventualnim izbornim sporovima povodom žalbi pojedinih kandidata, političara, stranaka', kazao je Šeparović nakon sjednice Suda.

Naglasio je da je njegova preporuka zakonodavstvu da ne čeka rok od 1. listopada, već da donese Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog sabor (ZIJIZ) što prije.

Na pitanje novinara smatra li da bi Ustavni sud mogao sudjelovati u donošenju novog Zakona, odgovorio je da je sucima Ustavnog suda to zabranjeno.

- Zakonodavac je slobodan donijeti zakon, a mi ćemo ga kontrolirati, dodao je i naglasio da suci Ustavnog suda u donošenju novog zakona ne smiju imati ni savjetodavnu ulogu.

Povećanje jaza između broja birača u pojedinim izbornim jedinicama

Upitan je li Ustavni sud mogao ranije ukinuti i na taj način doprinijeti povjerenje građana RH u demokraciju, Šeparović je odgovorio da tijekom svih dosadašnjih izbora niti jedan kandidat ili stranka nije sudu podnijela žalbu u kojem je dokazivala da je zbog različitog broja birača u pojedinim izbornim jedinicama izgubio izbore.

Kazao je da, uz donošenje novog zakona, podaci iz registra birača moraju biti usklađeni sa stvarnim stanjem te da je Ustavni sud pozvao zakonodavca i sva tijela koja primjenjuju zakon da su dužni primjenjivati odredbe o registru i prebivalištu građana.

No ističe da Ustavni sud, pritom, ne poziva na hajke ni "da se neki brišu".

Malenica: Ministarstvo će ispoštovati rok

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je da će Minstarstvo temeljem današnje odluke Ustavnoga suda krenuti u pripremu izmjena o dopuna Zakona o izbornim jedinicama kako bi bile izglasane u Hrvatskome saboru do 1. listopada.

- Sukladno toj odluci Ministarstvo pravosuđa i uprave krenut će s pripremama izmjena Zakona o izbornim jedinicama poštujući stav i mišljenje Ustavnog suda koje još trebamo analizirati. U idućem razdoblju donijet ćemo izmjene i dopune zakona, rekao je ministar u izjavi novinarima u Banskim dvorima nakon sastanka stranaka vladajuće koalicije.

Dodao je da će se u idućem razdoblju intenzivirati razgovori u vezi s izbornim modelom odnosno modelom izbornih jedinica, poštujući odluku Ustavnoga suda, a ti se modeli kreću, rekao je, od razmjernog broja zastupnika po izbornim jedinicama do modela kreiranja novih granica izbornih jedinica.

- Tako da će vjerojatno neki od tih modela, koji su bili u javnosti, biti model s kojim ćemo ići na sljedeće parlamentarne izbore, rekao je te ponovio da će izmjene biti gotove u roku, kako bi ih Sabor izglasao do 1. listopada.

Za mogućnost povećanja broja saborskih zastupnika (sa 151 na 159) rekao je kako "taj model u ovom trenutku, nije aktualan i nije na stolu", a nije se razgovaralo, dodao je, ni o mogućnosti zabrane predizbornih koalicija, kao ni o povećanju izbornoga praga.

Vezano uz neusklađenost i nesrazmjer između broja u Popisu stanovništva i u Registru birača, naglasio je da je Popis stanovništva statistički prikaz, dok se Registar birača kreira kroz registar prebivališta te je, kad se govori o izborima, jedini relevantan.

Rade se izmjene ZKP-a

Potvrdio je i da je radna skupina koja radi na izmjenama Zakona o kaznenom postupku kojima bi se ubrzao kazneni postupak, raspravljala i o mogućnosti da se predistražne radnje, odnosno obavljanje obavijesnog razgovora, tretiraju kao dokaz, no konačna odluka nije donesena.

- Razmišljali smo o svim varijantama kako ubrzati kazneni postupak, da ne dolazi do ponovnog ispitivanja svjedoka ako je on već ispitan u predistražnoj fazi, a konkretan zaključak nije donesen. Naravno, to se ne bi odnosilo na kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a, dodao je.

Novinari su ga pitali i za komentar pisanja "Nacionala" i objave novih poruka između dužnosnika koje sugeriraju političku trgovinu između SDSS-a i Vlade, a Malenica je kazao kako je na nadležnom tužiteljstvu da utvrdi je li riječ o kaznenom djelu.

- Državno odvjetništvo je ono koje postupa u takvim slučajevima i ako utvrdi počinjenje kaznenog djela tada će postupiti po zakonu. Nema nikakvog pritiska, osim pritiska oporbe na rad DORH-a, dodao je.