Vojni rok na stolu: Tko će braniti Hrvatsku – ročnici ili profesionalci?

U Zagrebu je započelo odbrojavanje do velikog vojnog mimohoda povodom obilježavanja 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja. Mimohod će predstaviti sve rodove Oružanih snaga Republike Hrvatske – profesionalni, pričuvni i ročni sastav – a javnosti će biti poslana snažna simbolična i strateška poruka.

Višeslojna poruka mimohoda: Hrvatska je jaka, spremna i pouzdan saveznik

Jedan od zapovjednika u Domovinskom ratu i bivši časnik 111. brigade "Zmajevi", Denis Deković, istaknuo je da svaki mimohod nosi višeslojnu poruku.

Prva i najvažnija je obilježavanje velike pobjede hrvatskog naroda. Druga, usmjerena prema hrvatskim građanima, pokazuje da zemlja ima snažnu, opremljenu i dobro obučenu vojsku. Treća poruka upućena je međunarodnim saveznicima – da Hrvatska ostaje pouzdan partner spreman za suradnju.

Na kraju, tu je i jasna poruka potencijalnim protivnicima - Hrvatska je spremna braniti svoj teritorij i vrijednosti.

Uz vojni aspekt, aktualizirano je i pitanje budućnosti Oružanih snaga – koliko profesionalnih vojnika Hrvatskoj treba te koliko su mladi motivirani za vojnu karijeru u usporedbi s odabirom visokog obrazovanja i civilnih zanimanja.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Lakušić, mimohod je opisao kao važnu i pozitivnu poruku u povodu obljetnice Oluje.

Naglasio je da događaj svjedoči o kontinuiranoj i strateškoj brizi o sigurnosti, ali i o nužnosti stalnog usavršavanja vojske – kako u pogledu tehnologije, tako i obrazovanja.

- Obrazovani i tehnički osposobljeni ljudi ključni su za suvremenu vojsku, poručio je Lakušić.

Lakušić: Suradnja vojske i sveučilišta ključna za razvoj vojne industrije i sigurnosti

Rektor Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Lakušić, istaknuo je važnost suradnje između civilnog obrazovnog sustava i obrambenog sektora u razvoju modernih studijskih programa i tehnologija ključnih za nacionalnu sigurnost.

Nakon stvaranja hrvatske države, Sveučilište u Zagrebu je u suradnji s Hrvatskim vojnim učilištem razvilo specijalizirane studijske programe iz područja vojnog inženjerstva, vojnog vođenja i upravljanja. Lakušić je posebno naglasio važnost jedinstvenog Studija aeronautike, koji je ključan za obrazovanje budućih civilnih i vojnih pilota.

Tijekom godina, čak 14 sastavnica zagrebačkog sveučilišta aktivno je sudjelovalo u razvoju i provedbi tih programa, čime su znanja iz civilnog sektora uspješno prenesena i prilagođena vojnim potrebama.

Ove godine završena je prijelazna faza kojom su ti programi zakonski prebačeni pod novoosnovano Sveučilište obrane i sigurnosti, no suradnja sa Sveučilištem u Zagrebu se nastavlja.

– Kada imate razvijen znanstveno-istraživački sektor, najlogičnije je da ga uključite u razvoj naprednih tehnologija, posebno u vojnoj industriji – rekao je Lakušić, naglasivši da upravo takve sinergije omogućuju učinkovitu primjenu najnovijih rješenja u sektoru obrane.

Dodao je da, iako Sveučilište u Zagrebu ima najrazvijeniju istraživačku infrastrukturu, u ovaj proces mogu i trebaju biti uključena i druga sveučilišta u Hrvatskoj.

Deković: Hrvatska daleko od optimalnog broja vojnika prema NATO standardima

Prema nekadašnjim NATO i EU standardima, smatralo dovoljnim da jedna država ima oko jedan posto svog stanovništva "pod oružjem". U mirnodopskim uvjetima to bi za Hrvatsku značilo oko 40.000 pripadnika oružanih snaga. No, zbog aktualne sigurnosne situacije i rata na istoku Europe, ta se procjena značajno promijenila.

– U uvjetima nove ugroze, brojka potrebnih vojnika raste, pa se sada govori i o pet do sedam posto ukupnog stanovništva, rekao je Deković.

Dodao je da Hrvatska nikada nije dosegnula brojku od 40.000 aktivnih vojnika, čak ni neposredno nakon rata. Danas se, prema njegovim riječima, barata s oko 15.000 aktivnih pripadnika.

Govoreći o prošlosti, Deković je podsjetio da je bivša JNA neizravno pripremila mnoge hrvatske branitelje kroz sustav obveznog vojnog roka, što je pomoglo Hrvatskoj u obrani tijekom Domovinskog rata.

– Da bi se dosegao udio od sedam posto stanovništva u vojsci i pričuvnom sastavu, Hrvatska bi morala imati oko 40.000 aktivnih i više od 200.000 pričuvnih vojnika. Trenutačno smo daleko od tih brojki, zaključio je.

"Hrvatska nije ukinula vojni rok, već ga stavila u mirovanje"

Bivši ratni zapovjednik Denis Deković istaknuo je da po pravnoj definiciji Hrvatska nikada nije formalno ukinula vojni rok, već je on tek stavljen u stanje mirovanja, odnosno suspendiran.

– Tada se računalo da će kroz sustav dragovoljnog služenja vojnog roka godišnje proći oko tisuću ročnika, no ta brojka nikada nije dosegnuta. Najviše ih je bilo oko 600 u jednoj godini, što znači da za 17 godina nismo uspjeli obučiti niti deset tisuća ljudi, rekao je Deković.

Usporedio je to s Domovinskim ratom, kada je Hrvatska uspjela formirati oko 70 brigada.

– Danas, s brojem obučenih ljudi koje imamo, ne bismo mogli podići niti četiri nove brigade. To jasno pokazuje da nam je potreban sustav koji će omogućiti pripremu većeg broja ljudi spremnih za služenje i obranu zemlje, upozorio je.

"Vojna naobrazba ima ogroman civilni potencijal, ključna je uloga akademske zajednice"

Rektor Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Lakušić, istaknuo je da vojna izobrazba, pogotovo na najvišim razinama – piloti borbenih zrakoplova, stručnjaci za radarske sustave, zapovjednici brodova – predstavlja vrhunski obrazovni kapital koji se s lakoćom može iskoristiti i u civilnom sektoru.

– Riječ je o znanju koje zahtijeva godine školovanja, velika ulaganja i visoku razinu tehničke i akademske pripremljenosti. Bez akademskog obrazovanja, korištenje sofisticiranih sustava i opreme jednostavno nije moguće, naglasio je Lakušić.

Podsjetio je da i ministar obrane redovito naglašava kako modernizacija vojske – kroz nabavu nove tehnologije – mora biti praćena razvojem znanja za njezino korištenje i održavanje, u čemu akademska zajednica ima ključnu ulogu.

Upravo zato Sveučilište u Zagrebu pokrenulo je inicijativu osnivanja Centra za razvoj sigurnosnih sustava i tehnologija, koji bi kao dio šireg sustava za naprednu industriju povezao vojni i civilni sektor.

– Naš cilj je pomoći hrvatskim tvrtkama, osobito onima koje već surađuju s istraživačkim institutima i fakultetima, da unaprijede svoje proizvode, tehnologije i inovacije. Kada već imamo razvijenu znanstveno-istraživačku infrastrukturu, nepotrebno je sve razvijati iznova, poručio je Lakušić.

Naglasio je važnost korištenja domaće ekspertize u razvoju i testiranju vojne opreme, kako bi se smanjila ovisnost o vanjskim centrima i skratilo vrijeme izlaska na zahtjevna tržišta.

– Uključivanje akademske zajednice u obrambene nastavne programe i korištenje civilnih znanja za vojne potrebe stvara najbolju moguću simbiozu, rekao je Lakušić, zaključivši da je to pravi put prema snažnijoj, samodostatnijoj i tehnološki naprednijoj Hrvatskoj.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: