Premijer najavio dolazak dužnosnika NATO-a na sjednicu Odbora

Premijer Andrej Plenković obratio se nakon sjednice Vlade novinarima te osvrnuo na glavnu vanjskopolitičku temu - misiju NSATU. Ustvrdio je kako ne postoje preduvjeti za glasanje o ovoj misiji u petak te da je dio oporbe "neselektivno usvojio laži i dezinformacije" predsjednika Zorana Milanovića kada se radi o obuci ukrajinskih vojnika.

Premijer pozdravio odluku predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da glasovanje o ovoj odluci odloži za neki drugi termin.

- Podržavam ovakvu odluku i procjenu predsjednika Sabora. Sasvim jasno je da je zbog manipulacija, dezinformacija, laži koje je generirao i plasirao Milanović, a koje je nekritički prihvatio dio opozicije, većina hrvatskog naroda je ostala nedovoljno informirana. rekao je.

Gotovo nitko, kako kaže, "ništa ne govori o ostalim prijedlozima u paketu koje je ministar obrane Anušić objasnio na raspravama u Saboru".

- Primjerice, sudjelovanje Hrvatske u sklopu aktivnosti NATO kopnenih snaga u Litvi, Poljskoj i Bugarskoj. Potom, sudjelovanje u KFOR-u, može ići do 10 ljudi, zatim Irak - maksimalno 10 ljudi idućih dvije godine te "Sea Guardian" u Sredozemlju. Operacija "Inherent Resolve" i borba protiv Islamske države, kazao je.

Premijer je nabrojao još nekoliko programa koji se odvijaju u Sahelu i Libanonu.

- Sve su to činjenice koje nam govore da ovim odlukama u paketu, Vlada RH, uz stručnu procjeni GS OSRH, šalje vojnike kako bi pridonijeli miru i sigurnosti u svijetu. Naša politika godinama se svela na onu rečenicu da smo 90-ih bili primatelj sigurnosti, slali su vojnike da bi vodili brigu o sigurnosti kod nas. Prošli smo jednu veliku tranziciju zahvaljujući silnoj ekspertizi vojnika i OSRH da to nevjerojatno iskustvo, koje smo imali zbog velikosrpske agresije, od primatelja sigurnosti - dođemo u poziciju pružatelja sigurnosti, kazao je.

NSATU, kako tvrdi premijer, je "potporna, logistička i osposobljavajuća aktivnost za Ukrajinu".

- Ne za Australiju, Novi Zeland i Brazil. Događa se van teritorija Ukrajine. To su potvrdili ključni ljudi u javnom prostoru iz NATO-a. Pravno mišljenje pravne službe NATO-a kaže da time ne ulazimo u sukob s Rusijom, istaknuo je.

- Neovisno o NSATU aktivnosti, koju je prihvatio predsjednik Milanović u Washingtonu, mi smo zadnje dvije i pol godine dali 11 paketa vojne pomoći. Misli li netko u Saboru da je tolika količina vojne pomoći otišla u Ukrajinu Hrvatskom poštom? Je li otišla u Ukrajinu DHL-om ili FedEx-om. Otišla je tako da smo koristili potporu naših saveznika, dodao je.

Premijer najavio dolazak v.d. zamjenika glavnog tajnika NATO-a na Odbor za obranu

Plenković je ustvrdio kako "ne može jasnije biti da hrvatski vojnici idu isključivo na teritorij saveznika".

- Jedna ovakva aktivnost ima časnike za vezu. A gdje bi oni trebali biti, u Bangladešu? Ne znači da su oni tamo otišli da bi ratovali na frontu, nego su to logističari koji su tamo da se nešto s mjesta A, preveze na mjesto B. Bit će ih jako malo, a nitko od njih neće biti iz Hrvatske, rekao je.

Stupanj manipulacije, kako je ustvrdio, "kojim nastupaju Milanović i oporbeni zastupnici, nas dovodi u poziciju da zajendički zaključimo "NE", ovo nije zrelo za glasovanje".

- Pružit ćemo još jednu šansu opoziciji da malo promisli. Tražit ćemo ponovno sastanak Odbora za obranu. Komuniciramo s glavnim tajništvom NATO-a. Želimo da u Hrvatsku dođe v.d. zamjenika glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge i da on na odboru točno objasni što NSATU zaista jest, najavio je.

Plenković je ustvrdio kako dio oporbe ne želi dići ruku za odluku samo zato što to predlaže Vlada.

- Ne mislim da su svi oni proruski orijenitrani, ali ispada tako. Oni ne žele dići ruku da Hrvatska bude kredibilna saveznica u NATO-u, poručio je.

"Milanović i Miljenić u eter pustili priču o 'zaraćenim stranama'"

Premijer je ponovio tezu da je predsjednik Milanović "privremeno zatočio" načelnika GS OSRH Tihomira Kundida.

- Zamislite da je predsjednik koji je iz HDZ-a privremeno zatočio načelnika GS OSRH na Pantovčaku i da ga nije pustio u Sabor. Pa to bi bio 'show', 'disco', takvog tuluma, političkog i medijskog - mi ne bi vidjeli. Demostracije bi došle na gore klizište, demonstranti bi očerupali paunove i oslobodili bi načelnika GS OSRH. To se ne događa, zato što ovaj nije iz HDZ-a. Tu ćemo priču vući do apsurda, najavio je.

Premijer je ustvrdio kako Vlada RH ne misli riskirati živote hrvatskih vojnika nego biti konstruktivna zemlja koja surađuje sa saveznicima.

- Nećemo okrenuti glavu, ovaj je na zemlji, tuku ga, cipelare, maltretiraju, otimaju djecu koju odvode u Rusiju, okupiraju teritorij, krše međunarodne akte, a mi ćemo otići na kavu? Nećemo! Poanta ovoga je da im damo još jednu šansu da promisle. Što se tiče posljedica Milanovićeve politike, on će kao epilog imati samo to da su se u potpunosti svrstali u narativ Rusije, rekao je.

- Oni njega slave kao jednog od ljudi na najvišim funkcijama EU-a i NATO-a koji pjeva njihovu pjesmicu. Mi smo protiv toga. Ne želimo da Hrvatska bude portretirana kao zemlja koja pjeva rusku pjesmicu, kazao je.

Sudjelovanje Hrvatske u ostalim NATO misijama

Kada se radi o povećanju broja vojnika u ostalim NATO misijama, premijer je rekao kako se više ne radi o simboličnim brojkama.

- U Poljskoj ih je trenutno četiri, a mi ih šaljemo 170, u Litvu 120, u Mađarsku 220, u Bugarsku 10. Ovo više nije simbolična, nego ozbiljna participacija, dok se mi bavimo s time hoće li dva časnika ići u Wiesbaden. Moramo to dovesti do apsurda, rekao je.

- Politički gledano i komunikacijski, nećemo pasti pod pritiskom konfuzije, manipulacija, dezinformacija i mržnje koja je toliko velika da sve skupa nastoji prekriti. Ovo ćemo istjerati do kraja. Zvat ćemo ljude na sastanak i pitati, što ovdje piše, je li vam objasnio v.d. zamjenika glavnog tajnika NATO-a, ako ne vjerujete nama, kazao je.

- Zato apeliram na opoziciju da radi dugoročnog kredibiliteta i vlastitog zdravog razuma i stajanja na pravoj strani povijesti i morala - izaberu pravu stranu. Ne uspijemo li doći do dvotrećinske većine, to neće biti poraz Vlade, nego Hrvatske, dodao je.

Plenković: Banke trebaju voditi računa o svojim naknadama

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u četvrtak da banke trebaju voditi računa o svojim naknadama te da one trebaju biti razumne i adekvatne, a ne da pretjerane u smislu troška za građane.

Na konstataciju novinara da banke podizanjem drugih naknada na neki način žele anulirati najavljeno ukidanje naknada za vođenje računa, Plenković je otkrio da je danas nakon sjednice Vlade upravo bilo riječi o bankarskim naknadama, a državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić je izvijestio o "takozvanom osnovnom računu" na koji bi se isplaćivala plaća i za koji se ne bi plaćala naknada.

Ministar financija Marko Primorac trenutno boravi u SAD-u gdje se održava godišnja skupština Grupacije Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, a kada se vrati s tog puta, najavio je Plenković, sjest će s predstavnicima Hrvatske narodne banke (HNB) te "vidjeti kako osigurati da naknade, koje građani u transakcijama koje imaju plaćaju bankama, budu razumne".

- Ne da se 'iz jedne čaše prelije u drugu', pa je sve isto. To isto nije normalno", ocijenio je Plenković u izjavi nakon sjednice Vlade. Rekao je i da banke, koliko vidi, "dobro stoje u Hrvatskoj i nisu izgubile u ovoj krizi". Prema tome, istaknuo je, trebaju voditi računa o svojim naknadama.

- I to na način da budu adekvatne, a ne da budu pretjerane u smislu troška za građane. Banke moraju imati neku naknadu za to što rade, nitko ne radi besplatno, ali visina se treba urediti da bude prihvatljiva", poručio je predsjednik Vlade.

Na pitanje novinara jesu li banke pretjerale s tim naknadama, rekao je da se mora napraviti analiza i vidjeti kolike su.

- Očito da jesu, jer se ljudi bune, dodao je, međutim, Plenković.

Plenković o "minimalcu": Treba biti realan

Vlada je na današnjoj sjednici donijela uredbu o visini minimalne plaće za 2025. godinu, prema kojoj će minimalna bruto plaća od 1. siječnja iznositi 970 eura bruto, što je porast za 130 eura ili 15,5 posto u odnosu na ovu godinu.

No, pojedini sindikati smatraju da taj porast nije dostatan te da bi "minimalac" u 2025. trebao iznositi 1.094 eura. Upitan o tome, Plenković je rekao da je "potrebno i malo osjećaja za realnost" te podsjetio da je minimalna plaća na početku njegovog prvog mandata iznosila 414 eura bruto, što znači da će porast s 1. siječnjem, dakle u proteklih osam godina, ukupno iznositi 134 posto. Pritom je povukao paralelu s vladom Zorana Milanovića, koja je "minimalac" u četiri godine podignula za ukupno 13 posto.

Odluka o minimalnoj plaći se donosi s ciljem poboljšanja ekonomskog i socijalnog položaja radnika, napomenuo je predsjednik Vlade, pri čemu se vrše konzultacije sa sindikatima i poslodavcima, a "na stol" se stavlja ono što je realno.

Pritom, ponovio je Plenković, za pomoć poslodavcima u djelatnostima s velikim udjelom minimalnih plaća, primjerice tekstilnoj industriji, predviđaju se i kompenzacijske mjere putem HZZ-a, pa će tako poslodavac na zahtjev moći dobiti razliku između trenutnog i budućeg bruto "minimalca" za prva tri mjeseca 2025. godine.

S obzirom da bruto minimalna plaća u 2024. iznosi 840 eura, radi se o razlici od 130 eura mjesečno, odnosno 390 eura ukupno.

- Znači da poslodavac 'malo stane' na noge u novim okolnostima, rekao je Plenković.

Otkrio je i da će po principu "četiri plati poslodavac, jedan plati država" biti ponuđena i mjera da se poslodavcu plati jedan radni dan tjedno njegovog zaposlenika, a tu su i mjere koje smjeraju na pomoć u osposobljavanju i prekvalifikaciji radnika.

"Na taj način, s više kombiniranih kompenzacijskih mjera, omogućujemo da radnik dobije veću plaću, a da poslodavac zadržava radnike", istaknuo je Plenković.

Rekao je da ne može Vlada odjednom primjerice reći "minimalac" će biti 3.000 eura, već se cijelo vrijeme i postupno radi na "lovljenju koraka". Podsjetio je da je u osam "teških godina" BDP po stanovniku Hrvatske porastao sa 62 na 78 posto prosjeka EU-a, za što je, dakle, bilo potrebno neko vrijeme i jačanje ekonomije, a isto vrijedi i za minimalnu plaću te općenito rast plaća.

- Proces dizanja standarda nigdje, nikad, ni u jednoj zemlji, uz sve moguće mađioničare, super lidere i najbolje politike, nije se dogodio preko noći, poručio je Plenković, apeliravši na "malo strpljenja".