Plenković: Paralelni izbor ustavnih sudaca i predsjednika VS-a nije ucjena

Premijer Andrej Plenković obratio se medijma nakon završetka sjednice Vlade Republike Hrvatske na kojoj je u fokusu bio porast socijalnih naknada. Također se osvrnuo na pitanje imenovanje predsjednika Vrhovnog suda te tri suca Ustavnog suda, ali i na nedavne komentare predsjednika republike Zorana Milanovića u vezi nabavljenih borbenih aviona Rafale.

Imenovanje predsjednika Vrhovnog suda i tri suca Ustavnog suda

Prva tema na koju se osvrnuo predsjednik Vlade Andrej Plenković u svojem obraćanju medijima je upotpunjavanje predsjednika Vrhovnog suda i tri suca Ustavnog suda. Premijer je podsjetio da je HDZ predložio 'recept' rješenja parlamentarnoj oporbi kako da se izaberu kandidati za upražnjena mjesta - na način da se taj proces vodi paralelno odnosno da bude vezan i da se na taj način pomogne funkcioniranje Vrhovnog i Ustavnog suda.

- Neće biti konsenzusa na Odboru za pravosuđe u Hrvatskom saboru o bilo kojem kandidatu za predsjednika ili predsjednicu Vrhovnoga suda dok se paralelno ne krene rješavati model odabira tri ustavna suca i to po načelu gdje će dva suca biti predložena od strane parlamentarne većine, a jedan od oporbe. Smatramo da je to pravedno, pravično i sukladno načelu razmjernosti koje je do sada Hrvatski sabor koristio u prošlosti i reflektira snagu i političke odnose u Hrvatskom saboru kojeg su izabrali građani 2024. godine, poručio je.

- Ne radi se ni o kakvoj ucjeni ili političkoj trgovini ili stavljanju šape na pravosuđe kao što su neki suci u eteru komentirali, potpuno krivo i nepotrebno, dodao je.

Parlamentarna većina želi imenovati predsjednika Vrhovnog suda, ali žele i tri ustavna suca u sastavu Ustavnog suda.

- Ovo radimo stoga što smo vrlo jasno dijagnosticirali namjeru oporbe da izabere suce Ustavnoga suda koji bi bili svjetonazorski, orijentacijski i ideološki bliži njima nego parlamentarnoj većini ili da se ne izaberu suci Ustavnog suda. Ovo je odgovor na poruke koje više od šest mjeseci slušamo od oporbenih zastupnika i stranaka, objasnio je.

- Stoga odbacujemo tezu da oporba to neće htjeti prihvatiti jer to oporbi nije oportuno, a istodobno će se etiketirati parlamentarna većina, HDZ i vladajuća koalicija kao netko tko želi trgovinu i želi utjecati na imenovanje najviših pravosudnih dužnosnika. To jednostavno nije istina i ne stoji, dodao je.

Premijer smatra da je predloženi način imenovanja sudaca sukladan prethodnoj praksi upotpunjavanja praznih mjesta u Vrhovnom i Ustavnom sudu.

- Sve ostalo bi bila promjena prakse ili jednostavno kapriciozna želja da se blokira funkcioniranje Ustavnog suda. Ovo je pozitivna i konkretna inicijativa za rješavanje pitanja koje je na dnevnom redu i koje odlučuje - politika. Ovo nije nikakvo miješanje u pravosuđe nego nadležnost Hrvatskog sabora koji ima, sukladno Ustavu i hrvatskom političkom sustavu, to pravo i koristiti, rekao je.

Ponuda je razumna i oporba bi je trebala prihvatiti. Ukoliko je ne prihvati, teret odgovornosti za blokadu imenovanja sudaca Ustavnog suda i predsjednika Vrhovnog suda u potpunosti je na oporbi", poručio je.

Osvrnuo se i na komentare pojedinih sudaca Vrhovnog suda, zamolivši ih da štite vlastiti dignitet, uđu u bit problema, a ne paušalno komentiraju kao da su politički angažirani.

'Milanovićeva teza o Rafaleima je zakašnjela, nerealna i bezvezna'

Teza predsjednika Zorana Milanovića da nismo zaštitili hrvatske interese kad smo nabavljali francuske borbene zrakoplove je zakašnjela, nerealna i u načelu bezvezna, rekao je premijer, dodavši da su hrvatski Rafalei opremljeniji od onih koje nabavlja Srbija.

Milanović je u utorak prozvao vladu da nije zaštitila nacionalne interese pri kupnji francuskih borbenih zrakoplova Rafale jer su oni prodani i Srbiji, zaključivši da se tako preko hrvatskih leđa provodi projekt privlačenja Beograda Zapadu.

- Ništa se ne rješava preko naših leđa. One zemlje koje proizvode ovako sofisticiranu tehnologiju kao što su zrakoplovi, a njih ima puno, svoje naoružanje prodaju mnogim zemljama koje međusobno imaju različite relacije i u tome nema ništa neobično, odgovorio je danas Plenković i dodao da kupci ne mogu utjecati na proizvođača kome će oni te iste avione prodavati.

- To je iluzorno očekivati, naglasio je.

- Ta teza koju Milanović plasira je prvo zakašnjela, drugo potpuno nerealna, u načelu bezvezna jer ništa ne mijenja nego samo muti vodu u hrvatskom političkom i medijskom prostoru, dodao je Plenković novinarima nakon sjednice vlade.

Plenković tvrdi i da se Milanović prije nekoliko godina "potpuno izuzeo" iz nabave višenamjenskih borbenih zrakoplova Rafale kada mu je vlada poslala prijedlog da se očituje. Tada je "propustio očitovanje na najvažniju nabavu u jačanju Hrvatskog ratnog zrakoplovstva", rekao je premijer.

Milanović je u utorak pozvao Plenkovića da ubuduće pri nabavi vojne opreme postavi uvjete u svrhu zaštite nacionalnih interesa kao što to čine i druge zemlje.

Plenković mu je uzvratio pozivom da "umjesto jednostrane komunikacije putem priopćenja jednostavne sjedne za stol i razgovara". 

Hrvatski Rafalei "opremljeniji" od onih koje nabavlja Srbija 

Milanović je u priopćenju od utorka naveo i da je hrvatskoj vladi bilo potpuno svejedno "hoće li Francuska iste ili čak naprednije modele zrakoplove prodati nekoj od nama susjednih država izvan NATO-a. A da se baš to dogodilo, da je Francuska s našim susjedima ugovorila prodaju naprednijeg modela zrakoplova, potvrđuje i žurna nadogradnja hrvatskih Rafalea koja se provodi ni godinu dana nakon što su isporučeni".

Plenković demantira Milanovića i uvjerava da je "oprema na našim avionima kompletnija, veća, bolja i interoperabilnija" nego što će biti na Rafaleima koje nabavlja Srbija.

Dodao je da je Hrvatska kupila 10 jednosjeda i dva dvosjeda, dok Srbija za gotovo tri milijarde eura nabavlja devet jednosjeda i tri dvosjeda, opisavši to "ogromnom razlikom".

I MORH je jučer objavio da se modernizacija hrvatskih Rafalea odvija "potpuno uobičajeno i planski".

- Hrvatska je 2021. godine kupila tada najnoviji standard F3-R. U međuvremenu je razvijen standard F4, te Hrvatska, kao i svi ostali korisnici Rafalea, postupno podiže svoje avione na novi standard, kazali su iz MORH-a.

Plenković također naglašava da je "prilična vještina bila kupiti avione i isplatiti ih financijski u vremenu kada smo ispunjavali kriterije za ulazak Hrvatske u eurozonu" te da je njegova vlada riješila "problem na koji se čekalo 30 godina".

- Drugi nisu imali snage, znanja, volje ili novaca u tom trenutku, dodao je. 

"Ovako veliko povećanje naknada nismo imali nikad dosad"

Premijer je izjavio da su u mandatu njegove vlade socijalne naknade povećane četiri puta, a cilj do kraja ovog mandata je da se povećaju za 30 posto i da nikad dosad nije bilo ovako veliko povećanje naknada.

Rekavši da je najnovije povećanje zajamčene minimalne naknade u javnosti portretirano kao nešto što je povećano za zanemarivih pet ili deset eura, ponovio je kako je riječ o povećanju osnovice koja se nakon toga množi i to s faktorom svakog pojedinog slučaja.

- Takvim množenjem dolazimo do situacije gdje se za pojedine individualne korisnike značajno povećava iznos naknade. Dakle nije da će nekome biti povećanje 5 ili 10 eura, nego 40, 50, a nekome i 80 eura, ovisno o kome se radi. Problem je što sustav naknada u socijali jako mali broj ljudi, osim onih koji to koriste, i razumiju, istaknuo je.

Dodao je i da naknade u sustavu socijalne skrbi prvenstveno služe onima koji su u takvoj materijalnoj poziciji da nemaju drugih izvora prihoda, koji ne rade, koji su radno nesposobni, koji imaju teške obiteljske situacije i Vlada im želi, na temelju provedbe načela društvene solidarnosti, pomoći.

Rekao je i da svi, bez obzira na politički predznak, ne žele društvo u kojem ima sve veći broj onih kojima je potrebna zajamčena minimalna naknada nego je Vladin politički cilj da se jača ekonomski i socijalni standard građana da se taj broj smanjuje.

- 2016. bilo je 97 tisuća ljudi koji su koristili zajamčenu minimalnu naknadu, danas je taj broj samo 43 tisuće. To znači da u koncepcijskom smislu smanjujemo ono što se naziva asistanat. Netko mora raditi i plaćati poreze da bi država svojom redistribucijskom snagom dijelila novac kroz naknade onima koji ne rade i nemaju ništa zbog specifičnih okolnosti u kojima su se našli. Mi nismo društvo koje će favorizirati asistanat da jedni rade, a drugi ne rade i primaju potporu, rekao je Plenković.

Poslao je političku poruku onima koji su nastojali opisati ove odluke kao male i slabe:

- One nisu ni male ni slabe. Ukupno smo u 10 godina četiri puta povećali ukupni proračun za izdvajanja za sve vrste socijalnih naknada. Izdvajanja za te naknade u 2026. bit će ukupno 247 milijuna eura, što je za 20 milijuna eura više nego što je to bilo prošle godine. Ukupan cilj je povećati naknade za 30 posto u odnosu na izdvajanja iz 2024. godine. Danas, niti na još pola mandata već smo povećali ovu prvu naknadu za 20,6 posto, a drugu za 18,8 posto, rekao je premijer.

Na pitanje zašto država nije ispoštovala rokove vezane uz inkluzivni dodatak, a neki su ljudi u međuvremenu preminuli, dok nasljednici idu s tužbama, premijer je odgovorio kako je Vlada spojila četiri vrste naknada koji su korisnici imali prije nego je Zakon o inkluzivnom dodatku stupio na snagu.

One su sada "ujedinjene" u jednu, pojasnio je, korisnici su dobili rješenja i sredstva, ako ih nisu dobili odmah, dobili su ih retrogradno otkad je zakon na snazi.

- To je oko 140 tisuća ljudi koji su imali pravo prije. Fokus je na onima koji to pravo nisu imali. Nama se dogodilo da je u javnosti pogovor otprilike bio - imamo inkluzivni dodatak, svi ćemo ga tražiti, svi ćemo ga dobiti. To nije realno. Niti će ga svi dobiti niti ga trebaju dobiti jer nije zamišljen tako, nego je zamišljen za one kojima stvarno treba, istaknuo je premijer.

Na pitanje što je s rokovima jer prema Zakonu rješenja trebaju dobiti u roku od 15 odnosno 30 dana, a prošli su mjeseci, neki ljudi su preminuli i sada je to na sudovima, predsjednik Vlade je odgovorio da ne može prejudicirati što će sudovi reći.

- Tu je bilo svakakvih situacija gdje su ljudi prijavljivali članove svoje obitelji koji su bili u visokoj starosti, nepokretni, jer su čuli da je bio sad novi zakon i hoće dobit pravo. To će sudovi rješavati. Navodim primjere na koje je nailazio sustav koje koordinira Ministarstvo rada, naveo je premijer dodajući da će sudovi rješavati "od slučaja do slučaja".

Novinari su Plenkovića pitali može li specificirati koji su to mediji koji su širili dezinformacije o rastu naknada jer "često se optužuje medije da blate sve političare, a sada premijer blati sve medije", na što je odgovorio da ne blati sve, da je rekao pojedini mediji. Na pitanje koji su to mediji točno rekao je da treba pogledati malo naslovnice proteklih dana, pa će se vidjeti i da to nije težak istraživački posao.

Dodao je i da je ministrima rekao da će ubuduće prije svakog javnog savjetovanja imati konferencije za medije unaprijed kako bi javnost znala da nešto kreće u javno savjetovanje.

Upitan misli li da je rast naknada dovoljan jer je i dalje manji od minimalne plaće i kako bi on i ministar Piletić s tim preživjeli od mjeseca do mjeseca, premijer je odgovorio kako je cilj riješiti sve ono što je planirano programom vlade.

- Ako je programom Vlade rečeno da ćemo socijalne naknade povećati 30 posto u mandatu, to znači da će nakon ove odluke i dogodine biti odluka koja će biti izdašnija, pa 2028. odluka koja će biti izdašnija, čime ćemo ispuniti ono što smo obećali. Ako postoji jedan segment koji bi trebao biti na ponos ovoj Vladi, to je povećanje socijalnih naknada. Ovako veliko povećanje nismo imali nikad prije, istaknuo je Plenković.