Premijer: Ukrajini pomoć od 124 mil. kn u naoružanju i zaštitnoj opremi

Vlada je na izvanrednoj sjednici donijela paket mjera pomoći vezanih uz situaciju u napadnutoj Ukrajini. Donešena je i odluku o zabrani ulaska ruskim avionima u hrvatski zračni prostor. Politička odluka o tome donesena je jučer na konzultacijama.

- Današnja sjednica je u cijelosti posvećena Ukrajini, našoj prijatelljskoj zemlji. Svi smo svjedoci brutalonog napada ruskle vojske na Ukrajinu, s kopna, mora, zraka i u kibernetičkom prostoru. Nakon što smo tjednima slušali uvjeravanja ruske diplomacije da se ne sprema napad na Ukrajinu i da su samo vojne vježbe na granici s tom zemljom - maske su pale i naglo je pokrennut napad sa sjevera, istoka i juga. pokrenut je s očitom namjerom da se okupira po površini najveća europska zemlja iako je njezino demokratski izabrano vodstvo upozoravalo na opasnost koja prijeti, kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.

Naglasio je da Hrvatska jako dobro zna što znači izboriti se za svoju slobodu. 

-  Za Hrvatsku dileme nema, Hrvatska može biti samo na strani demokratske i suverene Ukrajine, na strani pravde, mira i slobode. Rusiju i ruski narod pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod i, da se vrate politici razuma i dijaloga, rekao je.

Naglašava da je EU jedinstven u vei sa sankcijama Rusiji.

- Parlamentarna većina koja je jutros imala sastanak je jedinstva, što je važno za stabilnost našeg djelovanja. Jedinstvo i punu podršku mjerama koje poduzimamo kao Vlada jutros je pokazala i parlamentarna oporba. Na tom tragu pozdravljamo jednoglasno usvajanje Deklaracije o Ukrajini. Dogovorili smo ranije s predsjednikom Sabora, a danas i oporbom, da ćemo u srijedu održati raspravu u Saboru o situaciji u Ukrajini. Istodobno svjedočimo i velikom elanu hrvatskog naroda prema bratskom ukrajinskom narodu i to nas ispunjava ponosom, naglašava Plenković među ostali.

- Vlada je reagirala već par  sati od napada na Ukrajinu. Zato ćemo danas donijeti mjere za podršku Ukrajini kao i niz mjera zkojima ćemo podići stupanj pripravnosti za mogući prihvat izbjeglica, smještajnih kapaciteta, za pružanje zdravstvene skrbi, ali i za osiguranje opskrbe plinom kao i mjere zabrane korištenja hrvatskog zračnog prostora ruskim avioprijevoznicima i njihovim avionima, kazao je premijer.

Hrvatska Ukrajini šalje pomoć od 124 milijuna kuna

Hrvatska će se pridružiti odluci EU-a da se neke ruske banke isključe iz sustava SWIFT, kada  ona bude donesena.

- Danas ćemo donijeti odluku o pomoći Ukrajini i u obrambenom smislu, a riječ je prije svega o zaštitnoj opremi i pješačkom naoružanju u vrijednosti od 124 milijuna kuna, kazao je Plenković.

Naglasio je važnost izgradnje LNG-a na Krku, čime je osiguran alternativni dobavni pravac ukapljenog plina. Podsjetio je da su njegovi kapaciteti u ovom trenutku 2,6 milijardi kubika što je dostatno za ukupne potrebe hrvatskih kućanstava kao i za ukupne potrebe hrvatskoga gospodarstva.

Na kraju je ponovio da Hrvatska ne može pasivno promatrati agresiju na Ukrajinu.

- Mi našim potezima moramo stati na pravu stranu povijesti kako bismo poslali poruku da jako dobro razumijemo što se događa, da smo svojim politikama i nastupima nažalost anticipirali ovakve scenarije kakve vidimo danas. Stati uz bok ukrajinskog naroda je jedini pravi put, kazao je Planković.

U Ukrajini još 30-50 hrvatskih državljana

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da radna skupina MVEP-a 24 sata prati situaciju u Ukrajini, a veleposlanica Djanić je u stalnom kontaktu s hrvatskim državljanima u Ukrajini. Većina ih je u Kijevu, a manji dio u Boldavi i Lavovu.

- Procjenjuje se da je u Ukrajini trenutačno 30-50 hrvatskih državljana, a na početku agresije ih je bilo 114, rekao je ministar Grlić Radman. Naglašava da će se popis hrvatskih državljana danas konsolidirati kako bi se utvrdio njihov točan broj kao i mjesto njihova boravka.

Angažirana su i hrvatska veleposlanstva u državama koje su susjedi Ukrajini. 

Osnivanje međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da su od prvog dana agresije sve sastavnice Domovinske sigurnosti angažirane. Kazao je da je u Hrvatsku do danas ušlo 119 ukrajinskih izbjeglica, od koji su 11 u Motelu Plitvice, a ostali će biti smješteni u privatnom aranžmanu.

- Uspostavljeni su i prihvatni centri u Osijeku, Zagrebu, a u pripremi je prihvatni centri u Varaždinskim Toplicama, rekao je Božinović.

- Neke procjene govore o četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine u EU, a tu su i interno raseljene osobe, što sve skupa može doseći brojku od 8 milijuna ljudi. Radi se o velikoj humanitarnoj krizi. Vlada je i dalje spremna pružati svu pomoć i primati ukrajinske izbjeglice, rekao je Božinović među ostalima.

Govorio je i o donošenju direktive na razini EU-a kako bi se ukrajinske izbjeglice mogle odmah uključiti na tržište rada.

- Hrvatske institucije samostalno i u suradnji sa svojim europskim i euroatlantskim partnerima prate sveukupan razvoj situacije, naglasio je je Božinović te izvijestio o jučerašnjem izvanrednom sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU.

- Na sastanku je postignut širok konsenzusa o aktiviranju uredbe o privremenoj zaštiti koja bi trebala biti usvojena u četvrtak, rekao je. Nada se da će ona osigurati ujednačen tretman državljanima Ukrajine u svim državama članicama EU i omogućiti im boravak i nakon isteka roka od 90 dana.

- Aktiviranjem direktive legalizirao bi se boravak ukrajinskih državljana na duže razdoblje i odmah omogućilo njihovo uključivanje na tržište rada, rekao je.

Europska komisija, najavio je, usvojiti će i pripremiti smjernice za postupanje na vanjskim granicama kako bi se ujednačili pregledi na graničnim prijelazima te u uvjetima masovnog priljeva osiguravao učinkovit nadzor vanjskih granica i sigurnost EU.

- Jer, nije isključeno da se među izbjeglice infiltriraju i drugi državljani trećih zemalja koji u EU ne dolaze uvijek s najboljim namjerama, upozorio je.

Sve članice Unije pozvane su "na svojevrsnu budnost" i zbog opasnosti od kibernetičkih napada, hibridnih prijetnji i dezinformacija, rekao je te istaknuo koordinirani pristup svih članica s obzirom na potencijalno moguć dolazak velikog broja izbjeglica iz Ukrajine na teritorij EU.

I

staknuo je da je do jučer 18 država članica EU, među njima i Hrvatska, pružilo humanitarnu i tehničku potporu Ukrajinu, a u sljedećem koraku će se, najavio je, razmotriti i pomoć Moldovi u koju je ušlo oko 50.000 Ukrajinaca.

- I za njihove potrebe ćemo odgovoriti zajedno s Komisijom, koja je već inicijalno odobrila humanitarnu pomoć od pet milijuna eura, naveo je Božinović.

Ruskim aviokompanijama zatvoren hrvatski zračni prostor 

Ministar prometa Oleg Butković rekao je kako je većina država članica EU-a i Ujedinjeno Kraljevstvo uvela mjere kojima ruskim zračnim prijevozicima, zrakoplovima i prijevoznicima unajmljenih ili na bilo koji način povezanima s državljanima Ruske federacije zabranjuje korištenje zračnog prostora te slijetanje i polijetanje iz zračnih luka na teritoriju država članica. Time se uvodi i zabrana prelijetanja, polijetanja i slijetanja s teritorija EU-a.

- Ovom se odlukom ruskim zračnim prijevoznicima kao i zrakoplovima unajmljenim, operiranim ili u vlasništvu državljana Ruske Federacije uvodi zabrana korištenja područja letnih informacija Zagreb, a time zabrana prelijetanja, polijetanja i slijetanja sa zračnih luka u Hrvatskoj, kazao je Butković.

Od ove zabrane izuzeti su humanitarni letovi kao i letovi u svrhu potrage i spašavanja temeljen posebnog odobrenja Ministarstva prometa kai i preleti i slijetanja u izvanrednim okolnostima.

- U slučaju potrebe organizacije repatrijacijskih letova, uz očekivane identične protumjere ruske strane, takvi će se letovi organizirati kao humanitarni letovi, rekao je Butković.

Krizni tim i Stručno povjerenstvo za sigurnu opskrbu plinom

Vlada je imenovala i krizni tim odgovoran za provedbu plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te Stručno povjerenstvo za praćenje sigurnosti opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata.

Zadatak tih tijela je praćenje tržišta plina i nafte te savjetovanje Vlada o pitanjima sigurnosti opskrbe. U njihovom sastavu su stručnjaci ministarstva gospodarstva, Plinacroa, HERA-e, Podzemnog skladišta plina, Gradske plinare Zagreb, LNG terminala na Krku i energetskih kompanija te Agencije za ugljikovodike.

Vlada je donijela i odluku o nabavi i korištenju robe i usluga strateških robnih zaliha nastalih zbog ratnih djelovanja. 

Vlada je osnovala i Stalnu skupinu za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja te Ekspertnu radnu skupinu za koordinaciju i potporu pružanja zdravstvene zaštite izbjeglom stanovništvu Ukrajine.