Milanović u UN-u: Pandemija je povijesni test za naš naraštaj

Pandemija covida-19 povijesni je ispit za našu generaciju i način na koji ćemo odgovoriti uvelike će oblikovati buduće generacije, a Hrvatska će kao članica ECOSOC-a od 2022. do 2024. raditi na jačanju globalne zdravstvene sigurnosti, rekao je u utorak hrvatski predsjednik na Općoj skupštini UN-a.

Više nego ikad važno je jačati multilateralizam, rekao je Zoran Milanović na početku govora i dodao kako katastrofe zbog klimatskih promjena nešto je s čime se sve teže nosimo, a naši najveći znanstveni umovi kažu da ne možemo ignorirati način na koji klimatske promjene pogoršavaju situaciju. Sve je više migracija što dovodi do nezadovoljstva, a populisti zlonamjerno zanemaruju činjenice i dovode do toga da je povjerenje u znanost i medije poljuljano.

Nabrajajući niz izazova s kojima se današnji svijet susreće od sukoba i ratova, klimatskih promjena praćenih ekstremnim vremenskim nepogodama, migracijama, Milanović je naglasio da nasilje, siromaštvo, glad ponovno rastu i postpandemijski oporavak bit će još teži u svijetu nejednakog rasta i razvoja. Izazov su i populističke i dezinformacijske kampanje, koje "besramno ili zlonamjerno zanemaruju činjenice.

Pandemija COVID-a 19, povijesni je test za naš naraštaj

- Odgovornost nas, svjetskih čelnika, jest izravno boriti se protiv ovih lažnih narativa kako bi se povratilo povjerenje ljudi i kako bi im se dala nada. Pandemija covida-19 povijesni je test za naš naraštaj. Način na koji danas odgovorimo, pojedinačno i kolektivno, uvelike će oblikovati svijet naraštaja koji dolaze, rekao je. Naglasio je kako će Hrvatska kao članica ECOSOC-a od 2022. do 2024. raditi na jačanju globalne zdravstvene sigurnosti i dostupnosti sigurnog i učinkovitog cjepiva i liječenja za sve.

Osvrnuo se i na konferenciju o klimi koja će se za nešto više od mjesec dana održati u Glasgowu na kojoj bi trebao sudjelovati i papa Franjo. Kazao jek ako nužne promjene kako bismo zaštili planet "sigurno neće biti lake". Ipak je izrazio uvjerenje da će prijelaz u zelene i održive tehnologije ići ruku pod ruku sa gospodarskim rastom. Potom je naveo koje strategije Hrvatska provodi prema tom cilju.

Utvrđeni interes Hrvatske je blagostanje Zapadnog Balkana, naglasio je Milanović. Stabilnost, funkcionalnost i uspjeh te regije mnogo nam znače. Zbog toga je Hrvatska jedan od najsnažnijih zagovornika perspektive članstva u EU-u za zemlje regije. Ispunjavanje jasno utvrđenih kriterija, provedba reformi i postizanje opipljivih rezultata i dalje su ključni uvjeti za članstvo u EU. No, povrh toga, put do članstva služi postizanju viših standarda kojima tamošnji narodi teže. Demokratska transformacija i vladavina prava su pritom ključni.

"Izborne reforme u BiH odavno kasne i hitno su potrebne"

- BiH, kako bi krenula naprijed, treba okvir koji se temelji na principima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavništva. Koncept konstitutivnog naroda često je pogrešno predstavljen kao prepreka jednakim pravima svih građana. Reforme u BiH su nasušno potrebne, kazao je. Dodao je kako bismo željeli vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao zemlju mira, stabilnosti i blagostanja koja čvrsto napreduje na putu prema članstvu u EU; zemlju u kojoj su u potpunosti zajamčeni ravnopravnost njezina tri konstitutivna naroda i prava svih njezinih građana. Upozorio je da zborne reforme u BiH odavno kasne i hitno su potrebne.

Promocija prava žena i djece, borba protiv govora mržnje, zabrana smrtne kazne, zaštita manjina, to su prioriteti Hrvatske, poručio je Zoran Milanović te iznio podatak da Hrvatska još traži 1.858 svojih građana koji se vode kao nestali iz Domovinskog rata.

- To je dugotrajan teret za obitelji, ali i za društvo koje želi krenuti dalje. Priznajem da ne shvaćam zašto ne dolazi do dijeljenja informacija, zašto nema pristupa arhivima o mogućim lokacijama masovnih grobnica. Pozivamo druge susjedne države na suradnju u dobroj vjeri i na poštivanje njihovih deklariranih obveza i međunarodnih ugovora. Priznajem kako ne mogu razumjeti nedostatak razmjene informacija i pristupa arhivskim zapisima o mogućim lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica, toliko godina nakon sukoba, rekao je Milanović.

- Hrvatska je ponosna što je pridonijela u 19 mirovnih misija UN -a, kazao je te poručio da je naša zemlja "predana miru na Bliskom istoku, neširenju nuklearnog oružja, promicanju prava žena i djece, ukidanju smrtne kazne, zaštiti manjina, promicanju evidentiranja žrtava i međunarodnom poretku temeljenom na pravilima i poštivanju međunarodnog prava", jer su to "dva ključna sastojka mirnog suživota i suradnje među državama".

Svjetski čelnici na sjednici UN-a govore o globalnim pitanjima - ove godine to su pandemija, kaotično povlačenje zapada iz Afganistana, klimatske promjene, napetosti s Iranom i Sjevernom Korejom te sve izraženije suparništvo između SAD-a i Kine.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović prije govora pred Općom skupštinom sastao se s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom.