Koji problemi najviše muče osobe s invaliditetom?

Na probleme s kojima se susreću u svakodnevnom životu upozorile su osobe s invaliditetom u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. Diljem Hrvatske obilježen je prigodnim akcijama, a najavljeni su i budući projekti, poput uvođenja pomoćnika u dječje vrtiće.

U Hrvatskoj s invaliditetom živi više od 17 posto građana, a prepreke im i dalje određuju svakodnevni život unatoč zajamčenim pravima, upozorio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, 3. prosinca.

Pravobranitelj ističe da su mu i ove godine pristigle brojne pritužbe nezadovoljnih osoba s invaliditetom zbog dugotrajnih postupaka za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak, a mnogi su nezadovoljni i visinom naknade.

Roditelji djece s teškoćama u razvoju sve se češće žale na uskraćivanje mjesta u vrtićima ili skraćivanje boravka, što izravno ograničava pristup ranom odgoju, socijalizaciji i razvojnim programima, navodi u priopćenju.

Posebno je izražen problem prijevoza učenika s teškoćama u razvoju do škole. U mnogim sredinama prijevoz ovisi o roditeljima, iako bi, prema preporuci pravobranitelja, osnivači škola, odnosno lokalna zajednica uz potporu Ministarstva obrazovanja trebali osigurati prijevoz na jednak način kao i za ostale učenike koji stanuju dalje od škole.

Rizici institucionalnog smještaja

Pravobranitelj naglašava i ozbiljne rizike institucionalnog smještaja. Boravak velikog broja ljudi na malom prostoru, bez privatnosti, bez mogućnosti samostalnog odlučivanja i bez kontakta sa zajednicom, stvara uvjete za zanemarivanje i nasilje. Takav smještaj, ističe, krši temeljna ljudska prava od slobode kretanja do prava na obiteljski život zbog čega su se Hrvatska i Europska unija obvezale što prije transformirati ustanove i razviti podršku u zajednici.

Upozorava i da osobe s invaliditetom tijekom adventskih događaja u brojnim gradovima nailaze na nepristupačne prostore i nedostupne informacije, što ih isključuje iz javnog života i kulturnih sadržaja.

Pravobranitelj poručuje da se osobe s invaliditetom moraju uključivati u kreiranje svih politika od obrazovanja i zapošljavanja do tehnologije i mobilnosti te zaključuje: inkluzija nije privilegija, nego pravo svakog građanina.

U povodu ovogodišnjeg Međunarodnog dana Ujedinjeni narodi upozorili su da osobe s invaliditetom i dalje češće žive u siromaštvu, diskriminirane su na tržištu rada, primaju niže plaće i često rade u neformalnom sektoru. U sustavima su skrbi mnoga iskustva još obilježena uskraćivanjem dostojanstva, autonomije i prava na samostalno odlučivanje.

Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) upozorila je na raširenost zanemarivanja, zlostavljanja i nasilja nad osobama s invaliditetom koje žive u institucijama. Pozvala je na provođenje sustavnih promjena kako bi se spriječilo da nasilje postane uobičajena pojava.

SDP: Osobe s invaliditetom i dalje nemaju jednak pristup osnovnim pravima

Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj i dalje nemaju jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu, stanovanju i socijalnim uslugama, a sustav u velikoj mjeri ovisi o neujednačenoj podršci civilnog sektora, upozorili su iz SDP-a u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.

U Hrvatskoj živi 675.213 osoba s invaliditetom koje se nerijetko suočavaju s preprekama od najranije dobi - od nedostupnosti rane intervencije do ograničenog pristupa vrtićima, školovanju i lokalnim sadržajima, upozorio je SDP u srijedu u priopćenju.

Stranka posebno kritizira provedbu Zakona o inkluzivnom dodatku, navodeći da je, kako ističu, "15 tisuća ljudi preminulo, a da nisu dočekali pomoć koja im je bila potrebna".

- Ta strašna brojka dovoljno govori o lošoj provedbi zakona i neosjetljivosti resornog ministarstva, poručuju iz SDP-a i traže žurno donošenje rješenja o inkluzivnom dodatku u zakonskom roku, jačanje Zavoda za vještačenje te uvođenje jedinstvenog obrasca nalaza i mišljenja.

Također predlažu ukidanje opetovanih vještačenja za osobe s trajnim dijagnozama i izmjene zakona kojima bi se uklonio imovinski cenzus te omogućilo nasljeđivanje naknade.

SDP upozorava i na nedostatke u proračunu za 2026. 

- U predloženom proračunu ne vidimo mogućnost rasta zapošljavanja osoba s invaliditetom, iako Vlada najavljuje uključivanje šest tisuća novih radnika do 2028., navode.

Ističu i da se istodobno smanjuju subvencije, dok se prihodi Zavoda povećavaju, te traže da se sredstva "uistinu utroše na zapošljavanje i prilagodbu radnih mjesta", osobito u ruralnim sredinama.

Podsjećaju da nakon dvije i pol godine primjene Zakona o osobnoj asistenciji postoji tek oko 7.000 korisnika, umjesto najavljivanih 14.000. "Sredstava je bilo, no nije bilo razumijevanja ni realne provedbe zakona", ocjenjuju te dodaju da je 570 osoba izgubilo pravo na osobnu asistenciju zbog statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja.

Riječ je o, kažu, još jednom pokazatelju da se "iz godine u godinu smanjuju izdvajanja za one kojima je podrška najpotrebnija".

Piletić: Vlada je ozbiljno pristupila inkluzivnom dodatku

Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić rekao je u srijedu da je Vlada ozbiljno pristupila Zakonu o inkluzivnom dodatku kako bi osigurala financijsku potporu osobama s invaliditetom te odbacio navode da su naknade nedostatne, naglasivši da su veće nego sve one prethodne naknade.

Piletić je sudjelovao na svečanoj sjednici Vladina Povjerenstva za osobe s invaliditetom u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, koji se obilježava 3. prosinca.

Komentirajući primjedbe visinu inkluzivnog dodatka, rekao je da su prve tri razine dodatka veće nego što su bile četiri naknade na koje su OSI imale ranije pravo, a sada su objedinjene. Rekao je i da su izdvajanja povećana s 250 milijuna eura za četiri naknade na 680 milijuna u 2024. te gotovo milijardu eura za inkluzivni dodatak ove godine.

- To je odgovor kada netko komentira koliko je Vlada ozbiljno pristupila ovim zakonima, da zaista osigura financijsku potporu OSI. I gospođa Mirić je danas na Povjerenstvu jasno komunicirala, to nije naknada koja bi trebala biti neka poruka Vlade, nego odgovor na povećane troškove života OSI, da si priušte nešto što na tržištu nije dostupno, a što odgovara njihovim potrebama, naveo je.

Piletić smatra da nema objektivnog obrazloženja da su razine potpora kroz inkluzivni dodatak nedostatne, a s njime su se složile i predstavnice osoba s invaliditetom Marica Mirić i Andreja Veljača, istaknuvši kako su najviše u jugoistočnoj Europi.

Povećana sredstava, broj korisnika i usluga u različitim kategorijama

Ministar Piletić je na sjednici Povjerenstva izvijestio o nizu aktivnosti posljednjih godina na unapređenju kvalitete života OSI-ja. Naveo je da oko 7700 osoba koristi uslugu osobne asistencije, koja je uvedena kao zakonsko pravo 2023., što je 7200 više u odnosu na 2016., dok gotovo 200.000 osoba ostvaruje inkluzivni dodatak, 50.000 više nego ranije. 

Višestruko su povećana sredstava, broj korisnika i usluga u raznim kategorijama, od širenja usluge rane razvojne podrške, uključivanja djece u obrazovanje uz veći broj pomoćnika u nastavi, povećanja broja pružatelja socijalnih usluga i broja osoba sa statusom njegovatelja i roditelja njegovatelja, do proširenja pilot-projekta "Odmor od skrbi". Uz to, naveo je kako se broj zaposlenih OSI udvostručio u posljednje tri godine.

Piletić je najavio da će početkom 2026. biti raspisan poziv za dječje vrtiće, za financiranje pomoćnika ili trećeg odgojitelja za djecu s teškoćama za što je previđeno 20 milijuna eura.

- U suradnji s Državnim nekretninama osigurat će se kvalitetniji uredski prostori za saveze i udrugama koje se brinu za OSI, a razgovara se i o pitanju dostupnosti i pristupačnosti javnog prijevoza za OSI, izjavio je Piletić.

Predsjednica SOIH-a Marica Mirić izrazila je nakon Povjerenstva zadovoljstvo zbog donošenja zakona o inkluzivnom dodatku, osobnoj asistenciji, povlasticama u cestovnom prometu te o pristupačnosti roba i usluga, ali i preuzimanjem Europske direktive o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija.

- Nedavno sam došla sa sastanka Europskog foruma osoba s invaliditetom i Hrvatska ima ljepše lice nego što to imaju brojne zemlje u Europi, gdje su desne stranke koje su došle na vlast ukinule financiranje osoba s invaliditetom, ali i mnoga prava. Možemo reći da u Hrvatskoj kod donositelja odluka imamo razumijevanje i vjerujem da ćemo postići još i bolje rezultate, navela je Mirić.

Izvršna direktorica Saveza slijepih Hrvatske Andreja Veljača rekla je kako su im zakoni o osobnoj asistenciji i inkluzivnom dodatku značajno poboljšali kvalitetu života, ali da postoje izazovi u provedbi koje treba rješavati partnerskom suradnjom.

- Jedna od tema je omogućavanje putem državnih nekretnina, kvalitetnijih uredskih prostora savezima i udrugama koje se brinu o osobama s invaliditetom. Drugo je raspisivanje javnog poziva putem Europskog socijalnog fonda za omogućavanje uredskih prostora savezima i udrugama koje se brinu o osobama s invaliditetom. Drugo je raspisivanje javnog poziva putem Europskog socijalnog fonda za omogućavanje dodatnih pomoćnika u predškolskim ustanovama, izjavio je Piletić.

- Drago mi je da na ovaj naš dan imamo mogućnost iskazati osobno sve ono što nas tišti, probleme koji su nam možda svakodnevni i da nas čuju oni koji su na poziciji da mijenjaju naše živote. Do sada smo to radili partnerski u suradnji i nadam se da ćemo tako i u budućnosti, kazala je Veljača.