Vlada: Hrvatskim cestama suglasnost za kredit od 213 milijuna eura

Vlada je na sjednici u četvrtak Hrvatskim cestama (HC) dala prethodnu suglasnost za dugoročno kreditno zaduženje od ukupno 213 milijuna eura, radi financiranja projekata i plana poslovanja društva u 2025. godini.

- HC će se zadužiti kod Erste&Steiermärkische banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatske poštanske banke (HPB), OTP banke, Privredne banke Zagreb (PBZ), Raiffeisen banke i Zagrebačke banke, izvijestio je potpredsjednik Vlade, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Istodobno, za kreditno zaduženje HC-a ovlašćuje se Ministarstvo financija da, u ime Vlade izda, a ministar financija potpiše ispravu o davanju državnog jamstva u 100-postotnom iznosu u korist navedenih banaka, odnosno za 213 milijuna eura, uvećano za kamate, naknade i troškove.

Rok otplate kredita je devet godina, prva dospijeva 30. lipnja 2028. godine, a fiksna kamatna marža iznosi 1,2 posto, uvećana za šestomjesečni Euribor.

Dobivenim sredstvima od kreditnog zaduženja od 213 milijuna eura planiraju se podmiriti obveze za četiri kredita Europske investicijske banke (EIB) u ukupnom iznosu od 8,2 milijuna eura, kredit Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) u iznosu od 958,7 tisuća eura, kredit HBOR-a od 4,2 milijuna eura, kao i domaći klupski krediti u iznosu od 37 milijuna eura.

Ostatkom iznosa od 162,7 milijuna eura kane se podmiriti obveze za realizaciju aktualnih projekata, kao što su spojna cesta čvor Vučevica na A1 čvor na DC8, vrijedna 16,8 milijuna eura, brza cesta Vrbovec - Križevci - Koprivnica - Gola, "teška" 14,9 milijuna eura, zatim dionica Farkaševac - Bjelovar, vrijednosti 17,1 milijun eura, obilaznica Vukovara, s namijenjenih 12,7 milijuna eura itd.

Kako stoji u Vladinom obrazloženju, Hrvatske ceste, prema usvojenom financijskom planu, osim navedenog zaduženja u ovoj godini, planiraju zaduženje u 2026. od 244,8 milijuna eura i od 262,7 milijuna eura u 2027.godini.

U Sabor upućen prijedlog novog zakona o otocima

- U devet godina uložili smo četiri milijarde eura u hrvatske otoke. Novi zakon o otocima treba unaprijediti položaj i život otočana, tako da se zajedno sa njima u novom institucionalnom formatu radujemo daljnjem unapređenju kvalitete otočkog stanovništva, rekao je Plenković u uvodu sjednice Vlade.

Prijedlogom Zakona, kako stoji u obrazloženju, između ostaloga, predviđeno je poboljšanje mjera u domeni otočne razvojne politike (vodoopskrba, prometna povezanost, razvoj civilnog društva, Hrvatski otočni proizvod, potpore za poslodavce te infrastrukturni razvoj otoka.

Nadalje, uspostavit će se set novih mjera u domeni zelene i energetske tranzicije, zaštite okoliša i prirode i zdravstvene.

Kako se ističe, radi izjednačavanja uvjeta života na otocima s uvjetima na kopnu, prijedlogom zakona obuhvaćene su mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima/otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav i za otočane i za gospodarstvenike.

U cilju poticanja poduzetničkog okruženja te poticanja konkurentnosti otočnog gospodarstva zadržana je postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.

Zadržan je i program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi osigurati prepoznatljivost otočnih proizvoda te potaknuti proizvodnju i očuvati tradiciju, a kao dodatni poticaj uvodi se dodatna mjera kojom će se otočnim proizvođačima subvencionirati troškovi neophodni za izdavanje te oznake kvalitete.