Vlada predložila nastavak sudjelovanja Hrvatske vojske u međunarodnim misijama

Vlada je sa sjednice u četvrtak Hrvatskom saboru uputila prijedloge deset odluka o sudjelovanju Oružanih snaga RH u međunarodnim operacijama, misijama i drugim aktivnostima tijekom 2027. i 2028. godine. Među njima su NATO-ove aktivnosti u Poljskoj, Litvi i Mađarskoj, operacija potpore miru KFOR na Kosovu te pomorske operacije NATO-a i Europske unije.

- Time smo još jednom pokazali da smo u poziciji onoga tko je pružatelj sigurnosti, bilo da je riječ o NATO-ovim ili misijama Europske unije, rekao je premijer Andrej Plenković.

Državni tajnik Ministarstva obrane Drago Matanović istaknuo je da Hrvatska vojska trenutačno sudjeluje u osam misija i aktivnosti – četiri NATO-ove, dvije UN-ove i dvije EU-ove – s ukupno 367 pripadnika.

Nastavak sudjelovanja u NATO-ovim snagama u Poljskoj, Litvi i Mađarskoj

Vlada predlaže nastavak sudjelovanja hrvatskih vojnika u multinacionalnim borbenim skupinama NATO-a u Poljskoj, Litvi i Mađarskoj.

U Poljsku bi se, u okviru borbene skupine pod vodstvom SAD-a, uputilo do 170 pripadnika s borbenim vozilima pješaštva, dok bi u Litvi, u skupini pod vodstvom Njemačke, sudjelovalo do 120 pripadnika, uključujući haubičku bitnicu i druga materijalna sredstva.

U Mađarsku bi se, u okviru borbene skupine pod vodstvom te zemlje, moglo uputiti do 220 pripadnika Oružanih snaga.

Sudjelovanjem u tim aktivnostima Hrvatska vojska dodatno razvija svoje sposobnosti, jača suradnju sa snagama drugih članica NATO-a te pridonosi odvraćanju i kolektivnoj obrani.

U misiji KFOR na Kosovu do 200 hrvatskih vojnika

Za operaciju potpore miru KFOR na Kosovu predlaže se nastavak sudjelovanja do 200 pripadnika Hrvatske vojske, uz mogućnost upućivanja do dva helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

U Vladi ističu da KFOR ima posebno značenje za Hrvatsku jer se provodi u neposrednom susjedstvu, a eventualno pogoršanje sigurnosnih prilika moglo bi utjecati na stabilnost jugoistočne Europe.

Hrvatski kontingent ponajprije izvršava zadaće motorizirane pješačke satnije, uključujući zajedničke ophodnje, potporu lokalnim i međunarodnim organizacijama te osiguranje samostana Visoki Dečani i kampa Villaggio Italia.

Pripadnici Hrvatske vojske sudjeluju i u zračnom transportu, radu zapovjedništva KFOR-a te NATO-ovu savjetničkom timu pri kosovskom Ministarstvu obrane i Kosovskim sigurnosnim snagama.

Hrvatski ratni brod u operaciji Sea Guardian

U NATO-ovu operaciju potpore miru Sea Guardian u Sredozemlju predlaže se upućivanje do 35 pripadnika Oružanih snaga i broda Hrvatske ratne mornarice.

Operacija je usmjerena na borbu protiv terorizma, zaštitu slobode plovidbe i očuvanje sigurnosti na Sredozemlju, što je važno i za sigurnost Jadranskog mora te hrvatsko gospodarstvo.

Predlaže se i nastavak sudjelovanja do pet pripadnika Hrvatske vojske u Stalnoj NATO skupini protuminskih snaga 2, koja djeluje ponajprije na području Sredozemnog i Crnog mora.

Hrvatski pripadnici u toj aktivnosti sudjeluju u suradnji s Italijom, raspoređivanjem na minolovce Talijanske ratne mornarice dva puta godišnje, u trajanju do četiri mjeseca.

Sudjelovanje u pomorskim operacijama Europske unije

Vlada je predložila i nastavak sudjelovanja Hrvatske vojske u trima pomorskim operacijama Europske unije. U operaciju EUNAVFOR ASPIDES, usmjerenu na zaštitu slobode plovidbe u kontekstu krize u Crvenom moru, uputilo bi se do pet pripadnika u zapovjedništvo operacije u Larissi u Grčkoj.

Operacija obuhvaća strateški važne pomorske pravce, uključujući Crveno more, Adenski zaljev i Hormuški tjesnac, a cilj joj je zaštita plovila od napada uz poštovanje međunarodnog prava.

U operaciju EUNAVFOR ATALANTA, koja pridonosi pomorskoj sigurnosti u zapadnom dijelu Indijskog oceana i Crvenom moru te borbi protiv piratstva, također bi se uputilo do pet pripadnika.

Hrvatska tijekom 2027. i 2028. ne planira upućivati posebne timove za zaštitu brodova zbog čestih promjena uvjeta angažmana povezanih sa Somalijom.

Do pet pripadnika predviđeno je i za operaciju EUNAVFOR MED IRINI na Sredozemlju, čija je glavna zadaća nadzor provedbe embarga na uvoz oružja u Libiju te praćenje nezakonitih aktivnosti i sigurnosnih prijetnji na moru.

Odluke o prelasku granice NATO-ovih i europskih snaga

Vlada je Saboru predložila i odluke kojima bi se omogućio prelazak hrvatske državne granice oružanim snagama država članica NATO-a i Europske unije, kao i raspoređivanje hrvatskih snaga u inozemstvu u okviru odgovarajućih savezničkih aktivnosti.

Za NATO-ove snage to se odnosi na postave odvraćanja i snage visoke spremnosti, a predviđena je i mogućnost upućivanja najviše 120 hrvatskih pripadnika koji obnašaju dužnosti u NATO-ovim zapovjednim strukturama.

Hrvatska je također prijavila snage za sudjelovanje u Borbenoj skupini Europske unije 2027. godine, pod vodstvom Italije, kao dijelu Kapaciteta EU-a za brzo raspoređivanje.

Kako je pojasnio Matanović, pravodobno odobrenje prelaska granice važno je zbog spremnosti tih snaga na brzu reakciju u slučaju iznenadnih sigurnosnih prijetnji, kao i za njihovo sudjelovanje u zajedničkim vježbama.